U Pitanju Finansiranje Beograda

Jugoslavija ce pretrpeti znatnu finansijsku stetu ukoliko ne pocne saradnju s Hagom do kraja juna.

U Pitanju Finansiranje Beograda

Jugoslavija ce pretrpeti znatnu finansijsku stetu ukoliko ne pocne saradnju s Hagom do kraja juna.

Moglo bi se desiti da Slobodan Milosevic bude odgovoran za sopstvenu ekstradiciju Hagu, koja ce svakako uslediti.


DOS, izgleda, ima nameru da Saveznoj skupstini cak ponudi na verifikaciju pet godina star Dejtonski sporazum, u kome se sam Milosevic obavezao na saradnju s Hagom. To bi, procenjuje se, mogao da bude dovoljan zakonski okvir za izrucenja jugoslovenskih drzavljana. Ako ne ovaj dokument, ona nekim drugim pravnim aktom, DOS ce pokusati da razresi trenutnu krizu.


Ovaj ocajnicki potez mogao bi se preduzeti, jer DOS-ov partner na saveznom nivou, crnogorska Socijalisticka narodna partija, SNP, odbija da usvoji, uprkos dve nedelje intenzivnih pregovora, predlog zakona koji bi omogucio izrucenje.


A Srbiji nad vratom visi 29.jun, za kada je zakazana donatorska konferencija, bez koje ekonomiji nema oporavka. Amerikanci su uslovili svoje prisustvo, upravo usvajanjem ovog Zakona, tako da u poslednje dve nedelje raste nervoza.


Obe frakcije u DOS-u, i ona koju predvodi jugoslovenski predsednik Vojislav Kostunica, i ona koju predvodi Djindjic, nisu spremne da zrtvuju ekonomski oporavak zemlje i na toj strani je, izgleda, postignuta saglasnost, i data jedinstvena obecanja Zapadu.


U utorak, posle jos jedne runde propalih pregovora srpski premijer Zoran Djindjic, je rekao: "Sa ili bez SNP, mi cemo, kao DOS, kao srpska vlada, kao srpski deo Savezne vlade, regulisati saradnju s Hagom".


On je optuzuio SNP da je svojim stavom "protiv integracije SRJ u medjunarodnu zajednicu" i da "dovodi u pitanje zajednicku drzavu".


Nacrt zakona, koji je predlozila Savezna vlada, podrazumeva da zahtev za izrucenje iz Haskog suda Savezno ministarstvo pravde prosledjuje lokalnom sudu, koji poziva optuzenog i odredjuje mu pritvor.


Optuzeni ima pravo da se na tu odluku zali Vrhovnom sudu i, tek kada Vrhovni sud odbaci zalbu, optuzeni moze biti izrucen Hagu.


Zakonom, koji podseca na onaj kojim je odnose s Hagom resila Hrvatska, predvidjeno je da, kada Ministarstvo proceni da neki od zahteva Tribunala ugrozava bezbednost zemlje, poput zadiranja u poverljivu dokumentaciju, Savezna vlada moze da dostavi prigovor Hagu, koji tada odlucuje o osnovanosti prigovora.


Crnogorska strana, zahtevala je, medjutim, da Savezna skupstina usvoji samo uopsten zakonski okvir, a da konacno usvajanje zakona ostavi republickim skupstinama.


To je u Beogradu bilo procenjeno kao bezanje od odgovornosti SNP, crnogorskih saveznika Slobodana Milosevica do septembarskih saveznih izbora.


Ova crnogorska partija ima nameru da vruc krompir sa saveznog nivoa prebaci na republicki, gde bi onda, zapravo, odgovornost za ovu odluku preuzela njima u Crnoj Gori suprotstavljena Djukanoviceva partija koja je formirala manjinsku vladu, Demorkatska partija socijalista, DPS, a u Srbiji Djindjiceva vlada.


Izuzev jugoslovenskog predsednika Vojislava Kostunice, koji je rekao da "ima razumevanja" iako ne podrzava stavove SNP, sve ostale clanice DOS reagovale su veoma ljutito.


Vladan Batic, ministar pravde Srbije, optuzio je SNP da je dovela u pitanje donatorsku konferenciju za SRJ, zakazanu za 29. jun, zatim opstanak federacije i da je dovela u krizu Saveznu vladu.


On je upozorio da je krajnje vreme da Srbija prestane da bude talac Crne Gore i da je "vreme da se i gradjani Srbije izjasne da li zele da zive u zajednickoj drzavi".


Predrag Markovic, lider uticajne nevladine organizacije G17 plus optuzio je SNP da su "pokazali nespremnost da preuzmu odgovornost".


"Neozbiljno je prebacivati na Srbiju iskljucivu nadleznost za buducnost i dobrobit Jugoslavije", rekao je Markovic.


Posledice nesaradnje Beograda s Hagom bile bi veoma teske po Srbiju.


Ekonomski ekspert Bosko Mijatovic strahuje da bi u tom slucaju rezultat donatorske konferencije za Jugoslaviju bio veoma slab: umesto ocekivane 1,2 milijarde dolara, Beograd ne bi mogao da ocekuje ni polovinu tog iznosa.


Bez tog novca Srbiju na jesen verovatno ceka teska ekonomska kriza i socijalni nemiri sa neizvesnim krajem.


Pre toga verovatno bi doslo i do raspada vlasti u Beogradu, gde je veoma uticajni lobi ekonomista, predvodjen Miroljubom Labusom, potpredsednikom Savezne vlade, najavio ostavke ukoliko konferencija propadne.


Sve to bi bila cena neucastvovanja na donatorskoj konferenciji SAD, koje su od Beograda za svoju finansijsku i politicku podrsku zahtevale da povodom Haga tokom juna ispune tri uslova.


Prvi je usvajanje zakona o saradnji sa Tribunalom, drugi, da tom sudu budu izruceni neki od optuzenih i, trece, da zapocne proces koji bi na kraju doveo do izrucenja Slobodana Milosevica.


Djindjic tvrdi da je i sam Kostunica tokom proslomesecnog boravka u Vasingtonu americkoj administraciji obecao da ce tokom juna zakon biti usvojen u saveznom parlamentu.


Istovremeno, brojni izvori u DOS tvrde da im je Kostunica rekao da je obecao americkom predsedniku Dzordzu Busu kako ce Milosevic, posle sudjenja u Beogradu, biti izrucen Hagu.


Istina, jugoslovenski predsednik i ljudi iz njegove Demokratske stranke Srbije, DSS, nerado govore o Hagu i svoj stav zele da utope u DOS, gde se za saradnju s Tribunalom najglasnije zalazu Batic i Djindjic.


"Nije bitan stav DSS, vec DOS", kaze Milorad Jovanovic, portparol Kostunicine partije na pitanje o njenom stavu povodom izrucenja jugoslovenskih gradjana Hagu.


Ali Djindjic tvrdi da je DOS nepodeljen u nameri da saradjuje s Tribunalom.


On, medjutim, odbacije zahteve iz Podgorice da se problem prebaci na republicku vlast tvrdeci da se time krsi savezni Ustav i demontira zajednicka drzava, koja je nadlezna za odnose sa stranim drzavama i medjunarodnim organizacijama.


"Savezna vlada mora da donese odluku o saradnji, jer je to savezna nadleznost", kaze Djindjic.


U pregrejanoj i napetoj atmosferi sve su oci uprte u Tribunal i glavnog tuzioca, Karlu del Ponte.


Ona ce podneti godisnji izvjestaj Generalnoj skupstini UN, krajem juna.


Prema onome sto se o Beogradu bude culo iz tog izvestaja, Vasington bi vrlo verovatno mogao da se opredeli o svom ucescu na konferenciji donatora.


A Florens Hartman, portparol glavnog tuzioca Tribunala Karle del Ponte, smatra da zakon o saradnji Beograda s Hagom "nije neophodan" .


"Tuziocu nije bitno kako ce se doci do rezultata, vec sami rezultati", rekla je Hartman i podsetila da pod rezultatima misli na "hapsenje i transfer optuzenih i omogucavanje pristupa arhivama".


Nova vlast u Srbiji uporno tvrdi da je donosenje ovakvog zakona neophodno, jer jugoslovenski Ustav ne predvidja ekstradiciju jugoslovenskih gradjana drugim drzavama.


Mogi eksperti, medjutim, smatraju, da zakon nije potreban, jer Tribunal nije strana drzava, vec telo UN, gde je Jugoslavija punopravna clanica i ima obaveze prema tom telu.


Upetljavsi se u komplikovanu proceduru usvajanja zakona, Beograd se ulovio u sopstvenu mrezu. Sada vise nema vremena za cekanje i duge debate sa Podgoricom o usvajanju zakona.


Ako, doista, DOS Saveznoj skupstini ponudi na verifikaciju Dejtonski sporazum, sledeci potezi mogli bi da se odigravaju munjevito: na redu ce biti javno obavezivanje Beograda da ce Milosevica, posle sudjenja u Srbiji, izruciti Hagu.


Usledice, takodje, i izrucivanje nekoliko optuzenika od ukupno 25, koliko se drzavljana SRJ nalazi na haskim optuznicama.


Prema jos neprotvrdjenim informacijama iz DOS, medju prvim izrucenim bi mogao da bude Veselin Sljivancanin, pukovnik Vojske Jugoslavije, optuzen za zlocine u Vukovaru 1991 godine.


Osim njega, tu su i Sredoje i Milan Lukic, optuzeni za masovna ubistva Bosnjaka u bosanskom gradu Visegradu, na granici sa Srbijom.


Veruje se da ce Beograd dobru volju medjunarodne zajednice pokusati da pridobije i izrucenjem dvojice Srba iz istocnobosanskog gradica Foce, optuzenih za zlocine silovanja.


Sve je samo pitanje brzog reagovanja, jer je kraj juna blizu.


Zeljko Cvijanovic je redovni dopisnik sarajevskog magazina "Dani".


Frontline Updates
Support local journalists