GENERAL OSUDJEN ZA OPSADU SARAJEVA
Zapovjedniku bosanskih Srba izrecena je zatvorska kazna u trajanju od 20 godina zbog granatiranja civilnih ciljeva u Sarajevu
GENERAL OSUDJEN ZA OPSADU SARAJEVA
Zapovjedniku bosanskih Srba izrecena je zatvorska kazna u trajanju od 20 godina zbog granatiranja civilnih ciljeva u Sarajevu
Tretirajuci po prvi put teror nad civilnim stanovnistvom kao ratni zlocin, Haski tribunal je ovog tjedna na 20 godina zatvora osudio generala bosanskih Srba Stanislava Galica, zbog uloge koju je odigrao u opsadi Sarajeva.
Medjutim, Saralije koje su prezivjele opsadu tvrde da su razocarane time sto je generalu izrecena tako blaga kazna.
General Galic - prvi osumnjiceni kojem je sudjeno za zlocine pocinjene u Sarajevu - bio je zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) u razdoblju od rujna/septembra 1992. do kolovoza/avgusta 1994. Tokom te dvije godine, vise stotina Sarajlija je ubijeno, dok ih je na tisuce ranjeno u artiljerijskim i snajperskim napadima.
Suci su 5. prosinca/decembra saopcili odluku koju su donijeli vecinom glasova (dva prema jedan): da je Galic kriv za sve ratne zlocine navedene u optuznici, u kojoj se tvrdi da je on "naredjivao napade na civile, ili pak nije cinio nista da sprijeci ili kazni zlocine svojih potcinjenih".
"Izneseni su neoborivi dokazi da su sarajevski civili bili izlozeni neselektivnim napadima tih snaga [tj. SRK-a]", stoji u presudi koju je usvojilo sudsko vijece.
Sud je takodjer odbacio tvrdnju obrane da su civilne zrtve uglavnom predstavljale kolateralnu stetu nastalu tokom jedne navodno legitimne vojne operacije.
Konstatirajuci da je vise tisuca civila bilo izlozeno napadu dok su se nalazili na "sahranama, u ambulantama, tramvajima i autobusima, ili dok su vozili bicikl", te da su ti napadi izvodjeni po danu, predsjedavajuci sudac Alfons Ori (Alphons Orie) iz Nizozemske je dodao: "U nekim - ali samo nekim - situacijama, u pitanju su mozda zaista bili nesretni slucajevi."
Ori je snajperske i artiljerijske napade na Sarajevo opisao kao "siroku i sistematsku kampanju" ciji je "osnovni cilj bio teror nad civilnim stanovnistvom". Dodao je i da ta kampanja nije imala "nikakvo vidljivo vojno opravdanje".
Predsjedavajuci sudac odbacio je one navode po kojima je vojska bosanske vlade djelovala po vlastitim civilnim ciljevima, buduci da je znala da ce krivica za te napade biti pripisana Srbima: "Vecinom glasova je odluceno da takvi dokazi ne vrijede previse. U svakom slucaju, cak i da su se takve stvari povremeno dogadjale, ta cinjenica ne moze izmijeniti zakljucak o tome kojoj strani treba pripisati najveci broj snajperskih i artiljerijskih napada o kojima je bilo rijeci na sudjenju."
Pozivajuci se na odredbe o zlocinu terora nad civilnim stanovnistvom, koje su detaljno obrazlozene u optuznici, Ori je saopcio da se pod terorom podrazumijeva "napad na civile, koji ima i dodatnu, psihicku dimenziju", te da otuda nije sporno da je Tribunal nadlezan i za tu vrstu zlocina.
Sudac Rafael Nijeto-Navija (Rafael Nieto-Navia) iz Kolumbije bio je drugacijeg misljenja. On smatra da je Tribunal nadlezan samo za primjenu pravila koja "izvan svake sumnje predstavljaju dio obicajnog prava", te da njemu nije poznata nikakva utvrdjena praksa sudjenja za ovakva zlodjela. Otuda je zakljucio: "Zlocin vrsenja terora nad civilnim stanovnistvom ne potpada pod jurisdikciju Tribunala."
Nijeto-Navija je rekao kako bi, u slucaju da su napadi doista bili neselektivni, broj civilnih zrtava - s obzirom na vojnu snagu bosanskih Srba i naseljenost grada Sarajeva - morao biti znatno veci. Buduci da se radilo samo o tisucama, te da se broj civilnih zrtava tokom spomenuta 23 mjeseca generalovog zapovijedanja SRK-om neprekidno smanjivao, Nijeto-Navija je zakljucio da snage koje su bile pod Galicevim zapovjednistvom "nisu sudjelovale u kampanji namjernog gadjanja sarajevskih civila tokom razdoblja koji je obuhvacen optuznicom".
Dodao je i da se rukovodstvo bosanskih Srba "dobrovoljno odreklo kontrole nad aerodromom, pristalo na postojanje ´plavih puteva´ kako bi se omogucio prolazak humanitarne pomoci i siguran izlazak civila iz grada, stupilo u pregovore o prekidu snajperske vatre pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroga i suglasilo se s uspostavljanjem ´zona potpunog iskljucenja [teskog naoruzanja]´".
Sarajlije su pak izrazile neslaganje sa Nijeto-Navijom, ukazujuci da su snage bosanskih Srba redovno gadjale i civile na aerodromu, blokirale plave puteve, zaustavljale konvoje s humanitarnom pomoci, krsile sporazume o prekidu snajperskog dejlovanja, te vracale naoruzanje u zone iskljucenja.
Duznosnici Tribunala su, na drugoj strani, priznali da kazna djeluje isuvise blago kada se u vidu imaju zakljucci sudskog vijeca, ali su skrenuli paznju da Galic ipak nije bio osudjen za opsadu u cjelini, nego samo za dvogodisnje razdoblje tokom kojeg je obavljao zapovjednu funkciju.
"Bilo je to prvo sudjenje za Sarajevo, i mislim da su ljudi ocekivali kaznu koja bi bila razmjerna patnjama kroz koje je Sarajevo proslo", rekao je neimenovani duznosnik Tribunala. "Bit ce jos optuzenih koji ce morati odgovarati za opsadu."
Stacy Sullivan je voditeljica projekta IWPR-a iz Haga.
