Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ HALILOVIC

Zavrsne rijeci optuzbe i obrane na sudjenju bosanskom generalu umijesanom u masakr nad Hrvatima
By Merdijana Sadović

Na zavrsetku sudjenja bivsem zapovjedniku bosanske vojske, generalu Seferu Halilovicu, optuzba je ovoga tjedna zatrazila da okrivljeni bude osudjen na zatvorsku kaznu u trajanju od deset godina, dok se obrana zalozila za oslobadjajucu presudu.


Tuzilastvo je Halilovica tokom sudjenja opisalo kao sujetnog oficira cija je pogresna procjena izazvala smrt nevinih civila. Ono ga u jednoj tocki optuznice tereti za krsenje zakona i obicaja ratovanja, i to u vezi s pogubljenjem 62 bosanska Hrvata u selima Grabovica i Uzdol, koje se odigralo u rujnu/septembru 1993.


U to vrijeme, Halilovic je obavljao duznost nacelnika staba vrhovne komande bosanske vojske, a u toku je bila operacija pod sifriranim nazivom Neretva 93, ciji je cilj bila deblokada grada Mostara.


Obrana pak tvrdi da Halilovic nije imao stvarnu kontrolu nad jedinicama koje su pocinile ubojstva, te da – s obzirom da su mu u vrijeme na koje se odnosi optuznica stvarna ovlastenja bila krajnje “ogranicena” – ne moze snositi odgovornost za ono sto se desilo.


Ovo sudjenje je jedno od najkracih u dosadasnjoj praksi Tribunala. Pocelo je 31. sijecnja/januara, a vec ovoga tjedna su optuzba i obrana dale zavrsnu rijec.


Tuzioci su 30. kolovoza/augusta pred sudcima istakli da je Haliloviceva krivica za spomenute zlocine “izvan svake sumnje dokazana”, odnosno da cinjenice koje su ranije prezentirane podrzavaju njihove osnovne navode.


Oni tvrde da je Halilovic, kao nominalno prvi oficir na terenu – kako “je jure”, tako i “de facto” – zapovijedao trupama angaziranim u Hercegovini, a da pritom nije sprijecio niti naknadno kaznio zlocine koji su nad hrvatskim civilima pocinjeni u selima Grabovica i Uzdol.


Optuzba je najvise paznje posvetila pokolju nad 33 hrvatska civila u Grabovici, koji se odigrao 8. i 9. tujna/septembra 1993.


U optuznici protiv Halilovica navodi se da je on osobno odgovoran za angaziranje zloglasnih jedinica, poznatih po svojoj sklonosti bezakonju, koje su se do tada nalazile u Sarajevu. Njihovi su pripadnici na njegov zahtjev bili rasporedjeni po hrvatskim kucama u Grabovici, i to usprkos potencijalnoj opasnosti koju su predstavljali za lokalno hrvatsko stanovnistvo.


U proslotjednoj zavrsnoj rijeci, tuzilac Filip Vejner (Phillip Weiner) je tu odluku opisao kao “kolosalnu gresku”, napominjuci kako optuzeni “nije ucinio nista kako bi sprijecio zlocine” koji su uslijedili.


“Vise ga je interesirala njegova vlastita slava – izgubio je kontrolu nad dogadjajima, sto je bilo krajnje nesmotreno. Rezultat svega toga bila je bezrazlozna smrt 33 civila.”


Na drugoj strani, Halilovicev branilac Piter Morisi (Peter Morissey) uzvratio je tvrdnjom da, iako je njegovom klijentu bila poznata neobuzdanost doticnih jedinica, on “nije imao nikakvog razloga zakljuciti da ce ti vojnici izvrsiti pokolj nad neduznim civilima.”


Osim toga, Morisi je odluku da vojnici budu smjesteni u Grabovici opisao kao “dobru”, jer je to selo – kako je rekao – bilo “mirno” i poznato po svojoj “gostoljubivosti”.


“Nitko ne zna sto ce se desiti, nitko nije u stanju predvidjeti opasnost”, rekao je Morisi.


Jedan od kljucnih argumenata obrane bila je i teza da Halilovic fakticki nikada nije ni uspostavio kontrolu nad jedinicama koje su bile angazirane na podrucju na kojem su se ubojstva odigrala, te da ni optuzba “nije uspjela dokazati suprotno”.


Tuzioci se s takvim stavom ne slazu.


Oni su iskoristili priliku da sud podsjete na ono o cemu su na sudjenju govorili pojedini svjedoci optuzbe. Pozvali su se na izjave nekolicine visokih bosanskih oficira, koji su potvrdili da je Halilovic zaista imao efektivnu komandu i kontrolu nad jedinicama u Hercegovini.


“Gospodin Halilovic je izdavao naredjenja veoma, veoma visokim oficirima, i ta su naredjenja bila izvrsavana”, rekao je tuzilac Dejvid Re (David Re). On je podsjetio i na rijeci bivseg zapovjednika Sestog korpusa bosanske vojske Salka Gusica, koji je pred sudom kazao: “Halilovic je bio najvisi starjesina, i mi smo ga kao takvog i tretirali.”


Morisi je pak Gusicevo svjedocenje odbacio kao pristrano, buduci da su se sela Grabovica i Uzdol nalazila na podrucju za koje je neposredno odgovoran bio upravo Sesti korpus.


“Gusic je vlastitu odgovornost pokusavao prebaciti na pleca okrivljenog”, rekao je Morisi.


Kao jedno od presudnih svjedocenja tokom dokaznog postupka optuzbe pokazao se iskaz Ramiza Delalica, nekada zloglasnog zapovjednika brigade. On se pred sudom pojavio u svibnju/maju, da bi tom prilikom potvrdio osnovne navode sadrzane u optuznici.


Delalic se trenutno i sam nalazi pod istragom zbog umijesanosti u grabovicki masakr, a pred Tribunalom je rekao kako je Halilovic ne samo pokusao prikriti masakr koji su pocinile njegove jedinice, nego je i ignorirao naredjenja svojih pretpostavljenih, koji su insistirali na pokretanju istrage o pocinjenim zlocinima.


Osvrcuci se na Delalicevo svjedocenje, Morisi nije birao rijeci.


“Ne radi se o pouzdanom svjedoku. Mi tvrdimo da je on kriminalac, i to tezak, da je manipulant koji laze kako bi prikrio vlastitu umjesanost u zlocin”, rekao je on.


A povodom drugog masakra, u kojem je 14. rujna/septembra bilo ubijeno 29 civila hrvatske nacionalnosti, tuzioci su ponovili ono sto je receno i u optuznici – da su ti ljudi “hladnokrvno” pobijeni, uglavnom u svojim vlastitim domovima.


Tuzilac Filip Vejner nazvao je “obmanom” navode obrane po kojima su zrtve stradale prilikom granatiranja i tokom borbi koje su vodjene u selu. Da bi to i dokazao, on je pred sudom ponovo emitirao uznemirujuce snimke mrtve djece i odraslih osoba koje su na sebi imale civilnu odjecu, pri cemu su uglavnom bili neobuveni, sto znaci da su se u trenutku ubijanja nalazili u svojim kucama.


Taj snimak – na kojem se, kako je istakao Vejner, “ne vide nikakvi tragovi granatiranja” – nacinila je ekipa televizijske stanice BBC svega jedan dan nakon sto je masakr pocinjen; ispostavilo se da je to ujedno i jedan od kljucnih dokaza koje je tuzilastvo iznijelo protiv Halilovica. Prvo je emitiran u sijecnju/januaru, u okviru uvodne rijeci tuzilastva, a onda i tokom proljeca, kada je svjedocila suradnica BBC-a Kejt Edje (Kate Adie).


Ocekuje se da ce sudsko vijece presudu saopciti najkasnije u studenome/novembru. Prije toga bi se ono trebalo izjasniti i o nedavnom zahtjevu obrane da se Halilovica do izricanja presude privremeno pusti na slobodu. Tuzioci su se tom prijedlogu vec usprotivili, tvrdeci da bi – s obzirom na fazu u kojoj se sudski postupak nalazi – okrivljeni najvjerojatnije pokusao pobjeci.


Merdijana Sadovic izvjestava za IWPR iz Sarajeva.