Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SUDSKA HRONIKA: SLUCAJ TUTA & STELA

Sarajevo je navodno dozvolilo Hrvatskoj da uzme Hercegovinu.
By

Hrvatska nikako nije mogla poslati vlastite trupe u Bosnu i Hercegovinu da zauzme neke teritorije, sve da je to i zelela, buduci da bi za takav potez bilo neophodno odobrenje parlamenta.


Tako glasi pravnicki argument za kojim je posegnula odbrana na sudjenju dvojici bivsih zapovednika Hrvatskog vijeca obrane (HVO) - Mladenu Naletilicu "Tuti" (predvodniku takozvane Kaznjenicke bojne) i Vinku Martinovicu "Steli" (bivsem sefu "antiteroristicke" jedinice iz Mostara).


Oni se terete za zlocine koji su pocinjeni nad bosnjackim civilima u Hercegovini, ukljucujuci ubijanja i etnicka ciscenja. Tuzilastvo tvrdi da su doticni zlocini povezani s planovima za stvaranje etnicki cistih hrvatskih oblasti koje bi potom bile pripojene Hrvatskoj.


Odbrana porice odgovornost svojih klijenata za vojnu kampanju HVO i zlocine koji su tokom njenog trajanja pocinjeni. Ona takodje pobija i tvrdnje da su regularne hrvatske snage ucestvovale u borbama, mada su svedoci optuzbe vec potvrdili da su jedinice hrvatske vojske bile prisutne u okolini Mostara tokom 1992. i 1993.


Kao svedok odbrane, Damir Zoric - bivsi ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovini - izjavio je da Hrvatsku pripajanje teritorija "nije ni interesovalo".


Zoric je istakao da se general Zak Klajn, izaslanik UN u Sarajevu, nedavno prisetio "brojnih ponuda bosnjackih vlasti . . . upucenih predsedniku Tudjmanu da uzme Hercegovinu, dok bi ostatak Bosne isao svojim putem". Dodao je da je tom prilikom Klajn, kao "covek od ugleda", podvukao da Hrvatska nikada nije prihvatila takve ponude.


Zoric je rekao i da tesna povezanost izmedju Hrvatske i bosanskih Hrvata nije od ovih potonjih nacinila hrvatsku ispostavu. Te veze su bile "posledica ogranicenja koja su se nametala u uslovima rata". Bosanski Hrvati su citavu komunikaciju sa svetom obavljali preko Zagreba, jer je Sarajevo bilo odseceno, dodao je on.


Nekadasnji ambasador i bivsi sef hrvatskog Ureda za prognanike i izbjeglice izjavio je i da cinjenica da je preko 370,000 bosanskih izbeglica, uglavnom Bosnjaka, za vreme rata pronaslo pribeziste u Hrvatskoj, predstavlja potvrdu da je Hrvatska prema njima imala "prijateljski pristup".


Zoric je naglasio da su izbegli Bosnjaci u Hrvatskoj, cak i u vreme kada je hrvatsko-bosnjacki sukob bio najzesci, uzivali sva ona prava koja su im po medjunarodnim propisima pripadala. Sudjenje se nastavlja.


Vjera Bogati je specijalni dopisnik IWPR iz Haga i novinar novinske agencije SENSE.