Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

STO CE BITI PRVI KORAK MKS-a?

IWPR procjenjuje koji ce se od aktualnih svjetskih sukoba prvi naci u sredistu paznje tek osnovanog medjunarodnog suda
By Neil Arun

Suci su izabrane, sud je inauguriran, dok se za tuziocem jos uvijek traga. Nitko ne sumnja da je Medjunarodni kazneni sud (MKS) uveliko spreman poceti s radom. Postavlja se pitanje: o kom ratu ce se pred ovim sudom prvo voditi rasprava?


Bit ce to, ocigledno, predstojeci rat u Perzijskom zaljevu, u kojem ce vjerojatno sudjelovati i neke od zemalja-clanica MKS-a, kao sto su Australija, Velika Britanija i Spanjolska. (Vidi prateci tekst.)


U MKS je do sada vec stiglo oko 200 prituzbi koje se odnose na ostale ratove.


Iako ce te prituzbe - sve dok ne bude izabran i tuzilac MKS-a - ostati u tajnosti, IWPR razmatra njihovo moguce porijeklo.


Od ukupno 89 drzava, koliko ih je do sada pristupilo MKS-u, samo u tri se trenutno vodi rat. Rec je o Afganistanu, Kolumbiji i Demokratskoj Republici Kongo. Diplomatski izvori medjutim izjavili su za IWPR da bi jos jedna drzava - Obala Bjelokosti, koja inace nije clanica suda - mogla uputiti zahtjev MKS-u da pokrene odgovarajuci postupak.


AFGANISTAN


Afganistan je posljednji pristupio MKS-u: Kabul je to ucinio u veljaci/februaru ove godine. U toj zemlji, otkako je 2001. koalicija pod vodstvom SAD-a porazila talibane, vlada relativan mir. Pa ipak, jos uvijek se vode sukobi niskog intenziteta.


Tako su se nedavno - na podrucju donjeg Pastuna, na jugu Afganistana - americke trupe sukobile s talibanima i pripadnicima al-Kaide (al-Qaeda). I drugdje vlada napetost (premda za sada nema sukoba) izmedju medjusobno suprotstavljenih gospodara rata: za prevlast se bore Tajici, Uzbeci, Hazari . . . i ostali.


No, najvecu zabrinutost u Kabulu ipak je izazvalo ponovno pojavljivanje jednog od ratnih kolovodja na jugu zemlje. U pitanju je Gulbudin Hekmatjar (Gulbuddin Hekmatyar), cije su artiljerijske i raketne jedinice, u borbama koje su vodjene pocetkom devedesetih, vec razrusile dobar deo afganistanske prijestolnice.


Ukoliko bi zaista doslo do izbijanja sukoba, MKS bi dobio veliku medjunarodnu pomoc u prikupljanju dokaza. Uostalom, americki vojnici rasporedjeni su po skoro citavoj teritoriji, a u Kabulu se trenutno nalaze njemacki i nizozemski garnizon UN-a.


Citav niz organizacija i strucnjaka radi, u medjuvremenu, na ponovnoj uspostavi pravnog sistema u zemlji. Pa ipak, malo je vjerojatno da ce ove godine biti pokrenuti kazneni postupci u vezi s Afganistanom - mada ni tu mogucnost ne treba iskljuciti.


KONGO


I kanibalisticka zvjerstva, koja se odigravaju u Demokratskoj Republici Kongo, vjerojatno ce u jednom trenutku biti stavljena na popis medjunarodnih ratnih zlocina. I bit ce pokrenuti kazneni postupci.


U ovoj napacenoj zemlji posljednjih godina cak devet nacionalnih vojski, sest glavnih odmetnickih grupa i bezbroj malih milicija vode kaoticni, ali krvavi rat, u kojem ne prezaju ni od etnickog ciscenja.


Jedan od problema s kojim bi se tuzioci ovdje suocili jeste cinjenica da jedan broj tih zlocina ne bi mogao biti procesuiran, buduci da se dogodio prije 1. srpnja/jula 2002., odnosno prije uspostavljanja MKS-a.


Misija UN-a iz te zemlje redovno salje izvjestaje o masakrima nad civilima, u kojima se iznose i podaci o sistematskom mucenju, pa i o kanibalistickim zlocinima koje cine pripadnici pojedinih milicija. Sav taj materijal vec je poslan u Hag, gdje je proslijedjen MKS-u.


U slucaju Konga, s obzirom na pocinjene zlocine, optuznice bi mogle biti podignute ne samo protiv lokalnih snaga, vec i protiv nekolicine okolnih zemalja. Medju njima su i Angola, Namibija, Uganda, Ruanda i Zimbabve. Sve te drzave umijesane su u tamosnja zbivanja, prvenstveno zbog cinjenice da je Kongo izuzetno bogat dijamantima i zlatom.


Zahvaljujuci postignutim mirovnim sporazumima, strani vojnici bili su prinudjeni napustiti zemlju; medjutim, njihovu su ulogu nakon toga preuzele odgovarajuce milicijske trupe.


Zato sto se u Kongu dogadja visestruka agresija, kao i zbog poremecaja u linijama zapovijedanja, advokatima i sucima pruza se jedinstvena prilika da upravo na ovom slucaju isprobaju zakone MKS-a. Otuda i izgleda da je upravo Kongo najozbiljniji kandidat da postane zemlja zbog koje ce biti pokrenut prvi kazneni postupak pred ovim sudom.


KOLUMBIJA


Vecina juznoamerickih drzava su vec pristupile MKS-u. Trenutno, ratnih sukoba ima jedino u Kolumbiji. Pobuna koju su prije dva desetljeca pokrenule ljevicarske Revolucionarne oruzane snage Kolumbije (FARC) prerasla je u iscrpljujuci gradjanski rat.


Takva situacija predstavlja pogodno tlo za pojavu razlicitih vrsta opasnih paravojnih grupacija. Nedavno su se u rat oko droge umijesale i americke trupe. Pripadnike tih jedinica od kaznenog gonjenja stiti sporazum koji je potpisala kolumbijska vlada, ali za lokalne trupe vaze sasvim druga pravila.


Tuzioci ce istrazivati ne samo eventualne ratne zlocine vlade, nego i svih postojecih frakcija.


I ljevicarski pobunjenici- poput vladinih snaga i desnicarskih jedinica milicije - vec su optuzeni za teske zlocine nad civilima.


Kao sredstvo pokoravanja seoskog stanovnistva cesto se primjenjuju zastrasivanje, nasilje i mucenje. Haski duznosnici vjerojatno ce potvrditi da kaznenom gonjenju ne podlijezu samo vladine snage, nego i pripadnici FARC-a, kao i citavog niza paravojnih formacija.


S druge strane, predstavnike kolumbijske sudske vlasti - kojima se cesto prijeti ubojstvima i otmicama - vjerojatno ce obradovati mogucnost da kontroverzni slucajevi predju u nadleznost Haga.


OBALA BJELOKOSTI


Uslijed kompliciranog gradjanskog rata, u ovoj maloj africkoj drzavi angazirane su i francuske mirovne trupe, koje nastoje sprijeciti dalje pokolje. Pojavila se i mogucnost osnivanja suda za ratne zlocine.


Takav bi sud bio nalik onom koji vec postoji u Sijera Leoneu (obliznja britanska kolonija), gdje je formiran "ad hoc" tribunal za procesuiranje ratnih zlocina pocinjenih na teritoriji te zemlje. Medjutim, izvjesni francuski duznosnici nagovijestili su postojanje i druge mogucnosti - da ce UN zatraziti od MKS-a preuzimanje nadleznost za zlocine pocinjene u Obali Bjelokosti.


Za takav potez bilo bi nuzno i odobrenje Vijeca sigurnosti, pa i samih Sjedinjenih Drzava, koje se suprotstavljaju MKS-u.


Zbog toga nije vjerojatno da ce se tako nesto i desiti, mada bi MKS to sigurno podrzao. Duznosnici novog suda privatno su nam rekli da bi to bilo dobro ne samo za budzet MKS-a, nego i za njegov polozaj, jer bi na taj nacin - makar implicitno - on bio priznat i od strane UN-a.


Neil Arun je suradnik IWPR-a.