SRBIJA ZATRAŽILA POMOĆ U HVATANJU MLADIĆA

Srbijanski zvaničnici se nadaju da će zahvaljujući podršci britanskih i američkih eksperata policija pronaći odbegle optuženike za ratne zločine.

SRBIJA ZATRAŽILA POMOĆ U HVATANJU MLADIĆA

Srbijanski zvaničnici se nadaju da će zahvaljujući podršci britanskih i američkih eksperata policija pronaći odbegle optuženike za ratne zločine.

Wednesday, 7 November, 2007
U očajničkom nastojanju da ubedi svet kako zaista namerava da uhapsi osumnjičenike za ratne zločine, Srbija je angažovala britanske i američke eksperte koji domaćim policijskim snagama pomažu u potrazi za preostalom četvoricom begunaca.



Ministar unutrašnjih poslova Srbije, Dragan Jočić, rekao je ove sedmice za skupštinskom govornicom da strani policijski zvaničnici po prvi put sudeluju u lovu na optuženike.



„Srbija želi da pošalje poruku kako kritika koju ova zemlja trpi nije opravdana i kako Srbija želi da sarađuje i uhapsi preostale begunce“, kazao je on.



To je tek jedna od mera koje su obelodanjene ove sedmice, tokom koje je glavna tužiteljica za ratne zločine, Karla del Ponte (Carla Del Ponte), posetila Beograd kako bi se uverila u napredak potere za beguncima.



Del Ponteova bi u narednih nekoliko nedelja Komesaru za proširenje EU-a, Oliju Renu (Olli Rhen), trebalo da podnese izveštaj o saradnji Srbije sa Tribunalom.



Taj će izveštaj presudno uticati na napredovanje Srbije ka evropskim integracijama. Ren je izjavio da će na temelju tog izveštaja biti odlučeno da li Srbija može da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) – koji predstavlja prvi korak ka mogućem članstvu u EU-u.



To što Srbija nije predala bivšeg generala bosanskih Srba, Ratka Mladića – za koga se veruje da se zahvaljujući mreži svojih pristalica iz redova vojske skriva u Beogradu – već dugo predstavlja ključnu prepreku pregovorima o evropskoj integraciji.



Iako je Srbija Haškom tribunalu do sada izručila preko 30 osumnjičenika, četvorica ih se još uvek nalaze na slobodi, uključujući Mladića i ratnog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića – protiv kojih su optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti podignute još pre 12 godina, jer ih se smatra odgovornima za organizovanje srebreničkog masakra, počinjenog 1995.



U svom izveštaju koji je 15. oktobra podnela ministrima EU-a, Del Ponteova je izrazila nezadovoljstvo saradnjom Srbije s Tribunalom, opisujući je kao „presporu i neefikasnu“.



Međutim, Del Ponteova je ove sedmice opet boravila u Beogradu, kako bi se potpunije upoznala sa situacijom, pri čemu je EU odložila donošenje odluke o SSP-u dok se tužiteljica ne vrati.



Nakon ovosedmičnog susreta s Rasimom Ljajićem – predsednikom Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom – Del Ponteova je rekla da ne želi da bude „prepreka procesu evropske integracije Srbije“.



Dodala je i kako očekuje da će se „preostali begunci što pre naći u Hagu“.



Ljajić je pak kazao kako je još uvek „prerano da se bilo šta kaže o prirodi i sadržaju“ izveštaja Del Ponteove, koji će EU-u biti podnet u narednih nekoliko sedmica.



Rekao je i da je Del Ponteovu obavestio o novim merama koje je Srbija preduzela kako bi locirala preostale begunce.



Srbija je nedavno raspisala novčane nagrade od po milion eura za informacije koje će dovesti do hapšenja Mladića i Karadžića, dok za informacije o Stojanu Župljaninu i Goranu Hadžiću – koji se terete za ratne zločine u Bosni, odnosno Hrvatskoj – slede nagrade od po 250,000 eura.



Ljajić i Del Ponteova su se saglasili da je Srbija, time što je otvorila arhive ministarstva odbrane, načinila izvestan napredak kada je reč o dokumentaciji koju Tribunal potražuje.



Ljajić je kazao da se Beograd trudi da – za potrebe zvaničnika suda – obezbedi i otvaranje arhiva obaveštajnih službi.



Tokom posete, glavna tužiteljica se sastala i sa državnim Akcionim timom za hvatanje haških begunaca, tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, te šefovima civilnih i vojnih bezbednosnih agencija.



Izvor IWPR-a tvrdi da je potonji sastanak bio „uspešan i da je protekao u dobroj atmosferi“.



Srbijanski su zvaničnici tužiteljki objasnili kakve „pravne i operativne mere nameravaju da preduzmu narednih dana“, kako bi uhvatili osumnjičene ili „identifikovali njihove mreže podrške“.



U proteklih nekoliko dana, srbijanska je vojska izvršila pretragu gradskih kasarni u Zrenjaninu, Pančevu i Beloj Crkvi, navodno zbog glasina da Mladića čuva vojska. No, nije usledilo nijedno hapšenje.



Ubrzo po okončanju tih operacija, načelnik generalštaba, general Zdravko Ponoš, porekao je da vojska štiti osumnjičenike, te kazao da će pretresi biti nastavljeni u sklopu redovnih vojnih aktivnosti.



Aleksandar Roknić je novinar IWPR-a iz Beograda.
Frontline Updates
Support local journalists