Skoplje Odugovlaci Sa Amnestijom

Vlasti u Skoplju odugovlace sa ispunjenjem obecanja o amnestiranju albanskih boraca.

Skoplje Odugovlaci Sa Amnestijom

Vlasti u Skoplju odugovlace sa ispunjenjem obecanja o amnestiranju albanskih boraca.

Thursday, 20 September, 2001

Nedostatak eksplicitne klauzule o amnestiji albanskih boraca u makedonskom mirovnom sporazumu mogao bi da ugrozi njegovo sprovodjenje. Strahuje se da ce makedonske snage bezbednosti progoniti albanske pobunjenike, nakon sto NATO snage napuste zemlju, ukoliko se svi pripadnici Oslobodilacke nacionalne armije, ONA, ne amnestiraju do tada.


Mada je predsednik Boris Trajkovski jasno stavio do znanja da je


amnestiranje boraca koji nisu optuzeni za ratne zlocine od kljucne vaznosti za odrzanje mira, makedonski premijer Ljupco Georgijevski poznat je po svom protivljenju ideju da se etnicki albanski borci tako lako izvuku od odgovornosti.


Makedonci ne bi potpisali Ohridski okvirni sporazum da je u njega uneta


obaveza amnestiranja pripadnika ONA-e. Medjutim, Trajkovski je tada obecao da ce amnestija biti proglasena posle implementacije mirovnog sporazuma.


Sada je pod pritiskom medjunarodne zajednice da ispuni svoje obecanje.


"Sto vise vremena prolazi bez najavljene amnestije, Albanci su sve uvereniji da makedonske vlasti kupuju vreme pre nego sto se obruse na gerilce posle odlaska NATO snaga", komentarise Medjunarodna krizna grupa u nedavno objavljenom izvestaju.


"Sa pitanjem amnestije se nepotrebno odugovlaci zbog Georgijevskog", izjavio je Naser Ziberi, clan Partije demokratskog prosperiteta. "On se ponasa kao da nikada nije cuo za to, mada se o tome raspravljalo tokom ohridskih pregovora."


Hapsenjem i krivicnim gonjenjem sto veceg broja albanskih boraca pre nego sto amnestija koju zahteva medjunarodna zajednica bude ozvanicena,


Georgijevski bi pridobio podrsku znacajnog broja Makedonaca koji veruju da je upravo to ono sto pripadnici ONA-e zasluzuju. S obzirom na to da se ocekuju opsti izbori pocetkom sledece godine, jasno je kakve bi poene takva politika donela makedonskom premijeru.


Makedoncima je posebno stalo da dodju glave liderima Oslobodilacke


nacionalne armije, kao sto je Ali Ahmeti, za kojim je Ministarstvo


unutrasnjih poslova izdalo medjunarodnu poternicu.


Ako se ne razresi pitanje amnestije, gerilci ce se pritajiti, oruzje se nece predati, a opasnost od obnavljanja konflikta postaje sasvim realna. Izvori bliski Oslobodilackoj nacionalnoj armiji izjavili su za IWPR da su mnogi vec presli na Kosovo da bi izbegli hapsenje. Albanske oruzane snage s druge strane granice predstavljaju tempiranu bombu koja samo sto nije eksplodirala.


Dve trecine od procenjenih 3.300 komada oruzja Oslobodilacke


nacionalne armije do sada je prikupljeno u okviru NATO operacije "Sustinska zetva". Mnogi spekulisu da je ova brojka znatno manja od kolicine oruzja u posedu pobunjenika.


Vec su petorica pripadnika ONA-e osudjeni na zatvorske kazne od osamnaest meseci po osnovu optuzbi za terorizam i "ugrozavanje ustavnog poretka I bezbednosti". Etnicki Albanci strahuju da ce jos mnogi drugi koji su bili umesani u sukob zavrsiti u zatvoru. Cak i ukoliko amnestija bude proglasena, malo je verovatno da ce oni koji su vec u sudskoj proceduri biti abolirani.


"Oslobadjanje boraca Oslobodilacke nacionalne armije koji nisu pocinili


zlocine neophodno je kako bi se postiglo pomirenje izmedju dve etnicke


zajednice", rekao je profesor Vlado Popovski, savetnik predsednika


Trajkovskog, 17. avgusta za vreme pregovora u Ohridu.


Medjutim, znacajna vecina Makedonaca odbacuju ideju da se amnestiraju lica koja oni smatraju teroristima. Profesor krivicnog prava, Djordje Marjanovic, kaze da bi insistiranje Zapada na amnestiji moglo dovesti do toga da oni koji su krivi za veleizdaju, terorizam, oruzanu pobunu i krivicna dela protiv drzave budu oslobodjeni odgovornosti. Sve to uprkos insistiranju Trajkovskog da nece biti amnestije za borce ONA-e koji odbiju da predaju oruzje kao ni za lica osumnjicena za ratne zlocine.


Izvor iz makedonske vlade izjavio je za IWPR da ce biti neophodno da se


donese zakon o amnestiji pre okoncanja procesa razoruzanja kako bi amnestija stupila na snagu. Da bi se to desilo, tvrdi ovaj izvor, "inicijativa mora doci od jednog broja poslanika iz razlicitih stranaka". A to je u ovom trenutku malo verovatno.


S obzirom na to da Georgijevski prizeljkuje neuspeh u implementaciji


Ohridskog sporazuma, koga je nevoljno potpisao pod medjunarodnim pritiskom, sigurno mu nije stalo da ubrza proces koji bi vodio proglasenju amnestije.


"Ja, kao premijer, ne bih se slozio s tim da vlada predlozi nacrt zakona o amnestiji za teroriste koji su pocinili zlocine nad makedonskim narodom", izjavio je Georgijevski 1. septembra.


Uprkos cinjenici da se i predsednik i premijer optuzuju za odugovlacenje, politicki lider Oslobodilacke nacionalne armije, Ali Ahmeti, u jednom od svojih retkih intervjua makedonskim medijima (Telma TV, 25. avgust) rekao je da je siguran da ce biti amnestiran jer on nije naredio, kako tvrdi, nekoliko masakara makedonskih vojnika koji se smatraju ratnim zlocinima.


"Ja sam na makedonskom tlu i uskoro cete moci da me vidite u Skoplju," rekao je Ahmeti.


Amnestija za borce Oslobodilacke nacionalne armije ostaje i dalje


kontroverzno i veoma emotivno pitanje u Makedoniji. Neki pojedinci koji su ukljuceni u mirovni proces odbili su da ga prokomentarisu, plaseci se, verovatno, neprijateljskih reakcija makedonske javnosti koja smatra da su se "ubice branitelja makedonske drzave" izvukle od odgovornosti bez posledica.


Vladimir Jovanovski je novinar magazina "Forum".


Frontline Updates
Support local journalists