Rumunski Televizijski Voditelji Ugrozavaju Reforme

Reforme okrenute ka trzistu, prava nacionalnih manjina i pomirenje sa Madjarskom moze biti ugrozeno nacionalizmom koji podsticu lokalni mediji.

Rumunski Televizijski Voditelji Ugrozavaju Reforme

Reforme okrenute ka trzistu, prava nacionalnih manjina i pomirenje sa Madjarskom moze biti ugrozeno nacionalizmom koji podsticu lokalni mediji.

Thursday, 10 November, 2005

Kada su se etnicki Madjari pridruzili rumunskoj koalicionoj vladi pre tri godine, izgledalo je da se ova balkanska zemlja sa najvecim brojem stanovnika zauvek oprostila sa nacionalizmom Ceausescu diktature. Medjtim, priblizavanjem izbora, jos jednom raste etnicka napetost koju podsticu ksenofobicni mediji.


U poslednje tri godine multietnicka vlada Rumunije tezila je ka pomirenju sa Madjarskom, pod cijom upravom se nalazila Transilvanija sa pretezno rumunskim stanovnistvom do 1918.godine, kao i integraciji 1,6 miliona pripadnika madjarske nacionalne manjine u politicki zivot ove zemlje. U pocetku vecina Rumuna se tome nije protivila.


Medjutim, neuspeh vladinih ekonomskih reformi i pad zivotnog standarda, umanjili su entuzijazam za mere koje su suprotne tradicionalnim rumunskim vrednostima.


Iako su ekonomski stimulansi koje mogu ponuditi glasacima ograniceni, opozicione partije levice nadaju se da ce podsticanjem nacionalizma i histerije uspeti da pobede na izborima sledece godine. Partija Iona Illiescua Rumunske socijalne demokratije trenutno predstavlja favorita iako kao prvi predsednik ove zemlje posle Ceausescu, Illiescu je sistematski blokirao sve reforme orijentisane na trziste.


Televizija je medij gde se nacionalizam trenutno najvise ispoljava. Privatni kanali u medjusobnom takmicenju za sto vecim brojem gledaoca pokusavaju da uvecaju svoju publiku eksploatisuci frustracije starijih Rumuna, koji gaje nostalgiju prema stabilnosti Ceausescu ere.


Antena 1, na primer, neprijatno podseca na nacin na koji su drzavni mediji u bivsoj Jugoslaviji podsticali nacionalizam godinama pre raspada zemlje. Imajuci u vidu njenu publiku, verovatno je da ce imati vazan uticaj na rezultat izbora.


Emisija Mariusa Tuce, koja se prikazuje u kasnim vecernjim satima, pet dana u nedelji predstavlja neopravdano sredstvo masovnog nacionalizma. Tuca, trideset i trogodisnji novinar, koji se brzo proslavio upotrebljavajuci trikove kao sto su velike bingo nagrade za citaoce i gledaoce njegovih novina i TV programa, stalno se stavlja na stranu gostiju koji su protiv liberalnih reformi. Njegova emisija je predstavljala najefektniju opoziciju vladinoj odluci da podrzi NATO bombardovanje Jugoslavije ovog proleca.


Spektakl u kome se domacin agresivno stavlja na stranu jednog gosta i vikom nadjacava drugog, verovatno je nepoznat u zemljama u kojima postoje sistemi koji regulisu bar deo postenog postupanja u emitovanju emisija o aktuelnim dogadjajima. Medjutim, u Rumuniji je to cesta pojava.


Nije slucajno sto se nacionalisticki program televizije poklapa sa stavom njenog vlasnika. Mnogi vodeci rumunski poslovni ljudi su bivsi komunisticki zvanicnici, neki od njih poticu iz redova Securitate, tajne policije Causevskog. To su bili jedini Rumuni koji su mogli imati stranu valutu. Od 1989.godine oni su postali privatni preduzetnici, iskoristivsi svoje veze sa bivsim kolegama koji su ostale na vlasti sve do 1996.godine.


Preduzeca koja kontrolisu rad vise privatnih televizijskih stanica stvaraju inferiornu robu u odnosu na strane konkurente; oni potrosacima nude slabu uslugu; lose plasiraju svoje proizvode. Usled ovih razloga, oni se boje aktivnog stranog ucesca u rumunskog ekonomiji i potpomazu nacionalisticke partije nadajuci se povratku autoritativne drzave koja ce zastititi monopolizam preduzeca od vitalnog nacionalnog interesa.


Preko Phare programa, Evropska zajednica pomaze rekonstrukciju rumunske privrede i revitalizaciju infrastrukture. Ona takodje pokusava da pomogne novu klasu privatnih poduzetnika koji su u mogucnosti da stvore zaposlenje i osvoje strana trzista u industrijama u kojima Rumunija poseduje strucnost i nudi potencijalno atraktivnu robu, kao sto su proizvodnja namestaja, elektronski uredjaju, tekstil i turizam.


U medjuvremenu, Medjunarodni monetarni fond (IMF), zainteresovan za makro-ekonomsku stabilnost, insistira na teskim ogranicenjima budzeta pre nego sto pozajmi novac koji je preko potreban drzavi. To je navelo vladu da podigne porez sto dovodi do bankrotsva mnogih privatnih preduzeca i stimulise crno trziste, za koje se procenjuje da predstavlja 40 odsto prihoda.


Milioni Rumuna koji se muce da bi obezbedili hranu i grejanje za svoje domove, dok se priblizava zima su besni, zbunjeni i malodusni kada razmisljaju o buducnosti. Televizija omogucava izlaz i nacionalisticki programi nude kompas koji im pomaze da shvate sta im se desava.


Vlada se sve vise brani. Medjutim, mnogo bi bilo lakse da se stane na put nacionalistickim programima i ozive jake veze sa Madjarskom. I da se ponudi rumunskoj javnosti, koja vec duze vreme pati, dobar ekonomski paket.


Politika koja je omogucila pozajmice sa niskim kamatama privatnim preduzecima i povecala kupovnu moc stanovnistva, bila je karakteristicna za doba posleratnog Marshallovog plana, kao i nastupa Evropske zajednice prema Spaniji i Portugalu posle sloma diktatura sedamdesetih godina ovog veka.


Ukoliko bi Evropska zajednica i IMF uskladili svoj pristup rumunskim problemima, to bi mozda omogucilo malo prostora za manevrisanje vladajucim reformistima u godini pre izbora.


Tom Gallagher je sef katedre Evropskih studija za mir na Univerzitetu u Bradfordu i autor knjige: Rumunija posle Ceausecu: Politika Netolerancije (Edinburgh University Press, 1995).


Frontline Updates
Support local journalists