Milosevicevim advokatima zabranjeno povlacenje

Zahtev britanskih advokata, kojima je u Hagu povjerena obrana Slobodana Milosevica, da budu povuceni iz slucaja – odbijen je.

Sudsko vijece kojim je predsjedavao sudac Patrik Robinson (Patrick Robinson) s Jamajke – a u cijem su sastavu bili jos i sudac O-Gon Kvon (O Gon-Kwon) iz Koreje i Jan Bonomi (Iain Bonomy) iz Skotske – saopcilo je svoju odluku o tome 7. prosinca/decembra, otprilike tri tjedna nakon sto su saslusani argumenti u prilog i protiv povlacenja kraljicinog savjetnika Stivena Keja (Steven Kay) i njegove pomocnice Dzilijen Higins (Gillian Higgins).

U odluci stoji: “Sudsko vijece smatra da nisu ponudjeni uvjerljivi razlozi za povlacenje advokata. Naprotiv, [ono] ostaje na stanovistu da je prisustvo branilaca koji su okrivljenom dodijeljeni neophodno kako bi se osiguralo pravedno i efikasno sudjenje.”

“Stoga je ocigledno u interesu pravde da advokati nastave obavljati svoju duznost i da im ne bude dozvoljeno da se povuku.”

Britanski je dvojac dozvolu za povlacenje zatrazio 26. listopada/oktobra, samo sest tjedana nakon sto je donesena odluka o njihovom stupanju na duznost.

Pozivajuci se na lose zdravstveno stanje optuzenika i njegov kronicno visok krvni tlak – koji su prije toga u vise navrata doveli do odlaganja ionako razvucenog sudskog procesa – suci su 2. rujna/septembra donijeli odluku da se optuzenom dodijeli branilac koji ce na sebe preuzeti pripremu dokaznog postupka obrane, rad sa svjedocima, kao i najveci dio ispitivanja.

Kej i Higinsova, koji su do tada obavljali funkciju “prijatelja suda” (amici curiae), pristali su preuzeti te obaveze.

Medjutim, buduci da je okrivljeni – koji je i prije toga izjavljivao da nece suradjivati ni s jednim advokatom imenovanim od strane suda kojeg on ne priznaje – smjesta prekinuo svaku komunikaciju sa svojim “timom”, Kej je bio prinudjen da Milosevicevu strategiju obrane rekonstruira iskljucivo na temelju njegove uvodne rijeci i popisa svjedoka.

Situacija se i dodatno pogorsala kada je Milosevic otvoreno kritizirao svoju obranu, nastavljajuci joj uskracivati neophodne upute. A nakon sto su svjedoci koje je okrivljeni namjeravao pozvati u znak protesta odbili pojaviti se u Hagu, sudjenje je fakticki obustavljeno.

Potom je Kej podnio zalbu na odluku o vlastitom imenovanju, da bi i prije no sto je vijece saopcilo odluku o tome podnio i zahtjev za razrjesenje s duznosti. Zbog toga ga je kritizirao tuzilac Dzefri Najs (Goeffrey Nice), koji je isticao da ga kritike koje pristizu na advokatov racun niposto ne bi smjele sprijeciti da radi ono sto je njegov posao, te kako ni optuzenikovo odbijanje suradnje nije dovoljan razlog da advokati prestanu stititi interese svog klijenta.

Cinilo se da je i s time suglasno sudsko vijece, posto je i ono napomenulo kako je navedeni slijed dogadjaja advokat mogao “predvidjeti” i “prije imenovanja”.

U svakom slucaju, sudsko vijece je advokatovu procjenu – po kojoj optuzenikovo odbijanje svake komunikacije branioce sprijecava da stite njegove interese i navodi ih na krsenje ugovora – nazvalo “pogresnom analizom”.

“Ono sto se od branilaca zahtijeva jest da postupaju u skladu s onim sto sami dozivljavaju kao interes okrivljenog. . . [To je] sve sto je, pod ovakvim okolnostima, razumno ocekivati.

“Tvrditi suprotno znacilo bi omoguciti optuzenom da osujeti sudsko vijece u vrsenju osnovne duznosti koja mu je zakonom povjerena – osiguravanju pravednosti [sudskog postupka].”

Obracajuci se sudu, Kej je pak 8. studenoga/novembra upozorio da je, ukoliko sudsko vijece odbije njegov zahtjev za povlacenjem, svakako spreman povuci se bez obzira na moguce posljedice i mjere koje bi protiv njega kasnije mogla poduzeti britanska advokatska komora.

No, cini se da je sudsko vijece svojom presudom preduhitrilo takav braniocev potez, s obzirom da je ocijenilo kako je odluka o njegovom imenovanju donesena na zakonit nacin i pritom naglasilo da “pitanje razrjesenja nije tek pitanje branioceve osobne odluke”.

“Ovo sudsko vijece je odlucilo da bi povlacenje [Keja i Higinsove] pod postojecim okolnostima dovelo do ugrozavanja pravednosti i efikasnosti samog postupka, te da stoga za takav potez ne postoje valjani razlozi”, stoji u tekstu odluke.

“Jasno je da se isti zakljucak odnosi i na jednostrano krsenje odluke o imenovanju advokata.”

Ako Kej ipak, usprkos odluci sudskog vijeca, odluci uciniti ono sto je najavio, taj bi potez mogao imati vrlo ozbiljne posljedice po njegovu karijeru. Strucnjaci procjenjuju da ce, ukoliko protiv njega bude podnesena zalba pred britanskom advokatskom komorom, i ukoliko bude ustanovljeno da se, napustajuci slucaj, Kej doista ogrijesio o pravila ponasanja, on biti ne samo kaznjen, nego i da ce mu cak mozda biti oduzeta dozvola za rad.

Poznavaoci prilika u Tribunalu tvrde da britanski dvojac ima tri mogucnosti: napustiti sudjenje usprkos sudskom nalogu; zaliti se na odluku u nadi da ce mu ipak biti dopusteno povuci se; ili prihvatiti odluku i nastaviti obavljati duznost koja mu je povjerena.

Iako posljednja mogucnost najmanje ugrozava tok ovog predugog procesa koji je – cini se – nakon brojnih ovogodisnjih odlaganja tek sada poceo odvijati se bez vecih smetnji, izvjesni analiticari procjenjuju da je ona malo vjerojatna.

Predstavnica Koalicije za medjunarodnu pravdu, Dzudit Armata (Judith Armatta) – koja Milosevicevo sudjenje prati od samog pocetka – izjavila je za IWPR da bi, iako je odluka sudskog vijeca u pravnom smislu rijeci opravdana, njene prakticne implikacije ipak mogle izazvati odredjene poteskoce.

Imajuci u vidu da je odlukom zalbenog veca od 1. studenoga/novembra Milosevicu vraceno pravo da samostalno vodi vlastitu obranu, uloga sluzbenog branioca svela se na puku pripravnost.

“Sudsko vijece sada pred sobom ima kraljicinog savjetnika i njegovu suradnicu koji ne rade nista, pri cemu je malo vjerojatno da ce i ubuduce bilo sta raditi”, kaze Armata.

“U svojoj odluci, suci kazu da sluzbeni branilac moze sudjelovati u pripremi pisanih podnesaka i izdavanju naloga, ali ce za tako nesto Keju i Higinsovoj uglavnom biti neophodne Miloseviceve instrukcije; a on s njima nece pristati ni komunicirati.

“Nema logike da advokat Kejovog formata sjedi i ne radi nista. To je, pored ostalog, i vrlo skupo.”

I dok se sudsko i zalbeno vijece slazu da ce pripravni advokati biti od presudne vaznosti ukoliko Milosevicevo zdravlje ponovo bude naruseno, sudski promatraci smatraju da bi se u tom slucaju ponovo javili isti oni problemi koji su u listopadu/oktobru doveli do usporavanja procesa.

“Svjedoci su [tada] odbijali pojaviti se pred sudom, i postoje svi razlozi da ocekujemo da bi se to ponovo desilo”, upozorava Armata.

Do trenutka zakljucenja ovog izdanja, nikakva zalba na odluku sudskog vijeca jos uvijek nije bila podnesena. A nastavak sudjenja Milosevicu zakazan je za 15. prosinca/decembar.

Alison Freebairn je urednica IWPR-a u Londonu.