Milosevicevi suci pred kljucnom odlukom

Zahtjev britanskog advokata Stivena Keja (Stephen Kay) da bude povucen s Milosevicevog sudjenja ozbiljno ce uticati na dalji tok najznacajnijeg sudjenja u Haskom tribunalu – ali i na advokatovu karijeru.

Sudsko vijece – koje cine predsjedavajuci sudac Patrik Robinson (Patrick Robinson), sudac O-Gon Kvon (O-Gon Kwon) i sudac Jan Bonomi (Iain Bonomy) – jos uvijek razmatra to pitanje nakon sto je najavilo da ce mu biti potrebno »izvjesno vrijeme« kako bi donijelo odluku hoce li udovoljiti Kejevom zahtjevu od 26. listopada/oktobra.

Njihova ce odluka utjecati i na to hoce li ovo sudjenje – na kojem se kao optuzenik, prvi put poslije Nirnberga, pojavljuje jedan duznosnik tako visokog ranga – u povijesti ostati zabiljezeno kao pravedno.

Promatraci se pribojavaju da ce, ukoliko suci Keju i njegovoj pomocnici Dzilijen Higins (Gillian Higgins) dozvole povlacenje nepuna tri mjeseca nakon sto su imenovani za sluzbene branioce, sudsko vijece dospjeti na los glas. Medjutim, i suprotna odluka – kojom bi se britanski duo, protivno svojoj volji, primorao na ostaak u procesu – takodjer bi mogla dovesti u pitanje reputaciju Tribunala.

U medjuvremenu, ukoliko usprkos protivljenju sudaca odluci napustiti slucaj, Kej se dovodi u opasnost gubitka advokatske dozvole i izlaganja postupku koji bi protiv njega pokrenula britanska advokatska komora.

Kej je pred sudom konstatirao kako izmedju njega i okrivljenog postoji nesavladiv sukob, te kako se situacija toliko pogorsala da nema nikakvog izgleda da bi se mogla popraviti.

Teskoce u zastupanju klijenta protiv njegove volje osujecuju branioceva nastojanja da zastiti Miloseviceve interese, rekao je Kej, dodajuci kako bi se, ukoliko se ne bi povukao, ogrijesio ne samo o Tribunalov, nego i o kodeks britanske komore, koji je takodjer duzan postivati.

Njegov zahtjev za povlacenjem dobio je podrsku Udruzenja branilaca Haskog tribunala.

Rasprava o svemu tome izazvala je sumnju da bi ionako kontroverzno i sporo sudjenje moglo zavrsiti u slijepoj ulici.

Kej je proteklog tjdna ukazao na opasnost koja postoji od eventualnog ispitivanja svjedoka bez konzultiranja s Milosevicem, skicirajuci scenarij po kojem bi se neka od tih pitanja mogla pokazati i kao stetna za okrivljenog. A ukoliko bi se to dogodilo, okrivljeni bi – u slucaju da bude osudjen – mogao pokusati osporiti citav proces, tvrdeci da zastupnik nije adekvatno stitio njegove interese.

Sudsko vijece je odluku da Milosevicu nametne branioca – zbog toga sto pati od visokog krvnog tlaka i srcanih smetnji – donijelo u rujnu/septembru. Kej i Higinsova, koji su oboje do tada obavljali funkciju »prijatelja suda« (amicus curiae), prihvatili su zadatak koji im je povjeren, i to usprkos svjesti o tome da bivsi jugoslavenski predsjednik odbija suradjivati.

I tako je nastala bizarna situacija, u kojoj je jedna od prvih mjera koje je branilac poduzeo bila podnosenje zalbe na odluku o vlastitom postavljenju, a sve u pokusaju da se udovolji pretpostavljenim zeljama optuzenika.

Britanski tim pravnika relativno se brzo nasao u nepodnosljivom polozaju, buduci da je okrivljeni odbio svaki kontakt, tako da je Kej strategiju obrane bio prinudjen rekonstruirati samo na temelju Miloseviceve uvodne rijeci s pocetka dokaznog postupka obrane.

A posto je nakon toga i veliki broj potencijalnih svjedoka, u znak protesta zbog odluke o nametanju branioca Milosevicu, odbio svjedociti, sudjenje je prakticno ponovo bilo obustavljeno.

Kej nije pricekao da zalbeno vijece donese presudu, nego je odmah podnio i sluzbeni zahtjev za povlacenjem, sto je ostro kritizirao Dzefri Najs (Goeffrey Nice).

Zalbeno je vijece u medjuvremenu Milosevicu vratilo pravo na samostalnu obranu, ali je – sto je jos vaznije – ipak podrzalo prethodnu odluku o nametanju branioca.

S obzirom da je Milosevic vec najavio kako nema namjeru komunicirati ni s jednim zastupnikom koji bi mu bio nametnut, jasno je da ce se i svaki drugi branilac suociti s istim problemima pred kojima su se, zahvaljujuci optuzenikovoj opstrukciji, nasli Kej i njegova pomocnica.

Sudsko vijece ce o tome svakako morati voditi racuna.

Profesor prava sa cikaskog univerziteta (Northwestern University) i iskusni haski branilac, Entoni D´Amato (Anthony D´Amato), smatra da bi nametnuti branilac ipak mogao biti od pomoci optuzenome i tako pridonijeti da sudjenje tece po planu.

Medjutim, ukoliko bi branilac svoju duznost obavljao mimo volje optuzenika – sto bi Kej i Higinsova bili prinudjeni ciniti u slucaju da njihov zahtjev bude odbijen – u javnosti bi se stvorio utisak da sudjenje nije pravedno.

»Najosjetljivija stvar za sud bila bi da Keju dozvoli povlacenje, a da potom na njegovo mjesto dovede nekoga tko bi na to pristao, i to s punom svjescu o tome da optuzenik s njim nece htjeti razgovarati«, rekao je D´Amato.

Pa ipak, po D´Amatovom bi misljenju cak i »sudski« branilac – usprkos svjesti o tome da ce Milosevic odbiti njegove usluge i vjerojatno kritizirati njegov rad – mogao biti od koristi bivsem srpskom lideru. D´Amato je u tom kontekstu citirao izjavu suca Luja Brandijea (Louis Brandeis), koji je pocetkom proslog stoljeca rekao da advokat u stvari i ne zastupa klijenta, nego klijentovu situaciju.

Promatraci priznaju da se Milosevic trenutno nalazi u boljem polozaju nego tokom posljednjih nekoliko mjeseci. Ne samo da mu je vraceno pravo na samostalnu obranu – za sto se i Kej od samog pocetka zalagao – nego je ponovo na potezu sud, koji ce morati odluciti o tome kako ce proces dalje teci.

Ukoliko suci prihvate ostavku Keja i Higinsove, nakon toga ce – u skladu s preporukom zalbenog vijeca od 1. studenoga/novembra, po kojoj zbog moguceg narusavanja optuzenikovog zdravlja treba imenovati advokata »u pripravnosti« – uslijediti izbor njihovih nasljednika. Proces imenovanja neizbjezno ce dovesti do daljih odlaganja, sto se pak zeljelo izbjeci prvobitnom odlukom o imenovanju branioca.

No, sudsko bi vijece moglo i odbiti Kejevu ostavku, sto bi – po D´Amatovom misljenju – gotovo sigurno dovelo do narusavanja ugleda Tribunala u ocima pravnika i javnosti uopce.

U svakom slucaju, Kej je vec upozorio suce da ce se, cak i ukoliko oni odbiju njegov zahtjev, svakako povuci, te da je spreman suociti se i s mogucim posljedicama pred britanskom advokatskom komorom.

Engleski pravni analiticar, koji je zeleo ostati anoniman, konstatirao je za IWPR kako su – premda je advokatska komora doista nadlezna za slucajeve »neumjesnog« povlacenja – rasprave koje se ticu onih zastupnika koje je imenovao sud, veoma rijetke.

Komentirajuci moguce posljedice Kejeve odluke, on je izjavio: »Procedura bi se sastojala u tome da netko podnese tuzbu protiv advokata, nakon cega bi se savjet komore izjasnio je li ili nije advokat prekrsio pravila ponasanja.

»A ako jest, bit ce proslijedjen disciplinskom tribunalu, koji mu, u najtezim slucajevima, moze i oduzeti advokatsku dozvolu.«

Ocekuje se da ce sudjenje Milosevicu biti nastavljeno sljedeceg tjedna.

Alison Freebairn je urednica IWPR-a u Londonu.