Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

MILOŠEVIĆEV SVJEDOK PRISJEĆA SE TUĐMANOVE „KROATIZACIJE“

Bivši zastupnik hrvatskog parlamenta tvrdi da je, nakon što su 1990. u Zagrebu na vlast došli nacionalisti, među Srbima zavladao strah.
By Michael Farquhar
Na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku, Slobodanu Miloševiću, nekadašnji član hrvatskog Sabora rekao je sucima da je uspeh nacionalista na prvim višestranačkim izborima održanim 1990. za Srbe ujedno označio početak razdoblja strahovanja.



Marko Atlagić, Srbin koji je na prekretničkim izborima u Sabor ušao na listi multietničkog Saveza socijalista Hrvatske, posvjedočio je kako je pobjednička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Franje Tuđmana odmah po osvajanju vlasti otpočela kampanju „kroatizacije“.



Nove vlasti su, po njegovim riječima, bile odlučne u svom nastojanju da izađu iz Jugoslavije. Iskazivana je i nostalgija za razdobljem Drugog svjetskog rata, kada je nacistička Njemačka u Hrvatskoj instalirala marionetski režim koji je vladao fašističkom „Velikom Hrvatskom“, kao tvorevinom kojoj su bili priključeni dijelovi Bosne i Srbije.



Svjedok je sucima ispričao kako je i prije pobjede HDZ-a počela prevladavati fašistička ikonografija, te kako su Srbi i njihova imovina postali mete nasilja.



Milošević je optužen kao netko tko je navodno odigrao ključnu ulogu u planovima da se jedna trećina Hrvatske očisti od nesrpskog stanovništva, kako bi se stvorila nova srpska država. Tvrdi se da je u tom procesu više stotina ljudi ubijeno, više tisuća uhapšeno, a više od 170.000 protjerano iz svojih kuća.



U nastojanju da objasni kako je Atlagićevo svjedočenje povezano s optužbama protiv njega, Milošević je sudu rekao da su mnogi potezi Srba u tom razdoblju bili povlačeni u samoobrani.



Atlagić je rekao da su nagovještaji onoga što dolazi bili vidljivi već potkraj osamdesetih. U svom govoru koji je 1989. održao u Njemačkoj, Tuđman je najavio da će, kada postane predsjednik Hrvatske, tlo u Krajini – za koje su Srbi odavno tvrdili da im pripada – „postati crveno od srpske krvi“.



Po riječima svjedoka, takvu retoriku nije koristio samo budući predsjednik. Na jednom skupu koji je održan uoči izbora 1990., Stjepan Mesić – koji će uskoro postati i predsjednik vlade – rekao je kako će, kada bude formirana nezavisna hrvatska država, cjelokupno srpsko stanovništvo moći da stane pod jedan kišobran.



Došavši na vlast, Tuđman je – tvrdi Atlagić – učinio sve kako bi stvorio nezavisnu Hrvatsku u kojoj neće biti Srba. Svjedok je taj navodni plan nazvao „zajedničkim zločinačkim poduhvatom“, očigledno po uzoru na pravni termin koji u Tribunalu koriste tužioci i koji se spominje i u vezi s Miloševićem.



On je rekao da je taj plan podrazumijevao trenutnu „čistku“ Srba u sektorima kao što su policija ili Teritorijalna obrana (TO).



Atlagić je rekao i da su slogani poput „Protjerat ćemo Srbe“ i „Srbe na vrbe“ u to vrijeme također postali „sveprisutni“ i da su se pojavljivali na kioscima i fasadama. Umjesto da spriječe takve provokacije, vlasti su očito „smatrale da je tako nešto potpuno normalno“, rekao je on.



Svjedok je potvrdio da je do ožujka/marta 1992. u zapadnoj Slavoniji bilo spaljeno više od 4.000 kuća, te da je oko 160 pravoslavnih svetilišta uništeno.



Neki su Srbi, tvrdi Atlagić, išli toliko daleko da su mijenjali imena u nastojanju da prikriju vlastiti identitet i izbjegnu opasnost. A nitko od njih, po njegovim riječima, nije učinio ništa što bi se moglo protumačiti kao provociranje hrvatskih vlasti.



Tokom Atlagićevog svjedočenja, suci su Miloševića u više navrata upozoravali da svjedoku postavlja pitanja koja se tiču optužbi za ratne zločine.



Također su se požalili i na to što je Atlagić – koji bi, kao bivši član hrvatskog Sabora, mogao biti i izuzetno značajan svjedok – uglavnom iznosio podatke iz druge ruke, umjesto da se pri svjedočenju poziva na vlastito iskustvo.



Prije ovog svjedočenja, tužioci i Milošević su ovoga tjedna okončali ispitivanje Branka Kostića, bivšeg člana kolektivnog predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), čije je svjedočenje počelo još krajem siječnja/januara.



Tokom tih nekoliko tjedana, Kostić se uporno protivio onom tumačenju raspada SFRJ-a i ratova u Bosni i Hrvatskoj koje su prethodno iznijeli tužioci. Optužba, naime, smatra da je Milošević tokom tog razdoblja tajno i značajno utjecao na sve što se događalo.



Prilikom ovotjednog unakrsnog ispitivanja tužiteljice Hildegard Uerc-Reclaf (Hildegard Uertz-Retzlaff), Kostić je nastavio tvrditi kako je predsjedništvo SFRJ nastavilo funkcionirati potpuno legitimno i u odsustvu predstavnika nekoliko republika – Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Pitanje kvoruma koji je neophodan za odlučivanje postalo je beznačajno u uvjetima „neposredne ratne opasnosti“ – rekao je on.



Tužioci su krnje, četveročlano predsjedništvo – koje su činili predstavnici Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova i Metohije – označili kao „srpski blok“, ističući kako su svi koji su mu pripadali bili pod Miloševićevim utjecajem.



U sklopu rasprave o tome, tužiteljica je emitirala intervju načinjen za televizijsku seriju „Smrt Jugoslavije“, u kojem se Kostić hvali vlastitim sudjelovanjem u „jednom malom političkom triku“. Iako veoma važno, formalno proglašenje stanja „neposredne ratne opasnosti“ – objasnio je on u tom razgovoru – nalazilo se na samom kraju jednog opsežnog dokumenta, pa je kao takvo prošlo „potpuno nezapaženo“ prilikom potpisivanja od strane ostalih članova predsjedništva.



Gledajući snimak intervjua u sudnici, Kostić je priznao da su to bili „trenuci iskrenosti“.



Atlagić će svjedočiti i u nastavku suđenja, zakazanom za 22. veljače/februar.



Michael Farquhar je izvjestitelj IWPR-a iz Londona.