Komandant mirovnih trupa UN-a o Mladićevoj „apsolutnoj vlasti“

Vojnog zapovednika bosanskih Srba „uopšte nije bilo briga“ za izveštaje koji su mu stizali iz Srebrenice.

Komandant mirovnih trupa UN-a o Mladićevoj „apsolutnoj vlasti“

Vojnog zapovednika bosanskih Srba „uopšte nije bilo briga“ za izveštaje koji su mu stizali iz Srebrenice.

Sir Rupert Smith testifying in the Mladic trial. (Photo: ICTY)
Sir Rupert Smith testifying in the Mladic trial. (Photo: ICTY)
Friday, 1 February, 2013

Piše: Velma Šarić iz Sarajeva (TU br. 774, 1. februar 2013.)

Bivši general britanske vojske koji svedoči protiv Ratka Mladića izjavio je ove sedmice pred Haškim tribunalom kako je delovalo da okrivljeni ima „apsolutnu ličnu vlast“ nad vojskom bosanskih Srba.

General ser Rupert Smit (Rupert Smith), koji je u Bosni tokom 1995. komandovao Zaštitnim snagama Ujedinjenih nacija (UNPROFOR), posvedočio je da naređenja komandanta vojske bosanskih Srba nisu mogla biti osporavana i da su bila „izvršavana u potpunosti“.

Mladiću se sudi za zločine genocida, progona, istrebljenja, ubijanja i prisilnog raseljavanja, kojima je „doprineo ostvarenju cilja – trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije na koju su pravo polagali bosanski Srbi“.

General Smit je komandant UNPROFOR-a postao u januaru 1995., da bi na toj dužnosti ostao sve do okončanja bosanskog rata u novembru iste godine.

On je već svedočio na nekoliko suđenja pred Haškim tribunalom, pri čemu je poslednji put to učinio u februaru 2011. – na suđenju bivšem lideru bosanskih Srba, Radovanu Karadžiću.

Na suđenju Mladiću, Smit je ove sedmice govorio o tome kako se sa okrivljenim tokom 1995. susreo u više navrata. To je značilo da je stekao uvid u „opseg u kojem je rukovodstvo [bosanskih Srba], uključujući samog Mladića, bilo upoznato sa onim što se dešavalo na terenu i sa čime smo se svakodnevno suočavali“.

Po rečima svedoka, nisu svi susreti sa Mladićem bili prijatni. On se prisetio sastanka koji se odigrao „negde u martu 1995.“, u Vlasenici (istočna Basna), i na kojem mu je Mladić rekao da će „uzeti sve [Smitove] male Engleze i jednom po jednom im odseći glavu, za svaku pretnju UN-a [upućenu snagama bosanskih Srba]“.

Britanski general je sudu rekao da je bilo „jezivo i odvratno“ čuti takav iskaz.

Govoreći o tome kako su bosanski Srbi u julu 1995. zauzeli Srebrenicu – što je, prema navodima iz optužnice, rezultiralo masakrom koji je počinjen nad preko 7,000 bošnjačkih muškaraca i dečaka – general Smit je rekao da su UNPROFOR-u redovno stizali izveštaji o razmerama i opsegu onoga što se dešavalo u tom istočnobosanskom gradu.

Rekao je i da je u vreme pada Srebrenice više puta razgovarao telefonom i lično se sretao sa vojnim komandantom bosanskih Srba, te da je „govorio Mladiću, u više navrata, o izveštajima koje smo dobijali sa terena“.

Po rečima svedoka, Mladićev je odgovor bio da ga „uopšte nije briga za to šta bilo ko misli ili govori“.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Mladićev advokat Dragan Ivetić je optužio svedoka da je svoju funkciju komandanta UNPROFOR-a koristio za upućivanje pretnji vazdušnim udarima NATO-a isključivo srpskoj strani. Advokat je tvrdio da je general u Bosnu došao sa jasnom namerom da se „bori protiv Srba“.

Ivetić je u jednom trenutku Smita zamolio da prokomentariše svoju vlastitu izjavu datu prilikom ranijeg svedočenja pred Haškim tribunalom, a po kojoj UNPROFOR „nije bio mirovna formacija“.

Smit je odgovorio da su to zaista njegove reči i da je ono što je rekao bilo tačno, „iz jednostavnog razloga što u Bosni u to vreme nije postojao mir koji je trebalo čuvati“.

„Zbog čega je UNPROFOR insistirao na izvođenju vazdušnih udara protiv bosanskih Srba, a ne protiv drugih dveju zaraćenih strana?“, pitao je Ivetić svedoka.

Smit je odgovorio da su vazdušni udari na položaje vojske bosanskih Srba predstavljali odgovor na napade koje su te snage izvršile na bezbedne zone koje je proglasio UN – uključujući Sarajevo, Srebrenicu i Žepu. Međutim, insistirao je i na tome da te napade nije on naredio.

„Nije bilo na meni da odlučujem o tome. Ja sam samo zatražio da se izvedu [vazdušni udari], jer sam verovao da je to ispravno – kao što je, naposletku, i bilo“, kazao je Smit.

Ivetić je svedoku rekao da su ti napadi bili posledica „lične odbojnosti“ koju je Smit gajio prema Mladiću, ukazujući na to da je jedan od ciljeva koji su bombardovani bilo i selo u kojem su pokopani Mladićevi roditelji.

„Ciljevi su bili birani po vojnom kriterijumu“, odgovorio je Smit, dodajući da je „jedina lična stvar u vezi sa tim napadima bio naš pokušaj da Mladića navedemo na promenu pristupa“.

„Jedina stvar koju je trebalo da uradi bila je da prosto prestane da granatira zaštićena područja“, dodao je on.

Odgovarajući na Ivetićeve primedbe po kojima je priznao da je bio „pod pritiskom“ kako bi izveo napade na snage bosanskih Srba, Smit je rekao da je to tačno.

„Zaista sam bio pod pritiskom . . . [izazvanim] situacijom, koja je bila veoma stresna i napeta“, kazao je on.

U jednom trenutku, Mladić je sa optuženičke klupe povikao da je Smit bio „jastreb koji je doveden da bi lovio Srbe“.

Suđenje Mladiću biće nastavljeno iduće sedmice.

Velma Šarić je obučena novinarka IWPR-a iz Sarajeva.

Frontline Updates
Support local journalists