Izvjestaj iz Regije: Pukotina u zidu oko Mladica?

Mladic se, kao bivsi vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba, tereti za masakr pocinjen nad 7.000 Muslimana u Srebrenici. Zajedno s bivsim predsjednikom bosanskih Srba, Radovanom Karadzicem, on dijeli prvo mjesto na haskoj listi najtrazenijih osumnjicenika.

Njih su dvojica u bjekstvu jos od 1996., pri cemu im se maniri veoma razlikuju.

Dok se Karadzic krece na potezu koliba-rov-suma, nastojeci uvijek, makar za korak, biti ispred komandosa NATO-a u Bosni, Mladic u Beogradu vecerava i pije vino "na visokoj nozi", a sve uz zastitu jugoslavenske vojske.

Ali pritisak postaje sve veci. Glavna tuziteljica Medjunarodnog suda za ratne zlocine Karla del Ponte (Carla Del Ponte) proteklog je tjedna, po drugi put za posljednjih mjesec dana, posjetila Beograd, zahtijevajuci Mladicevo izrucenje.

Ovaj put je, stovise, zajedno s njom stigao i glavni tajnik UN-a Kofi Anan (Kofi Anan), kao svojevrsna opomena da bi Beogradu, ukoliko nista ne bude poduzeo, veoma lako ponovo mogle biti uvedene i sankcije.

Nacelnik generalstaba Vojske Jugoslavije (VJ) - general Branko Krga - nakon sastanka s Del Ponteovom, dao je izjavu kojom se ta institucija distancira od Mladica.

"Nije u nadleznosti VJ da hapsi osobe koje nisu u njenom sastavu", stoji u toj izjavi, u cijem se nastavku tvrdi da je sastanak bio uspjesan. "Nedoumice i nesporazumi u pogledu nadleznosti vojske su otklonjeni."

Drugim rijecima: ukoliko policija bude hapsila Mladica, vojska se u to nece mijesati.

Jos jedan korak u istom pravcu bio je nacinjen i prije same posjete. Naime, jugoslavenski predsjednik Vojislav Kostunica obecao je da u sljedecih sest mjeseci nece rusiti vladu svog najljuceg suparnika, srpskog premijera Zorana Djindjica.

Buduci da su i vojsci i Kostunici ruke vezane. to, makar i teoretski promatrano, znaci da je Djindjic u prilici narediti policiji da uhvati Mladica.

Sve donedavno takve bi izjave, naravno, bile neizostavno shvacene kao zataskavanje; zapravo su pouzdani izvori jos jednom izjavili za IWPR da Mladic i dalje uziva oruzanu zastitu svojih simpatizera iz redova VJ.

Pa ipak, izjava bi podjednako mogla biti shvacena i kao signal da se, ukoliko policija krene u akciju hapsenja, VJ nece ponasati onako kako je izgledalo da bi se ponasala.

Nakon spomenutog sastanka sve je manje vjerojatno da ce se vojska suprotstaviti policiji i otvoreno stati u zastitu Mladica.

Takve spekulacije, naravno, nisu za Del Ponteovu ni od kakvog znacaja. Ona je do sada, uostalom, vec bila u prilici cuti sva moguca opravdanja.

Zato je izjavila da je Mladic "jos uvijek pod zastitom, i da se jos uvijek slobodno krece po Srbiji i Beogradu".

"Ni vojska, ni policija ne cine nista kako bi ga uhapsile. On uziva pretjeranu zastitu, a narocitu ulogu u tome ima dio vojske", izjavila je Del Ponte novinarima pred beogradskim uredom Tribunala. "Ne postoji politicka volja za njegovo hapsenje."

U srijedu je tuziteljica svoj stav iznijela i glavnom tajniku UN-a Kofiju Ananu, s kojim se sastala u beogradskom uredu Tribunala.

Jugoslavenski predsjednik Vojislav Kostunica pred novinarima je, nakon sastanka s Ananom u utorak - "i pored slozenosti situacije" - izrazio spremnost na suradnju s Tribunalom.

To bi moglo biti od presudne vaznosti: u slucaju da policiji naredi hapsenje Mladica, Djindjic vise ne mora voditi racuna o Kostunici. To poziciju njegove vlade cini potpuno sigurnom.

Sve to barem formalno, znaci da se ni jedan od dvojice beogradskih lidera - ni jugoslavenski predsjednik Kostunica, ni srpski premijer Djindjic - ne protivi hapsenju i izrucenju Ratka Mladica.

Ali time pozicija vojske postaje znatno neugodnija. Mladic postaje preveliki teret. U pitanju je inace oficir koji je karijeru zapoceo u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), da bi zahvaljujuci agresivnoj ambiciji stigao i do mjesta zapovjednika vojnih snaga bosanskih Srba u ratu koji je vodjen od 1992. do 1995.

Nakon postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Mladic prelazi u ilegalu On nije optuzen samo za Srebrenicu, nego i (zajedno s Karadzicem kao predsjednikom bosanskih Srba) za opsadu Sarajeva i ostale zlocine.

No, dok Karadzic u Bosni navodno izmice komandosima NATO-a tako sto cesto mijenja boraviste, Mladic pribjegava sasvim drugom obliku "skrivanja".

Svojevrijemeno je, recimo, vidjen kako se nadomak Pala (tj. nekadasnje prijestolnice bosanskih Srba) skija u pratnji nekolicine tjelohranitelja, koji su pri tom nalikovali na pacice koji slijede svoju majku.

A Del Ponteova je za Vasington Post (Washington Post) potvrdila da se Mladic, cak i u listopadu/oktobru, u vrijeme dok je ona bila na sastanku sa srpskim duznosnicima, nalazio u drugom dijelu Beograda, zaokupljen obilnom vecerom.

Pozivajuci se na izvore bliske tuziteljici, Vasington Post tvrdi da se u vrijeme dok je Del Ponteova vodila razgovore sa zapadnim diplomatama u rezidenciji svicarskog ambasadora u Beogradu, Mladic nalazio u neposrednoj blizini tog mjesta - preciznije, u restoranu Konak, gdje je bio na veceri.

Tako nesto je moguce jer Mladic - cije je ime navodno jos uvijek na platnom popisu VJ - uziva simpatije mnogih oficira, kojima je njegova odluka da pred streljacki stroj izvede 7.000 nenaoruzanih Muslimana, na ovaj ili onaj nacin, u potpunosti prihvatljiva.

Mladic navodno putuje naokolo u pratnji 20 tjelohranitelja, sto za zapovjednike policije predstavlja realan problem. Oni strahuju da bi se pokusaj njegovog hapsenja zavrsio sukobom neslucenih razmjera.

Cak i sama Del Ponteova, u tom smislu shvaca da je izvjesna (ne i pretjerana) mjera fleksibilnosti ipak neophodna. Ona je za Vasington Post, uostalom, izjavila: "Ne mozemo uciniti nista, jer ne smijemo dovesti do rizika oruzanog konflikta izmedju vojske i policije."

Vojsci je ipak suzen manevarski prostor. Nova neuspjesna posjeta Del Ponteove vjerojatno bi znacila samo jedno - dalje financijsko kaznjavanje Beograda i njegove slabe ekonomije, kojoj ce u tom slucaju biti uskracena novcana pomoc UN-a.

Nezavisno od osjecanja koje Kostunica i Djindjic pojedinacno gaje prema Medjunarodnom sudu, tako nesto sigurno nece obradovati.

Hapsenje Milosevica Kostunica je, ne tako davno, proglasio za nezakonit cin, dok je Djindjic - u vrijeme dok su bombe NATO-a padale na Pale - stajao rame uz rame s Karadzicem.

Za sada su obojica zadovoljni cinjenicom da je krivicu jos uvijek moguce svaliti na protivnicka pleca - na saveznu, odnosno republicku vladu.

Medjutim, nove sankcije pogodile bi obojicu, te ce se na kraju nesto ipak morati uciniti. Time lopta ponovo biva vracena u dvoriste VJ.

Generali, pri tom, imaju jos jednu brigu: staroj federaciji u sijecnju/januaru predstoji raspustanje, cime se otvara i pitanje kakva ce vojna organizacija biti uspostavljena nakon sto Jugoslavija definitivno prestane postojati. S reputacijom zastitnika onih koji su osumnjiceni za ratne zlocine, generali nece pobudjivati simpatije, neophodne u borbi za ocuvanje radnih miesta i mirovina.

Prema izvjesnim izvorima, Del Ponte se nije sastala samo s generalom Krgom, nego i s nacelnikom obavjestajne sluzbe, generalom Acom Tomicem, koji joj je izricito saopcio da vojska ne skriva Mladica, te da Mladic vise nije u aktivnoj sluzbi.

To poricanje shvaca se kao neznatan proboj: ali nakon takve izjave generalima ce biti veoma tesko ucinit bilo sto kako bi eventualno zastitili Mladica.

Generali ce takodje pocrvenjeti od stida ukoliko kraj Mladica i sljedeci put bude vidjeno vojno osiguranje.

Beogradski analiticari procjenjuju da je potrebno izvrsiti mnogo jaci diplomatski pritisak na Djindjica i Kostunicu, posto obojica vjeruju da je izrucenje popularnog Mladica skopcano s mnogo vecim rizikom no proslogodisnje hapsenje Milosevica.

S druge strane, pritisak na jednog od dvojice sukobljenih lidera - cemu je Hag ranije pribjegavao - ovaj puta nema velikih izgleda na uspjeh, s obzirom da nijedan od njih ne zeli osnaziti svog protivnika.

Stoga samo istovremeni pritisak na Kostunicu i Djindjica moze uroditi plodom, posto obojica smatraju da je Mladicevo hapsenje u nadleznosti onog drugog.

Zeljko Cvijanovic je glavni urednik tjednika Blic News i redovni suradnik IWPR-a iz Beograda.