Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Hrvatska: Svestenstvo Napada Vladu

Zemlje Evropske unije vrse pritisak na Vatikan da ubedi hrvatsko svestenstvo da obustavi napade na Racanovu vladu.
By Dragutin Hedl

Vatikan se nasao pod pritiskom zemalja Europske unije da intervenira kod Katolicke crkve u Hrvatskoj - da zatrazi da ona promijeni odnos prema umjerenoj vlasti, te prestane da se otvoreno stavlja na stranu ultranacionalisticke desnice. Od Vatikana se sada ocekuje da odgovori na ove zahtijeve, a kakav ce odogovor biti jos je neizvjesno.


Vatikan vec dugo uporno cuti na nacionalisiticke ispade hrvatskih svecenika. Zahvaljujuci hrvatskoj desnici dok je bila na vlasti, Vatikan je ekonomski profitirao. Nove vlasti nerado i sve teze ispunjavaju ekonomske obaveze prema Vatikanu, koje su nasljedile iz ugovora koji je Hrvatska u proslosti potpisala sa Svetom stolicom. Vatikan za ovo nema razumijevanja.


Vjerojatno ce doci do uspostavljanja neke vrste kompromisa izmedju Zagreba i Svete stolice: Zagreb ce morati da obeca da nece dirati u medjudrzavne ugovore koje je svojedobno s Vatikanom potpisao Franjo Tudjman, a zauzvrat ce Sveta Stolica zatraziti od biskupa u Hrvatskoj da ne napadaju aktualnu vlast i ne uplicu se u politiku.


Jasnija slika ce se imati vec krajem novembra kad se clanovi Hrvatske biskupske konferencije u Vatikanu budu susreli s Papom.


Ambasadori Evropske unije su se pocetkom oktobra odlucili na krajnje neobican diplomatski potez - da intervenisu kod Vatikana kako bi zastitili legitimno izabranu vlast od napada predstavnika Katolicke crkve. Oni su Zanu-Luisu Tuaranu, Vatikanskom tajniku za odnose s drzavama, prilikom njegove posjete Zagrebu, jasno rekli da se Katolicka crkva u Hrvatskoj posve stavila na stranu ultranacionalisticke desnice i da se pridruzila njenim nastojanjima da pod svaku cijenu smjeni demokratski izabranu vlast.


Ovakav diplomatski potez jasno govori koliko su ti nasrtaji snazni i potencijalno opasni. Dio katolicke crkve u Hrvatskoj otvoreno se zalaze za prekid suradnje s Haskim sudom, obustavu sudjenja Hrvatima koji su pocinili ratne zlocine, te za svrgavanje aktualne vlasti koja je po njima "protuhrvatska, izdajnicka i komunisticka".


Da su ocjene Europske unije o crkvenom politickom djelovanju krajnje negativne, potvrdio je ubrzo na prvom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencija, Josip Bozanic zagrebacki nadbiskup i jedan od rijetkih umjerenih velikodostojnika Katolicke crkve u Hrvatskoj - no, nazalost, malo utjecajan medju visokim crkvenim duznosnicima.


Dio svecenstva u svojim istupima - u raznim saopcenjima i na propovijedima u crkvi - cak poziva vjernike na gradjanski neposluh u suprotstavljanju sadasnjoj vlasti. Javno manifestira privrzenost ustaskom rezimu, porazenom u Drugom svjetskom ratu, sluzeci mise u cast ratnog zlocinca Ante Pavelica, prikazujuci ga kao borca za samostalnu hrvatsku drzavu. Vrh katolicke crkve u Hrvatskoj nikada se nije ogradio od takvih ispada.


Takav razvoj dogadjaja opasan je, narocito zbog sve veceg uticaja katolicke crkve na hrvatsko drustvo narocito u ruralnoj sredini. Ovaj utjecaj raste i u gradovima, nakon sto je nastava vjeronauke uvedena u skolski program pocetkom devedesetih godina.


Demokratski izabrana vlast, pokusala je da se i sama obrati Vatikanu za pomoc. Pocetkom ljeta - u pismu Svetom Ocu -Vatikanu se obratio hrvatski predsjednik Stjepan Mesic. Ucinio je to nakon istupa nekolicine utjecajnih biskupa i njihovih saopcenja za javnost. Medju njima je prednjacio biskup Juraj Jezerinac.


Nastojanja aktualne vlasti da sudi ratnim zlocincima, ili ih izruci sudu u Hagu, biskupi tumace isto kao i ultranacinalisticka desnica, nazivajuci to nacionalnom izdajom, a vlast izdajnickom.


Mesicevo pismo Papi ocito nije urodilo ocekivanim rezultatom.


Sada ce Vatikan - nakon intervencije Europske unije - nesto morati poduzeti. To se vec vidi iz najave da se Papa odazvao pozivu premijera Ivice Racana i predsjednika Stjepana Mesica da po treci put posjeti Hrvatsku.


Papin posjet Hrvatskoj trebalo bi se dogoditi tokom sljedece godine. Kako bi se stvorili sto bolji uvjeti za taj posjet, Vatikan ce vjerojatno poceti utjecati na biskupe u Hrvatskoj. Posebno zato sto se od Hrvatske zele dobiti garancije da ce se postivati sve obaveze iz ugovora koje je sa Vatikanom 1997. i 1998. godine potpisao pokojni Franjo Tudjman.


Vatikan dosta duguje desnici i u Hrvatskoj ima snazne ekonomske interese. Ugovori koji su potpisani Vatikan nema ni s jednom drugom zemljom. Tudjman je tako pridobio naklonost Katolicke crkve i ona ga je bezrezervno podrzavala.


Najzanimljiviji ugovor je o ekonomskim odnosima. On predvidja da na sav ostvareni prihod Katolicka crkva u Hrvatskoj ne placa porez. Nadalje taj ugovor spominje i povrat crkvene imovine, oduzete za vrijeme komunistickih vlasti u Jugoslaviji, koja jos nije vracena u cjelosti.


Nadalje, ekonomski ugovori Hrvatske i Vatikana predvidjaju da Zagreb iz drzavnog budzeta financira rad Crkve, osiguravajuci novac za place svecenika.


Nove vlasti, sve teze mogu da ispunjavaju te obaveze, pa je Vatikanski tajnik i dosao u Zagreb pocetkom oktobra da izvrsi pritisak na hrvatsku Vladu da u potpunosti ispostuje ugovore sa Svetom Stolicom.


Ali, nove vlasti znaju da to mogu sve teze ciniti, jer se drzava nalazi u velikim ekonomskim teskocama. Vlada premijera Racana, da bi izvukla Hrvatsku iz ekonomske krize i potakla gospodarski razvoj, odlucila se za radikalnu reformu brojnih socijalnih prava i privilegija. Do sada, medjutim, nije dirnula u prava koja ugovori s Vatikanom daju Katolickoj crkvi. No, s obzirom na teske prilike u zemlji, svoje financijske obaveze ispunjava sve teze. Katolicka crkva medjutim nema za to razumijevanja i trazi ispunjavanje obaveza.


Nove vlasti, takodje, smatraju da su ugovori iz Tudjmanovog vremena zapravo protivustavni.


Njima se favoriziraje samo jedna, mada najveca, vjerska zajednica, dok Ustav jamci jednakost svih gradjana bez obzira na vjersku, nacionalnu ili rasnu pripadnost. Prema popisu stanovnistva iz 1991. oko 76 posto gradjana izjasnili su se kao katolici.


Goran Granic, zamjenik hrvatskog premijera Ivice Racana kaze: "Katolicka je crkva potpisivanjem medjudrzavnih ugovora izmedju Hrvatske i Vatikana dosla u privilegiranu poziciju u odnosu na ostale vjerske zajednice, koje nemaju takve odnose s drzavom."


Nova bi vlast ocito htjela urediti svoje odnose i s drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, prije svega sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ali i drugim vjerskim zajednicama koje djeluju u Hrvatskoj.


Napadi svecenika u Hrvatskoj bi se mogli utisati, ukoliko Zagreb obeca da nece dirati u medjudrzavne ugovore koje je svojedobno s Vatikanom potpisao.


Racan i Mesic se nadaju da bi najavljeni dolazak Pape u Hrvatsku mogao bitno utjecati na hrvatske biskupe da promjene svoju politiku prema njihovoj vlasti.


Dragutin Hedl je urednik IWPR-a u Hrvatskoj i novinar "Feral Tribjuna".