Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Hrvatska: obnavljanjem sudskog procesa ublazen pritisak na Sanadera

Ponistavanje zloglasne presude pokazuje da je Hrvatska ozbiljno shvatila kritike na racun vlastitog pravosudja
By Drago Hedl

Proslotjedno ponistenje kontroverzne presude donesena na sudjenju za ratne zlocine pocinjene 1992. u vojnom zatvoru Lora u Splitu predstavlja pokusaj Hrvatske da uvjeri Haski tribunal u to da je i sama sposobna procesuirati tu vrstu sudskih postupaka.


Odluka od 19. kolovoz/augusta uslijedila je nakon sto je na prvobitnu presudu Zupanijskog suda – kojom su osmorica osumnjicenih za mucenje srpskih zatvorenika pusteni na slobodu – zalbu podnio splitski okruzni javni tuzilac.


Sutkinja Vrhovnog suda Zlata Lipnjak Bosanac ponistila je prvobitnu presudu i nalozila odrzavanje novog sudjenja osmorici pred novim sudskim vijecem. U obrazlozenju te odluke, ona je konstatirala da ju je donijela zbog toga sto su u okviru prethodnog postupka cinjenice utvrdjivane “nekorektno i nepotpuno”.


Odluka o obnavljanju postupka donesena je u trenutku kada Hrvatska nastoji pokazati kako su njeni sudovi – usprkos presuda poput one koja je donesena u slucaju Lora – sposobni za preuzimanje sudjenja za ratne zlocine koja je Haski tribunal voljan prepustiti lokalnom sudstvu.


Zagreb na umu ima prije svega predstojece sudjenje cetvorici hrvatskih generala – Mirku Norcu, Rahimu Ademiju, Ivanu Cermaku i Mladenu Markacu – kao i eventualne nove optuznice koje bi iz Tribunala mogle stici do kraja ove godine.


U slucaju Lora na optuzenickoj su se klupi nasla osmorica pripadnika 72. voda Vojne policije – Tomislav Duic, Tonci Vrkic, Miljenko Bajic, Josip Bikic, Davor Banic, Emilio Bungur, Ante Gudic i Andjelko Botic. Oni su optuzeni za ratne zlocine koji su u periodu od ozujka/marta do rujna/septembra 1992. pocinjeni nad civilima.


Optuzba je tvrdila da su okrivljene oosbe ponizavale, zlostavljale i mucile zatvorenike koji su bili uglavnom srpske nacionalnosti. Nenad Knezevic i Gojko Bulovic su od povreda koje su tom prilikom zadobili i izdahnuli, dok su dvojica prezivjelih zatvorenika – Milosav Katalina i Djordje Katic – pretrpeli teske tjelesne ozljede.


Prvobitno sudjenje, kojim je predsjedavao sudac Slavko Lozina, izazvalo je zestoke kritike – kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Poznato je, naime, da se sudac uoci svakog saslusanja rukovao sa svim optuzenicima, otvoreno izrazavajuci naklonost prema njima.


Na njegov su racun izrecene kritike i zbog toga sto je jedno od saslusanja zapoceo cestitkama izrecenim na racun hrvatske nogometne reprezentacije zbog pobjede koju je ona na Svjetskom prvenstvu ostvarila u mecu s Italijom. Tom prilikom je posve neprikladno napomenuo i kako je – ako Hrvatska udje u finale – spreman odloziti sudsku raspravu.


Obrazlazuci oslobadjajucu presudu koju je izrekao, Lozina se nedvosmisleno narugao iskazu koji je o tretmanu zatvorenika u Lori dao Miroslav Katalina, posto je konstatirao kako “ni Rambo ne bi prezivio” one muke kojima je zatocenik toboze bio izlozen.


Odlukom o obnavljanju sudskog postupka zadovoljan ce prije svega biti premijer Ivo Sanader, ciji glavni politicki cilj – da Hrvatska u Evropsku Uniju stupi vec 2007. – ne moze biti postignut ukoliko ne bude uspostavljena puna suradnja s Haskim tribunalom.


Brisel je u vise navrata Zagrebu ukazivao na probleme u oblasti sudstva i na to da oni moraju biti rijeseni prije no sto Hrvatska zatrazi prijem u EU.


Sanader je svjestan ce hrvatsko javno mnijenje, koje haske optuzenike uglavnom dozivljava kao heroje, lakse prihvatiti sudjenja za ratne zlocine, pa i eventualno kaznjavanje pocinilaca, ukoliko se sudski postupci budu odigravali na domacem terenu, umjesto u Nizozemskoj.


“Izvrsna vlast ne moze utjecati na sudske presude, ali odluka Vrhovnog suda da ponisti presudu izrecenu u slucaju Lora predstavlja veliko olaksanje”, izjavio je funkcionar ministarstva pravosudja koji je zelio ostati anoniman.


“Presuda splitskog suda bila je skandalozna, i da je Vrhovni sud nije ponistio, Hrvatska bi se nasla u krajnje nezavidnoj situaciji”, dodao je spomenuti duznosnik.


“To bi izazvalo velike nedoumice oko toga treba li se Haski tribunal zaista odreci ijednog sudjenja osobama koje se vec nalaze u Hagu i prepusti ih Hrvatskoj.”


Odluka Vrhovnog suda stize u pravi cas i zbog toga sto joj je neposredno prethodilo dramaticno oslobadjanje generala Tihomira Blaskica, koje je uslijedilo nakon sto je zalbeno vijece Tribunala prvobitnu kaznu u trajanju 45 godina smanjilo na svega devet.


Blaskic je gotovo odmah i stigao kuci [jer je u zatvoru vec proveo osam godina], sto je izazvalo pravu eksploziju trijumfalizma i radosti u Hrvatskoj, cime je – kao sto je poznato – Medjunarodni sud bio u prilicnoj mjeri iznerviran.


Euforija koja je pratila Blaskicev povratak – a u sklopu koje je potpredsjednica vlade, Jadranka Kosor, pred televizijskim kamerama zagrlila i poljubila osudjenika – u Hagu je naisla na vrlo negativan odjek.


Tako ce odluka Vrhovnog suda u slucaju Lora vjerojatno odagnati ta prethodno izazvane neprijatne osjecaje, te smanjiti zabrinutost onih medjunarodnih institucija koje su, poput Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), kritizirale raniju presudu.


Sef misije OESS-a za Hrvatsku, Piter Semnebi (Peter Semneby), izjavio je da odluka Vrhovnog suda predstavlja znacajan korak naprijed za hrvatsko sudstvo. Ta odluka je donesena “u skladu s primjedbama koje je iznijela misija OESS-a koja je nadgledala sudjenja za ratne zlocine u Hrvatskoj”, rekao je on.


OESS je – zajedno sa institucijama kao sto su njujorska Medjunarodna organizacija za zastitu ljudskih prava (Human Rights Watch), te Hrvatski Helsinski odbor (HHO) – prvobitnu presudu u slucaju Lora ocijenio kao pristrasnu, isticuci da je na sudjenju bila pruzena otvorena podrska optuzenicima.


Predsjednik HHO-a Zarko Puhovski izjavio je: “Na sudjenju u Splitu vladala je pristrasna atmosfera, koja je izazvala ozbiljne primjedbe, kako domace, tako i medjunarodne javnosti.” Prema njegovom predvidjanju, odluka ce Vrhovnog suda – naprotiv – “djelovati smirujuce” na strasti koje su prethodno bile probudjene.


Nimalo neocekivano, sudac Lozina bio je znatno manje odusevljen odlukom o ponistenju vlastite presude u slucaju Lora. On je ocijenio da je takvom odlukom Hrvatska zapravo podlegla medjunarodnom politickom pritisku.


“Neprihvatljivo je da u Hrvatskoj odluke donosi OESS”, rekao je on. “OESS, medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava, britansko ministarstvo vanjskih poslova i americki State Department nasilno su isposlovali odluku Vrhovnog suda.”


Lozina je dodao: “Ponosan sam na svoj rad i uvjeren sam da svoj posao obavljam profesionalno i korektno.”


Sudac Lozina takodjer je iznio i kritike na racun aktualne hrvatske ministrice pravosudja, Vesne Skare-Ozbolt, tvrdeci da je i ona – svojim javnim izjavama – izvrsila pritisak na sudove.


Ministarstvo pravosudja je pak saopcilo kako je odlucno u svom nastojanju da poboljsa kvalitetu hrvatskog sudstva, najavljujuci kako ce u sklopu tih napora osigurati da suci ubuduce zadovoljavaju najvise strucne standarde.


Ministrica medjutim nije zeljela komentirati Lozininu optuzbu da se i osobno umijesala u ovaj osjetljivi sudski proces.


“Nemam obicaj komentirati odluke suda”, rekla je ona. “Vrhovni sud je najvisi sud u zemlji i njegove odluke moraju biti u potpunosti postovane. Predstoji novo sudjenje i ja se nadam da ce na njemu najzad biti utvrdjena istina.”


Drago Hedl je stalni suradnik IWPR-a.