Dobosari Rata

Plav, gradic na sjeveru Crne Gore u blizini granice sa Kosovom izgledao je mirno, gotovo uspavano, posljednjih dana avgusta. Onda su 24. avgusta neometano presli granicu naoruzani Albanci sa Kosova i ubili sumskog radnika Nenada Markovica. Tesko su ranili i njegovog kolegu Damjana Bozica. Njih dvojica stigli su u Crnu Goru iz Bosne, da bi tokom ljeta zaradili nesto novca sjekuci sumu u pogranicnom pojasu Crne Gore i Kosova.

Vijest o ovom tragicnom dogadjaju zestoko je odjeknula u crnogorskoj javnosti.

Ovaj incident bio je dodatni povod da se mnogi zapitaju da li se Albanci spremaju na pobunu. Tvrdnje da se Crnoj Gori sprema "makedonski scenario" plasirane su jos tokom kampanje uoci crnogorskih vanrednih parlamentarnih izbora, koji su odrzani 22.aprila.

Strah od albanske pobune u Crnoj Gori rasplamsavale su partije koje se zalazu za ostanak Crne Gore u federaciji sa Srbijom, dok su pristalice crnogorskog predsjednika Mila Djukanovica, koji se zalaze za samostalnost republike, demantovali te vijesti i

govorili o suzivotu sa Albancima.

I nakon izbora podgoricki dnevnici "Dan" i "Glas Crnogoraca" bliski projugoslovenskim snagama, nastavili su da pisu o opasnosti koja Crnogorcima prijeti od Albanaca, koji navodno namjeravaju da prisajedine djelove Crne Gore "Velikoj Albaniji". Ovi dnevnci

izvjestavali su i o navodno tri centra za obuku albanskih terorista u Crnoj Gori, smjestena u pogranicnom pojasu sa Kosovom i Albanijom. Pobuna bi navodno trebalo da krene sa sjevera - iz Plava i Gusinja i sa juga iz Ulcinja, gdje i zivi najveci broj crnogorskih Albanaca.

Reporter IWPR-a u visednevnim istrazivanjima po ovim krajevima pokusao je da dodje informacija o navodnim "centrima za obuku terorista" i da utvrdi da li ubistvo sumskog radnika ima neke veze sa pricama o albanskoj pobuni.

Funkcioner Narodne stranke (NS) iz Plava Milutin Vujosevic, za IWPR kaze: "Mislim da ubistvo Nenada Markovica nema veze sa pricama o albanskom terorizmu u Crnoj Gori. Radi se o ubistvu iz koristoljublja, jer su zrtve opljackane".

"Iako se pronose razne glasine, akcija albanskih terorista ovdje nema. Ali, narod je uznemiren, neki cak prodaju stanove i sele se" - kaze Vujosevic za IWPR.

"Price o teroristima se kreiraju samo da bi se stvorili nemiri. Nekome je stalo da zamrsi i zavadi ovaj narod" - slaze se Adem Dzurlic, predstavnik bosnjacke Stranke demokratske akcije (SDA) iz Plava.

Funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP-a) Dzavid Sabovic i direktor lokalnog Centra za kulturu kaze da spekulacije o teroristima kod njega izazivaju i smijeh i strah - istovremeno. "Ma kakva Oslobodilacka vojska Plava i Gusinja. Plav je odavno

slobodan i niko ne treba da ga oslobadja".

Ali, Sabovica je strah da bi te price mogle biti iskoriscene protiv albanskog stanovnistva u Crnoj Gori. "Neko namjerno pokusava da okarakterise ovaj zlocin kao teroristicki cin, iako je jasno da se radi o ubistvu motivisanom koristoljubljem".

U razgovoru sa gradjanima Plava, i Crnogorcima i Albancima i Muslimanima, prisutan je strah nakon incidenta, posebno zbog povezivanja ovog zlocina sa teroristima. Kazu i da su mnogi ratovi na Balkunu prvo poceli u medijima, a rasplamsali se nekim incidentom.

Iako osjecaju nelagodu, njih, medjutim, brinu i drugi problemi. Pricaju da u ovoj opstini slabo koja fabrika i preduzece radi. A na pitanja o teroristima mjestani odmahuju rukom. Pricu skrecu na ekonomske probleme. To je, kazu, jedan od razloga sto se trecina mjestana iselila u posljednjih deset godina. Opstina Plav ostala je na broju stanovnika koji je imala pocetkom proslog vijeka - 20.000. Od toga je Albanaca svega sest odsto.

Nedaleko od Plava, na samoj granici sa Kosovom, nalazi se malo albansko selo Vusanje. U njemu su ostali samo stari ljudi. Mnogi su se odselili zbog nemastine, a neki i zbog straha od etnickih sukoba, posebno tokom NATO intervencije na Kosovu.

"Albanci na ovim prostorima su puno propatili, posljednjih godina. Svaki dan smo provodili u strahu za svoju familiju. Eto, sada u selu mladih prakticno i nema, svi su pobjegli u inostranstvo u potrazi za boljim zivotom" - kaze jedan Albanac, koga zaticemo ispred kuce.

Na pitanje o teroristima seljani samo odmahuju glavom. "Ko ce to da ratuje" - ukljucuje se u razgovor jedan od prisutnih. "Pa, ovdje su ostali samo stari, a oni jedva drze i casu rakije u ruci, a kamoli pusku" - rece upiruci stapom na grupu staraca.

Na udaru prosrpskih medija, osim Plava, nasao se i crnogorski primorski grad Ulcinj, u kome vec decenijama mirno zive Albanci i Crnogorci. Prema pisanju dnevnika "Dan" Ulcinj je ove godine ugostio i "albanske teroriste", na celu sa Hasimom Tacijem, nekadasnjim liderom UCK. Oni su u Ulcinju navodno kovali planove o stvaranju velike Albanije.

Reporteru IWPR-a jedan od visokih cinovnika ulcinjskog MUP-a, koji je zelio da ostane anoniman, izjavio je da Taci nije bio u ovom gradu. "Istina, na Ulcinj je ovoga ljeta zaista izvrsena invazija - ali turista", rekao je ovaj izvor.

Procjenjuje se da je posjeta gostiju rekordna ovog ljeta, prelazi stotinu hiljada ljudi - mahom Albanaca sa Kosova i Albanije. Medjutim, bilo je i posjetilaca iz Srbije, sto se vidi po registarskim tablicama na prilazu gradu, koji je zagusen desetinama hiljada automobila, koji se sporo krecu, na nesnosnoj vrucini visoj od 40 stepeni Celzijusa.

I ovdje na price o podizanju oruzanog ustanka sagovornici uglavnom odgovaraju negativno. "Stvarno, nijesam primijetio nista tako, iako sam stalno u kontaktu sa gostima. Vidite kolika je guzva a do sada nijesmo imali ni jedan incident" - tvrdi Gavrilo Subregovic, Crnogorac, zakupac jedne od najpoznatijih ulcinjskih plaza.

Lokalno stanovnistvo zadovoljno trlja ruke, zbog ogromnog prihoda, koji dnevno prelazi i nekoliko miliona maraka.

Cinjenicu da je najveci broj ovogodisnjih gostiju pristigao sa Kosova i iz Albanije Velisa Djurisic, crnogorski privatni biznismen, komentarise za IWPR: "Nije gost lubenica, pa da ga biras. Bitno je da se zaradi".

No, i pored negiranja ljudi u ovim mjestima, nakon incidenta u kome je stradao mladic iz Bosne, pokrenuta je lavina optuzbi na racun etnickih Albanaca u Crnoj Gori, koji cine tek 6,7 odsto stanovnistva.

"Ovaj dogadjaj upozorava na opasnost koja moze da zaprijeti gradjanskom miru u nasoj republici" - kaze se u saopstenju opozicione Srpske narodne stranke (SNS).

Slicno je reagovao i portparol Socijalisticke narodne partije Dragan Koprivica. On je izjavio da se "prave tajni planovi za totalnom dominacijom Albanaca u Crnoj Gori". Koprivica je potom rekao i da ce: "Crnu Goru uskoro zadesiti sudbina Makedonije".

Navodna namjera Albanaca za podizanje ustanka u Crnoj Gori posluzila je oponentima crnogorskog predsjednika, koji priprema referendum za osamostaljenje republike, da ukazu i na opasnosti koje bi nakon toga prijetile Crnoj Gori. "Ubistvo koje su pocinili teroristi kod Plava opravdava nasa strahovanja i upozorenja da organizovanje referenduma moze produbiti krizu", saopstila je SNS.

Nakon raspirivanja straha od strane pojedinih partija i medija u Crnoj Gori ostalo je gotovo neprimijeceno policijsko saopstenje u kome se tvrdi da se u ovome slucaju radi o ubistvu iz koristoljublja, a ne o teroristickom cinu. Prenebregnuta je i cinjenica da je crnogorski MUP u saradnji sa UNMIK-om iz Peci identifikovao pet osoba osumnjicenih za ovaj zlocin, koji su na slican nacin izvrsili vise razbojnistava u okolini Peci.

"Antidemokratske snage u Crnoj Gori i van nje nastoje da Albance prikazu opasnim elementom po buducnost Crne Gore, iako su i same svjesne da to nije tacno" - kaze za IWPR Ferhat Dinosa portparol Demokratske unije Albanaca (DUA) u Crnoj Gori.

"Ako neko tvrdi da Albanci pripremaju rat u Crnoj Gori i cak tvrdi da ce "pobuna" planuti pocetkom ovog ljeta, a vrijeme i zivotni tokovi ga demantuju, drzava bi trebalo da reaguje pravnim sredstvima" - kategorican je Dinosa.

Konacno, drzava je i reagovala. Crnogorski drzavni tuzilac podigao je krajem avgusta optuznicu protiv novinara podgorickih dnevnika "Dana" i "Glasa Crnogoraca", najglasnijih u antialbanskoj kampanji, zbog raspirivanja vjerske i nacionalne mrznje.

Petar Komnenic je slobodni novinar iz Crne Gore.