Crna Gora: Opozicija poziva na bojkot izbora

Crnogorska opozicija bojkotom predsjednickih izbora zakazanih za 22. decembar mogla bi na kratko sprijeciti pokusaj vladajuce Demokratske partije socijalista, DPS da preuzme kontrolu nad svim pozicijama u zemlji. Ujedno, opozicija bi mogla postedeti sebe jos jednog politickog poraza.

Nakon poraza na vanrednim parlamentarnim izborima 20. oktobra, opozicija u Crnoj Gori je u subotu 30. novembra odlucila da bojkotuje predsjednicke izbore. To moze voditi zbog eventualnog nedostataka cenzusa, neuspehu izbora I ponavljanju.

Ovakav razoj dogadjaja mogao bi osujetiti pokusaje vladajuceg DPS-a da zazme sve najvaznije funkcije u drzavi, nakon sto je Milo Djukanovic, sisavsi sa polozaja predsednika 26.novembra, postao premijer, sto je funkcija koja daje vecu moc.

SNP, vodeca opoziciona partija pozvala je manje clanice opozicione koalicije Za promjene da se i one pridruze bojkotu. To je prihvatila Narodna stranka, NS, dok je Srpska narodna stranaka, SNS, i pored drugacijeg misljenja, bila na to prinudjena jer je rok za prijavljivanje ucesca na izborima istekao u ponedjeljak, 2. decembra.

Po zakonu, svi koji zele da ucestvuju na predsjednickim izborima, kandidaturu moraju predati najkasnije 20 dana prije dana odrzavanja izbora.

Cetvrta opoziciona stranka, Liberalni savez, jos krajem oktobra saopstila je da njih ne interesuju predsjednicki izbori "u situaciji kada je sva vlast skoncentrisana u rukama Mila Djukanovica i njegove Demokratske partije socijalista".

Za opozicione stranke bojkot je u stvari najbezbolniji nacin da izbjegnu drugi tezak poraz u razmaku od dva mjeseca. Na vanrednim parlamentarnim izborima Djukanovic je ostvario veliku pobjedu i zajedno sa koalicionom SDP osvojio vecinu u parlamentu.

Izbore je morao organizovati jer ga je napustio LSCG zbog potpisivanja beogradskog sporazuma kojim se Crna Gora obavezala da ostane u zajednickoj drzavi sa Srbijom jos najmanje tri godine.

Liberalni savez, koji je podrzavao njegovu manjinsku vladu zbog referednuma, otkazao mu je podrsku i udruzio se sa projugoslovenskim snagama koalicije Za promjene kako bi srusio predsjednika. Ipak, Djukanovicev savez partija je pobedio na izborima i pripremio teren da se isto dogodi i na predsjednickim izborima kasnije ovog meseca.

Za predsjednickog kandidata pobjednicke koalicije u petak 29. novembra formalno je odredjen potpredsjednik Djukanoviceve DPS Filip Vujanovic, od nedavno predsjednik Skupstine Crne Gore, a prije toga predsjednik crnogorske vlade. Vec sjutradan vodeca opoziciona stranka zvanicno je pozvala svoje pristalice da 22. decembra ostanu kod kuce.

Racunica opozicije je jasna. Prema izbornom zakonu, da bi predsjednicki izbori uspjeli neophodno je da u prvom krugu na njima glasa vise od polovine ukupno registrovanih biraca.

Ako opozicione pristalice ne izadju na biralista, kandidat vladajucih stranaka morao bi sam da animira 230.000 biraca da glasaju.

To je moguce samo teoretski, ako se zna da je pobjednicka DPS-SDP koalicija na nedavnim parlamentarnim izborima uknjizila ukupno 167.000 glasova. Zajedno sa malim albanskim nacionalnim strankama, tradicionalnim saveznicima, imali su 175.000, sto znaci da im nedostaje oko 55.000 glasova.

Onemogucavanjem pobjednika sa parlamentarnih izbora da potvrdi uspjeh i na predsjednickim, opozicija zapravo sebe cuva od potencijalne opasnosti da jos vise ugrozi svoj rejting time sto bi njihov kandidat mozda osvojio i manje glasova nego sto je opozicija osvojila 20. oktobra, kada je dobila ukupnu podrsku od 153. 000 gradjana Crne Gore. Bulatovic bi u tom slucaju mogao biti primoran da sazove vanredni kongres SNP-a da bi se glasalo o njegovom vodjstvu.

U redovima opozicionih stranaka vec je zavladala pometnja. Jedan od visokih funkcionera Narodne strake, koalicionog partnera Bulatoviceve SNP, Predrag Drecun napustio stranku posto nije uspio u naumu da NS raskine koalicioni ugovor. Slavko Perovic, istaknuti clan LS-a sasvim se povukao iz politike.

Zvanicno obrazlozenje bojkota, koje je saopstila SNP, jeste da ne postoje demokratski uslovi za fer i postene izbore. "U posljednjih nekoliko godina svi izbori bili su nedemokratski. I posljednji su bili takvi, a pretpostavljam da ce predsjednicki biti jos gori."

Direktor podgorickog Centra za regionalne i bezbjedonosne studije Miodrag Vlahovic ocijenio je najavljeni bojkot predsjednickih izbora kao izraz politicke slabosti stranaka koje se u Crnoj Gori "nazivaju prosrpkim".

On podseca da su parlamentarni izbori 20. oktobra ocijenjeni od svih ucesnika kao slobodni, fer i demokratski. "Bojkot je izraz politickog iskustva Bulatovica i spoznaje da bi, ako bi i te izbore izgubio, poslije parlamentarnih, njegova politicka karijera, kao i SNP-a, ozbiljno bila dovedena u pitanje".

Vladajuce partije se uzdaju da im pobjeda nece izmaci zbog ustavne formalnosti."Siguran sam da ce na izbore (glasaci) izaci u dovoljnom broju, i pored odluke SNP koja ce biti jos jedan njihov poraz, jer ce Filip Vujanovic trijumfovati u prvom krugu - procijenio je portparol vladajuce Djukanoviceve DPS Igor Luksic.

Dodao je da je komentar SDP-a bio da je odluka SNP da bojkotuje izbore "jasan znak da Bulatovic zna da nema izgleda ni da ponovi rezultat koji je imao na parlamentarnim izborima".

Ako njegov bliski saveznik Vujanovic pobedi na izborima, premijer Djukanovic ce imati u rukama sve kljucne poluge vlasti. Prema Ustavu Crne Gore, gotovo sve kljucne poluge vlasti smjestene su u vladi, dok predsjednik ogranicena ovlascenja, kao sto je, na primer, predlaganje sudija Ustavnog suda i raspisivanje referenduma.

Ako na predsednicke izbore izadje manje od polovine upisanih biraca, citav izborni postupak se ponavlja, ali nije precizirano u kom roku. Za drugi krug se ne trazi izlaznost od pedeset procenata da bi izbori bili uspjesni.

Opozicija ce mozda uspjeti da privremeno blokira DPS, ali u slucaju drugog kruga, Djukanovicevi protivnici ce morati da pronadju neki novi nacin da ga zaustave.

Nedjelko Rudovic je novinar podgorickog dnevnika Vijesti i redovni saradnik IWPR-a.