Bukurest nastoji da se prikljuci NATO-u

Rumunski politicari udruzuju se u kampanju da se prikljuce vojnoj alijansi Zapada

Bukurest nastoji da se prikljuci NATO-u

Rumunski politicari udruzuju se u kampanju da se prikljuce vojnoj alijansi Zapada

Nedavni nemiri na Balkanu podstakli su rumunske vlasti da insistiraju na clanstvu u NATO-u.


"U skladu sa bezbednosnim potrebama zemlje, clanstvo u NATO-u nas je glavni kratkorocni cilj", kaze se u izjavi koalicione vlade od prosle srede.


"Udruzenim naporima i odlucnom solidarnoscu politickih snaga mozemo stvoriti povoljne uslove da Rumunija bude pozvana da se pridruzi NATO-u na samitu Alijanse sledece godine."


Nakon sto su se pre cetiri godine Republika Ceska, Madjarska i Poljska prikljucile NATO-u, ocekuje se da ce ova vojna zapadna Alijansa razmotriti drugi talas novih clanova na samitu u Pragu 2002.


Sve koalicione partije na vlasti, ukljucujuci i ekstremnu Partiju za Veliku Rumuniju, PRM, bezrezervno su se izjasnile u korist clanstva. Vlada je izjavila da od medija, nevladinih organizacija i sindikata takodje ocekuje da je podrze.


Rumunska vlada nedavno je pojacala napore kako bi ispunila zahteve koje ona smatra vaznim za stupanje u NATO.


Predsednik vlade Adrian Nastase izjavio je prosle nedelje da ce budzet Ministarstva odbrane koji trenutno iznosi 850 miliona US dolara biti uvecan za oko 35 odsto. Jedna druga mera, medjutim, izazvala je burnu diskusiju. Predsednik Iliescu rekao je prosle nedelje da ce revidirati nedavno odobren zakon o drzavnoj tajni koji je zaprepastio demokratske aktiviste.


Prosle nedelje, tim NATO zvanicnika obavio je cetvorodnevno procenjivanje preporuka Rumunije za ulazak u ovu alijansu. Dosli su do zakljucka da je Bukurest postigao istinski napredak na pravnom, ustavnom, politickom, ekonomskom i bezbednosnom planu, mada i dalje postoje oblasti koje treba unaprediti.


Ovo nije prvi put da Rumunska vlada trazi clanstvo u Alijansi. Prethodna desnicarska vlada predsednika Emila Constantinescua pre cetiri godine vodila je bucnu kampanju za pristup NATO-u.


Tadasnji napori Rumunije zaustavljeni su uglavnom zbog loseg ekonomskog statusa, uprkos jakoj podrsci koju su Rumuniji dale mnoge zemlje ukljucujuci Francusku s kojom ona ima jake istorijske veze.


Ipak, analiticari veruju da su ovog puta izgledi Bukuresta mnogo bolji zbog dogadjaja na Balkanu.


"NATO vidjenje Rumunije trebalo je da se promeni nakon rata u Jugoslaviji (1999.) i novih pretnji kojima je balkanska oblast izlozena", rekao je Cornel Codita, vojni analiticar i profesor medjunarodne politike na Bukurestanskom univerzitetu.


On je dalje rekao da su SAD, svojevremeno protivne nastojanju Bukuresta da 1997. dobije clanstvo u NATO, promenile mislenje, nakon podrske koju im je Rumunija pruzila tokom kosovskog konflikta, o toj zemlji kao partneru u Alijansi. "Tokom bombardovanja Jugoslavije 1999. Rumunija se ponasala kao clanica Alijanse, naime, dozvolila je NATO bombarderima da koriste njen vazdusni prostor, te ispunjavala druge obaveze, kao sto je odrzavanje embarga na uvoz benzina u Beograd.


Tada je u zemlji postojao rasprostanjen otpor prema vladinom pro-NATO stavu. Mnogi su se stavljali na stranu Srbije i prkosnog nacionalizma Slobodana Milosevica.


No, doslo je do drasticne promene stavova. Nedavno istrazivanje javnog mnjenja pokazuje da oko 80 odsto javnosti podrzava clanstvo Rumunije u ovoj Alijansi. Nakon decenije neuspesnih ekonomskih reformi, izgleda da su ljudi poceli da veruju kako ce im se zivotni standard poboljsati ukoliko se prikljuce NATO-u.


Do promene stava u narodu doslo je i usled nedavne pobede Partije moldavskih komunista, PCM, tokom moldavskih izbora krajem februara.


Ocekuje se da ce vodja te partije, Vladimir Voronin, nekadasnji poglavar KGB-a za Moldaviju koga bije glas da je antirumunski nastrojen postati novi predsednik Moldavije. Prema recima Constantina Balaceanu-Stolnici, politickog analiticara bukurestanskog lista "Ziua", ponovna pojava komunista u Moldaviji mogla bi da navede SAD da podrze napore Rumunije da udje u NATO.


"Ponovna pojava Rusije na nasoj istocnoj granici mogla bi u ocima NATO-a da bude ozbiljan argument za ukljucenje Rumunije u Alijansu, jer bi se tako osujetio uticaj Moskve", rekao je on.


"Rumunija nema interesa da postane tampon zona jugoistocne Evrope. Mi imamo sopstvene bezbednosne interese i to je razlog zasto zelimo da postanemo clan NATO-a."


Marian Chiriac je redovni dopisnik IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists