Bombom Na Urednika U Republici Srpskojbombom Na Urednika U Republici Srpskoj

Dva meseca po pokretanju serijskih clanaka o ratnim zlocinima bosanskih Srba, urednik Nezavisnih Novina tesko je povredjen od bombe podmetnute u njegov automobil.

Bombom Na Urednika U Republici Srpskojbombom Na Urednika U Republici Srpskoj

Dva meseca po pokretanju serijskih clanaka o ratnim zlocinima bosanskih Srba, urednik Nezavisnih Novina tesko je povredjen od bombe podmetnute u njegov automobil.

Thursday, 10 November, 2005

Zeljko Kopanja, urednik prvih novina koje su pisale o ratnim zlocinima srpskih snaga u Republici Srpskoj, nalazi se u kriticnom stanju nakon sto je 22.oktobra eksplodirala bomba u automobilu ispred njegove kuce.


Od kako je pre dva meseca poceo sa objavljivanjem serije tekstova o ratnim zlocinima, bio je meta mnogih pretnji. Kopanja je znao da je u opasnosti. "Ocekujemo probleme", izjavio je on za IWPR, posle objavljivanja prvog clanka. "Neko moze baciti bombu na nasu kancelariju, ili podmetnuti bombu u automobil."


Sada, on je izgubio obe noge i nije sigurno da ce se oporaviti.


Medjunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini osudile su ovaj napad kao napad na slobodu izrazavanja. U svojoj izjavi Visoki Predstavnik Wolfgang Petritsch izrazio je "gnusanje ...pred ovim uzasnim cinom". On je pohvalio Kopanju koji je odigrao kljucnu ulogu u borbi za otvorene medije i dugorocno pomirenje i zahtevao punu istragu lokalne i medjunarodne policije.


Predstavnici Vlade premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, osudili su ovaj napad kao "gnusan, teroristicki akt." "Sile zla jos uvek nisu sisle sa scene", upozorio je ministar informacija RS, Rajko Vasic. "Oni koji bi da vode politicke borbe bombama, jos uvek su mocni." A centralni deo ove borbe za vlast predstavljaju mediji.


Kopanja je cetrdesetpetogodisnji urednik Nezavisnih Novina, koje su bile alternativa mrznji i propagandi srpskih medija od samog pocetka stvaranja 1995.godine. On je naglasio da je cilj ovih novina promocija tolerancije i pravde.


"Mi smo za koncepciju otvorenosti i primenu Dejtonskog sporazuma po demokratskim principima, pod kojima mozemo objavljivati nase clanke bez straha da ce neko izgubiti glavu", rekao je on za IWPR krajem avgusta kada je doslo do prvih reakcija na clanke o ratnim zlocinima.


Ove novine, kao sto im samo ime kaze, sledile su jos od pocetka nezavisan kurs i imale siroku podrsku medjunarodnih darodavaca i agencija za razvoj. Mnogi smatraju da su ove novine, osnovane u Banjaluci, na strani vladajuce Sloga koalicije, narocito premijera Dodika koji je investirao pocetni kapital. Neki smatraju da iza ove serije clanaka o ratnim zlocinima stajala koordinirana kampanja premijera Dodikom, koja je imala za zadatak da oslabi i odstrani nacionalisticke protivnike.


Objavljivanje ekskluzivnih clanaka "Nezavisnih novina" pocelo je 25.avgusta (vidi "Bosansko srpske dnevne novine raskidaju sa tabu temama", od Jadranke Slatine, Izvestaj o balkanskoj krizi, 10.septembar 1999.god.


Naslovni clanak detaljno je opisao masovno ubijanje oko 200 Bosnjaka u avgustu 1992.godine, u Koricani litici, na planini Vlasic. Veruje se da su pocinioci ovog zlocina odmetnuta grupa rezervnih policajaca kojom je komandovao tadasnji sef policije Prijedora, Simo Drljaca. On je kasnije optuzen za zlocine od strane Haskog suda i ubijen u julu 1997.godine dok je pruzao otpor britanskim vojnicima prilikom hapsenja.


Objavljivanje ovog clanka izazvalo je burnu reakciju i telefoni novina bili su blokirani ljutitim pozivima citaoca, od kojih su mnogi bili besni na Kopanju sto "radi protiv interesa srpskog naroda". Tom prilikom, Kopanji je upuceno nekoliko pretnji smrcu.


Kopanja je znao da postoji realni rizik, ali je sire gledao na citavu stvar. On je izrazio sigurnost da objavljivanje ovih clanaka odrazava sve vecu teznju bosanskih Srba da se razracunaju sa zlocinima nedavnog rata. "Preovladava misljenje da se ovim temama treba pozabaviti", rekao je on.


Uprkos pretnjama, Kopanjin tim novinara nastavljao je sa svojim istrazivanjima. U brojevima od 15.i 22.septembra, "Nezavisne Novine" ponovo su podsetile svoje citaoce na dogadjaje koji su se desili u junu 1992.godine u Teslicu. U reportazama se govori o gradu koji je ziveo u teroru od paravojne formacije iz Doboja pod imenom Mice.


Objavljena su imena petnaest ljudi za koje se smatra da su navodno pripadali ovoj grupi.


Ova grupa mesec dana je drzala pod opsadom grad Teslic i za to vreme je pljackala kuce, tukla i hapsila stanovnike, ciljajuci uglavnom na vidjene ljude koji nisu bili srpske nacionalnosti. Nekih pet stotina ljudi bilo je zatvoreno. "Nezavisne Novine" su objavile da je,sudeci po dokazima koje poseduje Haski sud, nedavno otkrivena masovna grobnica na planini Borje, blizu Teslica, verovatno delo te grupe. Dvadeset i osam pronadjenih tela imaju na sebi tragove mucenja i u sve je pucano iz blizine.


U zajednickoj izjavi, Organizacija za Bezbednost i Kooperaciju u Evropi i Komisija nezavisnih medija, ocenila je ove reportaze kao "originalan pionirski pokusaj, ne samo zbog toga sto se po prvi put eksponira uloga zvanicnika srpskog rezima u ratnim zlocinima, ovaj projekat takodje predstavlja vazan korak napred u osvajanju novinarskih sloboda u Republici Srpskoj i BiH."


Daniel De Luce, zaduzen za medije pri kancelariji Visokog predstavnika, rekao je da se susreo sa Kopanjom na njegov rodjendan, dva dana pre napada, i da je on bio dobro raspolozen. Cak se i salio na racun neprestanih telefonskih pretnji koje je jos uvek primao. "On se na njih vremenom navikao", rekao je De Luca.


Medjutim, u 7 sati i cetrdeset i pet minuta, 22.oktobra, te pretnje su se ostvarile. Kopanja, koji zivi u delu Banjaluke zvanom Nova Varos, zurio je tog jutra na posao. Otvorio je vrata svojih kola i bomba je eksplodirala.


U banjaluckoj bolnici mislilo se da je Kopanja klinicki mrtav. Ali doktori su uspeli da ga dvaput vrate u zivot, posle cega je morao na operaciju za vreme koje su mu amputirane obe noge do ispod kolena. Njegovo stanje je kriticno; on se nalazi na intenzivnoj nezi.


Novinari bliski Kopanji, nisu bili dostupni za komentar. Medjutim, u izjavi "Nezavisnnih Novina" i radio Nesa, stanice koja je bliska ovim novinama, kaze se da ce ovi mediji nastaviti sa radom, i da nece menjati uredjivacku politiku.


Jadranka Slatina je novinar iz Beograda.


Frontline Updates
Support local journalists