Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

BLAGOJEVIC OSUDJEN ZA ZLOCIN U SREBRENICI

Cinjenica da je bivsi vojni zapovjednik bosanskih Srba osudjen na 18 godina zatvora zbog sudjelovanja u srebrenickom masakru izazvala je podijeljene reakcije
By Merdijana Sadović

Haski tribunal je ovoga tjedna za zlocin koji se u Srebrenici odigrao 1995. izrekao drugu po redu presudu za genocid: bivsi oficir vojske bosanskih Srba, Vidoje Blagojevic, osudjen je na 18 godina zatvora zbog sudjelovanja u tom masakru.


Sudsko vijece, kojim je predsjedavao sudac Liu Dakun (Liu Daqun) iz Kine, potvrdilo je da je masovno pogubljenje bosanskih Muslimana, koje je uslijedilo nakon sto su vojne snage bosanskih Srba u srpnju/julu 1995. zauzele dotadasnju "zasticenu zonu" Ujedinjenih naroda, predstavljalo jedan od najtezih mogucih zlocina.


"Sudsko vijece je zakljucilo da je u srpnju/julu 1995., nakon pada srebrenicke enklave, pocinjen zlocin genocida", navodi se u presudi.


Iako su suci potvrdili da Blagojevic, kao tadasnji zapovjednik lokalne brigade bosanskih Srba, ne spada medju glavne pocinioce spomenutog zlocina, ipak su se suglasili s tezom tuzilastva po kojoj je "prakticna pomoc koju je on pruzio sustinski utjecala na izvrsenje zlocina genocida", i proglasile ga krivim za "pomaganje i poticanje" masakra.


S druge strane, Dragan Jokic, koji je bio optuzen zajedno s Blagojevicem – ali ne i za genocid – osudjen je na devet godina zatvora za pomaganje i poticanje zlocina zatiranja, ubijanja i progona.


Nijedan od optuzenika nije djelovao pretjerano uzbudjeno u trenutku citanja presude. Blagojevic je, kao i obicno, hvatao biljeske, dok je Jokic sjedio na samoj ivici stolice, kao da je svakog trenutka spreman skociti. No, i njegovo je lice ostalo bezizrazajno dok su suci saopcavali odluku.


Jedina osoba koja prilikom izricanja presude nije krila emocije bio je Blagojevicev sin Aleksandar.


"To je nepravda. Blagojevic je nevin!", povikao je on s prepune galerije.


Spomenute kazne daleko su blaze od onih koje je za dvojicu optuzenika u rujnu/septembru, u svojoj zavrsnoj rijeci, zahtijevalo tuzilastvo (32 godine za Blagojevica i 15 do 20 godina za Jokica). Jedan broj promatraca kritizirao je presude kao preblage s obzirom na tezinu zlocina za koje su dvojica optuzenika osudjeni.


Medjutim, na osnovu izvoda iz presude koji je proslog tjedna procitan proizilazi da su suci procijenile kako i Blagojevic i Jokic spadaju medju sporedne aktere masakra, kojim su po njihovom misljenju upravljale "starjesine iz glavnog staba [vojske bosanskih Srba] i MUP-a [Ministarstva unutrasnjih poslova]".


Ovakav se zakljucak oslanja na presudu koja je proslog travnja/aprila izrecena pred zalbenim vijecem Tribunala, i kojom je Blagojevicev pretpostavljeni, general Radislav Krstic, osudjen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i poticanja zlocina genocida. Tom su presudom suci i sluzbeno potvrdili da Srebrenica predstavlja dokazani slucaj genocida, te da su doticni masakr isplanirali clanovi glavnog staba vojske bosanskih Srba.


Jedinice te vojske su 11. srpnja/jula 1995. zauzele "sigurnu zonu" Ujedinjenih naroda, da bi sljedeceg tjedna sa srebrenickog podrucja svi stanovnici bili protjerani. Tom prilikom je prvo zarobljeno, a onda i pobijeno vise od 7.000 muslimanskih muskaraca i djecaka, koji su potom sahranjeni u masovne grobnice rastrkane po citavoj oblasti.


U to vrijeme Blagojevic je bio zapovjednik brigade locirane u obliznjem Bratuncu, gradu koji se vec nalazio pod srpskom kontrolom.


Tuzioci tvrde da je on po prirodi svoje funkcije odgovoran za sve bosanske Muslimane koji su zarobljeni, pritvoreni ili ubijeni u zoni odgovornosti njegove brigade.


Vec tokom prva 24 sata, izvjestan broj ljudi bio je ubijen u improviziranom izbjeglickom logoru u Potocarima: vecina Muslimana je bila zarobljena prilikom pokusaja bijega kroz okolne sume, da bi kasnije bili prebaceni u obliznji grad Zvornik, gdje su i pogubljeni.


Tuzioci su istakli kako je Blagojevic – ciji su vojnici cuvali zatvorenike u Bratuncu – morao biti upoznat sa sudbinom koja je bila namijenjena zrtvama. Oni su ga optuzili za suucesnistvo u genocidu, kao i zatiranje, ubijanje, progone i nehumano postupanje – kako po principu individualne, tako i principu zapovjedne odgovornosti.


Jokic je pak u to vrijeme bio brigadni zapovjednik inzenjerije u obliznjem Zvorniku. On je optuzen za suucesnistvo u planiranju, organiziranju i izvrsenju ukopa pogubljenih Muslimana.


Sudsko vijece je potvrdilo da "postoje postupci kojima su Blagojevic ili pripadnici Bratunacke brigade prakticno pomogli operaciju ubijanja koja je rezultirala smrcu vise od 7.000 muslimanskih muskaraca i djecaka". Suci su takodjer potvrdili i da je Jokic "u znacajnoj mjeri pomogao izvrsenje zlocina slanjem inzenjerijske opreme na mjesta pogubljenja, kao i samih pripadnika inzenjerijske cete koji su sudjelovali u operaciji ukopa.


Medjutim, suci su procijenili da je jedini vid ponasanja koji optuzenike dovodi u vezu sa zlocinima bilo "pomaganje i poticanje", uslijed cega su i presude koje su im izrecene bile razmjerno blage.


Iznenadjenje je donekle predstavljalo to sto suci ipak nisu potvrdili da Blagojevic snosi bilo kakvu zapovjednu odgovornost koja bi proizlazila iz cinjenice da je zapovijedao Bratunackom brigadom – ali se prilikom saopcavanja presude ni na koji nacin nisu osvrnule na ovakvu, umnogome dramaticnu, okolnost.


Umjesto toga, sudsko vijece je samo najavilo da bi detaljno obrazlozenje presude trebalo biti naknadno objavljeno u konacnoj verziji presude koja se ocekuje sljedeceg tjedna.


Suci su, s druge strane, nagovijestili kako su suglasni s tezom Blagojevicevog branioca po kojoj je u naznaceno vrijeme u Srebrenici ipak postojao vise nego jedan lanac zapovijedanja – pri cemu su u drugi bili ukljuceni, na primjer, predstavnici vojne policije.


S Blagojevicem je, kao sudionik zajednickog zlocinackog poduhvata, za srebrenicki masakr bio optuzen i njegov sef sigurnosti, Momir Nikolic, koji je 2003. priznao krivicu za sudjelovanje u operaciji ubijanja, da bi nakon toga bio osudjen na 27 godina zatvora – sto je kazna koja je za devet godina duza od one koja je sada izrecena njegovom pretpostavljenom.


Za potonju je cinjenicu po svemu sudeci najzasluzniji Blagojevicev branilac, Majkl Karnavas (Michael Karnavas), koji je u dokaznom postupku obrane takodjer insistirao na tome da Blagojevic nije imao nikakvu stvarnu moc nad vlastitom formacijom, te da je zapravo bio sporedni igrac u tragediji koju su rezirali i u kojoj su sudjelovali vojna policija i specijalne policijske snage. A potonje su bile pod zapovjednistvom ljudi bliskih odbjeglom generalu bosanskih Srba Ratku Mladicu.


No i pored toga, advokat je nezadovoljan ovakvom presudom.


"Ona je sokantna", izjavio je on za IWPR, najavljujuci da ce se na nju i zaliti, usprkos cinjenici da je bio vrlo zadavoljan nacinom na koji je sudsko vijece, sve do izricanja presude, vodilo slucaj.


Tokom veceg dijela sudjenja Karnavas nije govorio sa svojim klijentom; stovise, najveci dio konferencije za stampu, koju je nakon izricanja presude Blagojevicu u Hagu odrzao njegov sin, bio je posvecen kritici ocevog advokata.


I Jokicev advokat Miodrag Stojanovic takodjer je najavio da ce pokrenuti zalbeni postupak, premda je priznao da je presuda "u granicama ocekivanog".


Jos jedan bivsi oficir vojske bosanskih Srba spomenut je u prvobitnom tekstu optuznice protiv Blagojevica i Jokica, i tereti ga se za sudjelovanje u istom zajednickom zlocinackom poduhvatu koji je doveo do srebrenickog masakra. Rijec je o Draganu Obrenovicu, koji je takodjer 2003. priznao krivicu po optuzbama za zlocin protiv covjecnosti. Kao i Nikolicu, i njemu je zauzvrat bila povucena najteza optuzba – suaucesnistvo u genocidu.


Ovotjedna je presuda odredjene nedoumice izazvala i medju prezivelim Srebrenicanima, koji se zale da su izrecene kazne s obzirom na prirodu pocinjenih zlocina isuvise blage, cak i ukoliko se prihvati da su optuzenici krivi samo za "pomaganje i poticanje".


"Kada za zlocin genocida izreknete kaznu od samo 18 godina, pitam se koju vrstu zlocina bi trebalo pociniti da bi se zasluzila dozivotna robija?" zapitao se Hasan Nuhanovic iz udruzenja Porodice zrtava srebrenickog genocida.


Erik Markusen (Erik Marcussen), strucnjak za pitanja genocida i profesor na Danskom institutu za medjunarodne studije, izjavio je za IWPR kako je i sam zbunjen presudom koja je proteklog tjedna izrecena.


"Genocid je najtezi od svih zlocina i tesko je shvatiti zbog cega je kazna tako blaga", rekao je on.


Merdijana Sadovic izvjestava za IWPR iz Haga.