IZVJESTAJ IZ REGIJE: IZRECENA PRESUDA PODIJELILA BOSNU

Cinjenica da je bivsa predsjednica bosanskih Srba priznala krivicu, i da je zatim osudjena, mozda i nece biti dovoljna za unapredjenje procesa pomirenja.

IZVJESTAJ IZ REGIJE: IZRECENA PRESUDA PODIJELILA BOSNU

Cinjenica da je bivsa predsjednica bosanskih Srba priznala krivicu, i da je zatim osudjena, mozda i nece biti dovoljna za unapredjenje procesa pomirenja.

Tuesday, 22 February, 2005

Zatvorska kazna u trajanju od jedanaest godina, koja je proteklog tjedna izrecena bivsoj predsjednici bosanskih Srba Biljani Plavsic, razgnjevila je mnoge Hrvate i Bosnjake (bosanske Muslimane).


U medjuvremenu su se i bosanski Srbi pobunili protiv kazne, pri cemu su tvrdili da je ona isuvise stroga.


Rodjaci zrtava bili su nezadovoljni cinjenicom da je sedam tocaka optuznice - medju kojima i ona za genocid - povuceno nakon sto je Plavsiceva, koja ima 72 godine, priznala krivicu po tocki koja se tice zlocina protiv covecnosti.


Plavsiceva je, kao nekadasnji visoki duznosnik Republike Srpske (RS), potkraj prosle godine priznala krivicu za zlocine koje su srpske snage pocinile u 37 bosanskih opcina.


Pripadnice udruzenja prezivjelih iz enklava Srebrenica i Zepa, koje su razorili Srbi, izjavile su da je dosudjena kazna isuvise blaga. Haski tuzioci su inace trazili zatvorsku kaznu u trajanju od 15 do 25 godina.


"Mi, porodice zrtava, smatramo smijesnim to sto su u slucaju Plavsic u obzir bile uzete i izvjesne olaksavajuce okolnosti", izjavila je Kada Hodzic, zamjenica predsjednice spomenutog udruzenja.


"Plavsiceva nije bila ni izbliza toliko suosjecajna kada je izdavala naredjenja koja su dovodila do ubojstava zena, djece i starih ljudi."


Predsjednik federalne komisije za nestale osobe, Amor Masovic, izjavio je da ce Plavsiceva u zatvoru provesti svega po dvije i pol minute za svaku od 200,000 njenih hrvatskih i bosnjackih zrtava.


"Pitam se kako bi zrtve nacista iz Drugog svjetskog rata reagirale da su Hitler, Gebels (Goebbels) i Gering (Goering) bili izvedeni na sud i osudjeni na 11 godina", rekao je on.


Masovic sumnja da se Plavsiceva na bilo koji nacin kaje, napominjuci da je odbila svjedociti u drugim slucajevima.


I dok su mnogi drugi takodjer kriticni prema duzini izrecene kazne, neki usprkos tome smatraju i da je tim izricanjem potvrdjena specificna priroda srpskih zlocina.


Bosnjacki clan bosanskog predsjednistva i lider Stranke demokratske akcije (SDA), Sulejman Tihic, koji je i sam bio zatocen u logorima gde je stradalo na tisuce ljudi, izjavio je: "Ova presuda potvrdjuje da je Republika Srpska pocivala na zlocinu i dokazuje da su nad Bosnjacima pocinjeni agresija i genocid."


Tihic je priznanje Plavsiceve opisao kao "visoko moralan cin", koji pridonosi ustanovljavanju istine o prirodi rata koji se dogodio.


Na drugoj strani, bosanski Srbi su - kao sto se moglo i ocekivati - bili veoma kriticni prema kazni koja je izrecena Plavsicevoj. Mirko Sarovic je, kao clan Srpske demokratske stranke (SDS) i predsjedavajuci bosanskog predsjednistva, kaznu opisao kao "isuvise strogu", rekavsi da ona ne predstavlja adekvatnu nagradu za suradnju s Tribunalom.


A s tim se stavom slaze i Milorad Dodik, kao bliski suradnik Plavsiceve i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata.


"Presuda je nepravedno stroga", rekao je on. "Plavsiceva je osudjena na 11 godina zatvora, dok se [bivsem bosanskom predsjedniku] Aliji Izetbegovicu, koji snosi odgovornost za ratne zrtve u Bosni i Hercegovinu, cak ni ne sudi."


Neki pak priznaju da se suradnja Plavsiceve odrazila na duzinu kazne. "Ocigledno je da joj je suradnja s Hagom tokom tih posljednjih nekoliko mjeseci pomogla da dobije znatno blazu kaznu za teske zlocine koje je i sama priznala", izjavio je predsjednik Socijalisticke partije Petar Djokic.


Imajuci u vidu ovako razlicite reakcije, ne treba cuditi to sto su mnogi skepticni kada je rijec o tome hoce li kazna Plavsicevoj - nakon sto je ona priznala krivicu - na bilo koji nacin pridonijeti procesu pomirenja.


Kao predratni profesor biologije na Sarajevskom univerzitetu, Plavsiceva se na politickoj sceni pojavila neposredno uoci prvih visestranackih izbora, koji su odrzani u novembru/studenom 1990. Dvije godine kasnije, uoci izbijanja rata, ona je - zajedno s ostalim clanovima SDS-a - aktivno sudjelovala u osnivanju RS-a.


Maja/svibnja 1992., postala je clan predsjednistva spomenutog entiteta. Taj polozaj napusta 1996., da bi sljedece godine napustila i SDS, uz komentar da joj se smucila korupcija.


Otprilike u to vrijeme Plavsicevoj pocinje stizati i snazna podrska sa Zapada. Godine 1997. ona osniva vlastitu stranku Srpski narodni savez (SNS), koji na parlamentarnim izborima odrzanim iste godine stupa u koaliciju i tako odnosi pobjedu nad SDS-om.


Amra Kebo je komentator sarajevskog dnevnog lista Oslobodjenje.


Frontline Updates
Support local journalists