RUMUNIJA GUBI BITKU S NARKOMANIJOM

Napori da se zaustavi posast narkomanije medju mladima do sada nisu doneli uspeha.

RUMUNIJA GUBI BITKU S NARKOMANIJOM

Napori da se zaustavi posast narkomanije medju mladima do sada nisu doneli uspeha.

Rumunska ekonomska kriza je doprinela uznemirujucem porastu narkomanije medju tinejdzerima, sto je alarmiralo lokalne vlasti koje su do sada imale ogranicenog uspeha hvatajuci se u kostac sa ovim problem.


Zvanicna statistika ukazuje da se broj uzivalaca opojnih droga u Rumuniji udvostrucio tokom protekle cetiri godine, pri cemu se prosek godina onih koji uzimaju narkotike uporno smanjivao tokom tog perioda.


Ima oko 20.000 registrovanih korisnika svih uzrasta i to samo u prestonici Bukurestu, ali se veruje da su prave brojke znatno vece.


Zvanicnici i omladinski aktivisti su posebno zabrinuti zbog mracnijeg i u javnosti manje poznatog problema koji se pojavio kao posledica porasta narkomanije – sve veci broj mladih uzivalaca opojnih droga koji dele spriceve jer su isuvise siromasni da kupe svoj.


Antontas je grcki student koji volontira u okviru bukurestanskog programa ciji je cilj da se smanji rizik medju narkomanima tako sto bi im se davali sterilni spricevi i destilovana voda.


"Obicno ima troje do cetvoro ljudi koji pripadaju odredjenoj grupi i, zato sto nemaju dovoljno novca, ostaju zajedno veci deo vremena i udruzuju to malo sto imaju da bi nabavile drogu", kaze on.


"Ova situacija ima uzasan efekat na mlade, medju kojima vecina zivi u predgradjima, koriste iste spriceve i druga sredstva za intravenozno unosenje opijata".


Finansijski boljestojeci uzivaoci opojnih droga, koji ne zele da budu otkriveni, zloupotrebljavaju ekonomske teskoce mladih narkomana koristeci ih da im kupuju i donose drogu u zamenu za odgovarajucu naknadu.


"Mnogi ubrizgavaju sebi heroin vise puta... zavisno od nagrade ili naknade koje dobijaju od bogatijih narkomana", kaze Kosmin Gane, edukator u oblasti zdravstva u Bukurestu.


Porast upotrebe droga je jedna od mnogih posledica ozbiljnog ekonomskog i socijalnog urusavanja koje prati rumunsku postkomunisticku tranziciju.


Skoro jedna trecina svih Rumuna zive ispod granice siromastva, a prosecna mesecna plata je manja od 200 evra.


Ekonomska kriza je takodje dovela do ozbiljnog smanjenja socijalnih programa koje finansira vlada, poput sporta i kulturnih centara, koji su ranije omogucavali mladima u zemlji da se okupljaju i bave zdravim aktivnostima. Mnogi mladi ljudi su se odjednom nasli sami na ulici, bez posla i s malo izgleda da ce se zaposliti, a u isto vreme je rumunsko trziste droga cvetalo.


Postoje programi za pomoc narkomanima, ali je malo koji imao znacajnijeg uspeha.


"Tesko je ubediti ih da nam vrate svoje spriceve", kaze Antontas. "Stavise, radije bi bacili nove spriceve nego sto bi dopustili da ih ulove s njima u dzepovima".


"Mladi se plase policije, a to je ocigledno jer ako dodje na mesto sastanka razlicitim kolima, na primer, oni postanu sumnjicavi i ne pojave se".


Deo problema je, cini se, nespremnost drustva da se suoci s problemom narkomanije medju tinejdzerima.


Prosecni Rumuni nemaju previse simpatija prema korisnicima opojnih droga, jer narkomaniju smatraju stanjem koje se javlja samo kod onih koji to zasluzuju. U izvestaju koji je nedavno objavila Nacionalna sluzba za suzbijanje narkomanije, ANA, se kaze da manje od dvadeset odsto Rumuna veruje kako bi trebalo tolerisati uzivaoce opojnih sredstava.


"Mnogi Rumuni ne zele da imaju nista s ljudima koji su razliciti od njih samih", kaze Marija Georgesku, predsednik rumunske Asocijacije protiv AIDS-a, ARAS. "Neke vredja sto se trace vreme i novac u pokusaju da se suzbije narkomanska posast".


Ni policajci ne zele da komentarisu to pitanje.


"Istrazivanje o tome bi trebalo da sprovode doktori, a ne policajci koji se bave sprecavanjem ili suzbijanjem sverca i upotrebe droga", kaze Petre Kracun, portparol rumunske policije.


Ljudi koji rade u oblasti prevencije narkomanije optuzuju vladu da nije podrzala programe za suzbijanje zavisnosti od droga, te da problem zloupotrebe droga prevashodno tretira kao kriminalno pitanje.


U Rumuniji, posedovanje, upotreba i sverc droga, cak i onih slabih, je nezakonito i moze se kazniti zatvorom od maksimalno dvadeset godina.


"Cak su ljudi u zdravstvu vise vole da se bave fizickim simptomima upotrebe droga, a da se pri tome ne pozabave dubljim socijalnim i psiholoskim potrebama pacijenta. Nema dovoljno programa koji se usredsredjuju na razumevanje problema uopste i sta bi to trebalo uraditi da se problem i resi", kaze Lucijan Vasilesku, doktor iz klinike za bolesti zavisnosti u Bukurestu.


"Trebalo bi poceti edukacijom dece u skolama ili pruzanjem pomoci porodicama s problemima. I tek posle toga bi trebalo razmisljati o prodaji droga kao policijskom problemu".


Trajan George Horia je novinar dnevnog lista "Cotidianul" iz Bukuresta.


Frontline Updates
Support local journalists