Kratke vesti
Priredila: Merdijana Sadovic iz Haga (TU Br 373, 17-sep-04)
Kratke vesti
Priredila: Merdijana Sadovic iz Haga (TU Br 373, 17-sep-04)
Radi se o sestorici bivsih visokih politickih i vojnih rukovodilaca bosanskih Hrvata, medju kojima je najistaknutiji Jadranko Prlic.
Nakon proslosedmicnog sastanka s predsjednikom Tribunala, sucem Teodorom Meronom (Theodor Meron), te glavnom tuziteljicom Karlom del Ponte (Carla Del Ponte), Covic je navodno izjavio da je “gotovo sigurno” kako ce spomenuti slucajevi biti prepusteni lokalnim sudovima, “Jedno je sigurno – njima nece biti sudjeno u Hagu”, prenio je Radio Slobodna Evropa njegove reci.
Medjutim, ovakve procjene je 15. rujna/septembra odbacio glasnogovornik Tribunala Dzim Lendejl (Jim Landale).
“Kategoricki izjavljujem da predsjednik Meron nije pregovarao o prepustanju bilo kog slucaja bilo kom sudu u bivsoj Jugoslaviji”, rekao je on na redovnom brifingu za novinare.
Spomenute navode odbacio je i Ured tuzilastva, napominjuci da su doticni optuzenici svakako “isuvise visokog ranga” da bi im se sudilo pred lokalnim sudovima.
Sestorica su optuzenika – Jadranko Prlic, Bruno Stojic, Slobodan Praljak, Milivoj Petkovic, Valentin Coric i Berislav Pusic – za vrijeme rata predstavljali vrhovnu vlast u Herceg-Bosni, odnosno samoproklamiranoj hrvatskoj drzavi na podrucju BiH. Njih se tereti za ucesce u zajednickom zlocinackom poduhvatu, ciji je cilj bilo stvaranje etnicki cistih podrucja pod njihovim zapovjednistvom, te prikljucivanje tih podrucja takozvanoj “Velikoj Hrvatskoj”.
Sva sestorica optuzenika proslog su se tjedna vratila kuci, nakon sto su – na temelju odluke zalbenog vijeca Haskog tribunala – privremeno pusteni na slobodu.
***
Buduci da je njihov zahtjev za privremeno pustanje na slobodu i po drugi put odbacen, hrvatski ce generali Ivan Cermak i Mladen Markac biti zadrzani u pritvoru Tribunala do pocetka sudjenja.
Sudsko vijece je konstatiralo kako “nije uvjereno da se dogodila bilo kakva opipljiva promjena okolnosti koja bi opravdala izmjenu” prvobitne sudske odluke od 29. travnja/aprila 2004.
Cermak i Markac su optuzeni za ucesce u Operaciji Oluja – vojnoj akciji protiv hrvatskih Srba, koja se odigrala u kolovozu/augustu 1995. i u kojoj je bilo i masovnog granatiranja srpskih civilnih ciljeva unutar i oko grada Knina. Oko 200.000 Srba je nakon te operacije napustilo svoje domove, bjezeci u Bosnu ili Srbiju.
Prvi zahtjev za privremeno oslobadjanje dvojice generala, podnesen u ozujku/martu ove godine, bio je odbijen zbog ozbiljnosti optuzbi i nedovoljne suradnje hrvatske vlade, te “pogotovo sto [odbjegli optuzenik] general Ante Gotovina nije izrucen Tribunalu”.
Suci su takodjer izjavili da bi optuzenici mogli biti opasni za svjedoke, narocito s obzirom na utjecajnu poziciju koju imaju u hrvatskom drustvu.
Ovog tjedna je pak sudsko vijece konstatiralo kako u posljednjem zahtjevu za privremeno oslobadjanje “nisu ponudjeni nikakvi novi argumenti” zbog kojih bi trebalo izmijeniti prvobitnu odluku, te kako optuzeni jos uvijek mogu predstavljati prijetnju za zrtve i svjedoke.
Sto se tice suradnje Hrvatske s Tribunalom, sudsko vijece je priznalo da se ona “popravila”, ali je i napomenulo kako se ta ocjena “odnosi samo na posljednje poteze, zahvaljujuci kojima ce Tribunal ocito ubuduce stjecati jos vece povjerenje”.
***
Na sudjenjima dvojici nekadasnjih visokih srpskih duznosnika, Milanu Milutinovicu i Nikoli Sainovicu, suci ce uskoro odlucivati o zahtjevima obrane da joj se odobri pristup povjerljivim dokumentima koji su u dokaznom postupku za Kosovo bili koristeni protiv bivseg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Milosevica.
Bivsi srpski predsjednik Milutinovic i bivsi potpredsjednik jugoslavenske vlade Sainovic optuzeni su zajedno s bivsim nacelnikom generalstaba Vojske Jugoslavije (VJ), Dragoljubom Ojdanicem, za zlocine koji su 1999. navodno pocinjeni nad albanskim civilima na Kosovu.
Pristup izvjesnim povjerljivim dokumentima, koje su njihovi branioci zatrazili, mogao bi se pokazati kao koristan zbog slicnosti koje postoje izmedju njihove i optuznice koja je podignuta protiv Milosevica.
U vrijeme dok su trojica optuzenika obavljala visoke funkcije u jugoslavenskoj i srpskoj vladi, oko 800.000 albanskih civila je tokom 1999. bilo deportirano s Kosova, pri cemu su srpske snage navodno pocinile i neke masakre. Stoga se Milutinovicu, Sainovicu i Ojdanicu pripisuje individualna i zapovjedna odgovornost za te dogadjaje.
Rasprava na spomenutu temu vodjena je na kratkoj statusnoj konferenciji koja je odrzana ovog tjedna. A sljedeca je zakazana za sijecanj/januar 2005.
Merdijana Sadovic izvjestava za IWPR iz Haga.
