Verski lideri u drugom planu

Lideri tri verske zajednice u Bosni i Hercegovini nekada su imali veliku politicku tezinu, ali sada se ne ocekuje da ce znacajnije uticati na predstojece izbore.

Verski lideri u drugom planu

Lideri tri verske zajednice u Bosni i Hercegovini nekada su imali veliku politicku tezinu, ali sada se ne ocekuje da ce znacajnije uticati na predstojece izbore.

Wednesday, 2 October, 2002

Kada Bosnjaci izadju na glasanje 5.oktobra, malo je verovatno da ce se oslanjati na svoje verske lidere u pogledu politickih opredeljenja, kao sto je to bio slucaj u proslosti.


Muslimanske i katolicke vlasti pozvale su imame i svestenike da se uzdrze od vrsenja uticaja na glasace pred glasanje. Uz to, sve je vise pokazatelja da biraci gube interes za nacionalisticke vrednosti koje tradicionalno promovisu verski lideri.


U svim prethodnim posleratnim izborima loklani mediji i NVO izvestavali su o brojnim slucajevima kada su duhovni lideri otvoreno pozivali svoje vernike da glasaju na ovaj ili onaj nacin, sto je uvek koristilo nacionalistickim partijama, koje su dozivljavane kao zastitnici etniciteta i religije.


Ali, poslednje ispitivanje javnog mnjenja koje je sproveo Nacionalni demokratski institut iz SAD pokazuje da svega pet odsto Bosnjaka, 15 odsto Srba i 32 odsto Hrvata stavljaju "nacionalne interese" na prvo ili drugo mesto pri donosenju odluke o tome kako ce glasati. U sve tri etnicke grupe vise od 60 procenata ispitanika je navelo ekonomiju, zaposlenost i poboljsanje zivotnog standarda kao najvise prioritete.


Sve teza ekonomska situacija dovela je do osipanja podrske za tri glavne nacionalisticke partije tokom poslednje tri godine - Srpsku demokratsku stranku, SDS, Hrvatsku demokratsku zajednicu, HDZ, i bosnjacku Stranku demokratske akcije, SDA.


To delimicno moze objasniti zasto su se ovog puta verski lideri uzdrzavali od otvorenog podrzavanja pojedinih politickih partija u izbornim kampanjama. Stavise, tamo gde je doslo do takvih incidenata, to je izazvalo znacajne kontroverze.


Nedeljnik "Slobodna Bosna" iz Sarajeva nedavno je vodio verbalni rat sa Reisom Mustafom Cericem, liderom Islamske zajednice, oko navodne politicke pristrasnosti verskog vodje.


U avgustu, glavni urednik "Slobodne Bosne" Senad Avdic kritikovao je Cerica zbog govora koji je odrzao u Tuzli pred grupom bosnjackih studenata, a u kojem je otvoreno branio nekoliko simpatizera SDA koji se nalaze u zatvorima zbog korupcije i ucesca u organizovanom kriminalu.


Ceric je tvrdio da su simpatizeri SDA u zatvoru samo zato sto su Bosnjaci i upozorio je studente da ukoliko ne budu stitili svoja prava mogu biti prognani iz zemlje.


Rasprava izmedju Avdica i Cerica dostigla je kulminaciju 28.avgusta odlukom Islamske zajednice, glavnog verskog upravnog tela, kojom se onima koji vode versku sluzbu u dzamijama zabranjuje da prave bilo kakve reference na politicke partije ili politicare.


U saopstenju za stampu Islamska zajednica je izjavila da ne podrzava nijednu pojedinacnu politicku partiju, ali zadrzava pravo da "iznosi misljenja o pitanjima povezanim sa ocuvanjem vere, slobode i dostojanstva Muslimana".


Katolicka crkva - koja od sve tri verske zajednice u zemlji ima najveci uticaj na svoje pripadnike - takodje je preduzela korake da ogranici mesanje u politiku. Kardinal Vinko Puljic iz Sarajeva izjavio je za "Dnevni list" iz Mostara: "Crkva ne sugerise da (vernici) glasaju za neku politicku partiju, vec za politicke programe."


"Neki predstavnici partija bi zeleli da narede predstavnicima crkve da stanu iza odredjenih politicara i njihovih obecanja. Ponekad, kod nekih svestenika, uspevaju u tome. Ipak, takvi slucajevi su izuzetak."


Majk Dojl, politicki analiticar Medjunarodne krizne grupe, opisao je biskupa Ratka Perica iz Mostara kao nekoga ko je "blisko povezan sa HDZ... i prelazi granice izmedju vere i politike."


Monsinjor Mato Zovkic, iz Sarajeva, koji poznaje Perica jos iz vremena kada su zajedno pohadjali semeniste, opisao je ovog biskupa kao "katolickog hrvatskog tvrdolinijasa". "On druge tretira kao opasnost zato sto nema iskustva zivljenja sa nehrvatskim stanovnistvom. On smatra da mu je duznost da zastiti svoj narod", izjavio je Zovkic za IWPR.


Ipak, Zovkic je takodje rekao da razume zasto neki lokalni katolicki svestenici govore svojoj kongregaciji za koga da glasaju, uprkos tome sto Papa to zvanicno zabranjuje. "Da li cete im dozvoliti da svoj glas daju nekom nekatoliku koji ce ih kasnije izdati?", rekao je.


Dok su lideri islamske zajednice i katolicke crkve izdali saopstenja kojima zabranjuju svojim svestenicima i imamima da upucuju glasace kako da glasaju, Srpska pravoslavna crkva se nije oglasila.


Ipak, u Republici Srpskoj, RS, preduzeti su koraci da se religija odvoji od politike. Skupstinski predstavnici vise ne govore molitvu pre zasedanja Skupstine. U julu 2000.godine, Ustavni sud Bosne ukinuo je odredbu u ustavu RS kojom se nalaze drzavi da materijalno pomaze crkvu i saradjuje sa njom na svim poljima - mada postoje indicije da Banja Luka ne zeli da sprovede ovu odluku.


Dojl ukazuje na Vasilija Kacavendu, mitropolita zvornicko-tuzlanskog u istocnom delu RS, kao "naglasen primer" visoke verske figure koja zloupotrebljava svoj polozaj mesanjem u politiku. Kacavenda je podrzavao ratne napore bosanskih Srba tokom citavog konflikta. Pojavljivao se na srpskoj televiziji sa ratnim liderom zajednice, Radovanom Karadzicem, da bi blagoslovio njegove jedinice. On se i dalje nalazi na istom polozaju.


Jakob Finci, lider jevrejske zajednice, procenjuje da svega pet odsto Bosnjaka postuje takva uputstva i da je verski uticaj sve manji, kako se ekonomska situacija pogorsava. "Ne mozete ziveti od religije, morate zaraditi za zivot na neki drugi nacin", kaze on. "Treba raditi i imati sigurno radno mesto".


Dzuli Puser Harbin je nezavisni novinar iz Sarajeva.


Frontline Updates
Support local journalists