Bosna: Kljucno glasanje o ustavnim promenama

Politicari u oba bosanska entiteta opiru se deobi vlasti sa svojim etnickim rivalima.

Bosna: Kljucno glasanje o ustavnim promenama

Politicari u oba bosanska entiteta opiru se deobi vlasti sa svojim etnickim rivalima.

Politicke tenzije u Bosni dostizu tacku kljucanja , dok politicke stranke razmatraju predloge za ustavne promene kojima ce se etnickim manjinama obezbediti veci udeo u vlasti na osnovu proporcionalne zastupljenosti.


Parlamenti u oba dela Bosne i Hercegovine ove sedmice ce se izjasnjavati o ustavnim predlozima, pripremljenim uz posredovanje medjunarodne zajednice. Mnogi ove ustavne promene smatraju istorijskim napretkom za ovu ratom opustosenu zemlju.


Sudeci po dosadasnjim uzavrelim javnim raspravama, bice ozbiljnih teskoca pri usvajanju ovih ustavnih amandmana. Mnogim politicarima u oba bosanska entiteta, kako Republici Srpskoj tako i u muslimansko-hrvatskoj federaciji, nije bliska ideja o ukljucivanju pripadnika rivalskih etnickih zajednica u entitetske organe vlasti.


S obzirom na to da su opsti izbori zakazani za oktobar ove godine, mnogi politicari strahuju da bi usvajanjem ovih zakonskih predloga mogli izgubiti naklonost brojnih glasaca.


U sustini, ova inicijativa unosi izmene u Dejtonski mirovni sporazum koji je okoncao rat u Bosni 1995. godine. Ovom inicijativom "menja se politicki pejzaz zemlje", tvrdi Visoki predstavnik medjunarodne zajednice u Bosni, Volfgang Petric.


Posle punih sto sati pregovora tokom proteklih nekoliko nedelja, samo tri od devet kljucnih bosanskih stranaka zvanicno su usvojile ovaj zakonski predlog. To su Socijaldemokratska partija, SDP, Partija za BiH, SZBiH, i Nova hrvatska inicijativa, NHI.


Dve nacionalisticke partije, Stranka demokratske akcije, SDA, koja zastupa Bosnjake i Hrvatska demokratska zajednica, HDZ, povukle su se iz pregovora pre nego sto su privedeni kraju.


Cetiri stranke iz Republike Srpske - Partija demokratskog progresa, PDP, Srpska demokratska stranka, SDS, Socijalisticka partija Republike Srpske, SPRS, i Nezavisni socijaldemokrati, SNSD, bivseg premijera Milorada Dodika - prihvatile su predlog ogradjujuci se od odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti u kljucnim drzavnim i entitetskim telima, zastiti ljudskih i manjinskih prava, jednakim imovinskim pravima, kao i pravu na obrazovanje, zaposlenje i upotrebu jezika.


Da bi se istakla snazna medjunarodna podrska novim ustavnim resenjima, ove predloge su takodje potpisali Visoki predstavnik medjunarodne zajednice Volfgang Petric, americki ambasador u Bosni Kliford Bond i spanski ambasador Valje Garagori u ime predsednistva Evropske unije.


Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, bosanski Srbi dominiraju Republikom Srpskom dok Federacijom BiH upravljaju Bosnjaci i bosanski Hrvati. Srbi se za malo toga pitaju u Federaciji BiH, a jos manje Bosnjaci i Hrvati u RS. Nove ustavne promene ce izmeniti ovakvu situaciju.


Inicijativa o ustavnim promenama pokrenuta je u julu 2000. godine kada je Ustavni sud BiH doneo odluku prema kojoj su oba entiteta obavezna da obezbede jednak status svim narodima u BiH. Bosnjacke i inostrane sudije Ustavnog suda glasale su za ove promene, dok su ih sprski i hrvatski predstavnici u Ustavnom sudu odbacili.


Republika Srpska se uzdrzala od otvorenog protivljenja ovakvoj odluci suda. Ipak, RS nije preduzela nista da sprovede ove promene. Da bi ubrzao stvari, Petric je pokrenuo ustavne komisije za svaki od entiteta u januaru 2001. godine. Ove komisije su zamisljene kao privremena tela ciji je zadatak izrada nacrta amandmana na entitetske ustave. Istovremeno one imaju ovlascenja da stave veto na bilo kakve poteze entitetskih vlasti koji bi mogli ugroziti vitalne drzavne interese.


Posle niza sastanaka i 11 meseci rada, clanovi komisije za RS nisu uspeli da postignu konsenzus oko makar i jednog ustavnog amandmana. Visoki predstavnik zatim je preneo odgovornost za usaglasavanje amandmana na poslanike u parlamentu RS. Oni su proslog decembra razmatrali 70 predlozenih ustavnih izmena tokom trodnevne skupstinske rasprave. Parlament je potom odlucio, krseci pri tome svoj pravilnik o radu, da ovo pitanje prepusti javnoj raspravi u RS.


Mada je predlozen poprilican broj ustavnih amandmana, u sustini su sporna bila samo tri kljucna pitanja. Rec je o definisanju vitalnih nacionalnih interesa i mehanizmima za njihovu zastitu, zatim o ravnopravnoj zastupljenosti u zakonodavnoj, sudskoj i izvrsnoj vlasti, i najzad zvanicnoj upotrebi jezika i pisma.


Nasuprot situaciji u Republici Srpskoj, rad ustavne komisije za Federaciju BiH odvijao se relativno mirno i bez problema. Komisija je skoro jednoglasno usvojila predlozene amandmane 28. februara i prosledila ih na usvajanje entitetskom parlamentu.


Istovremeno, politicke stranke u Federaciji BiH insistirale su da bi ustavne promene, koje su one vec prihvatile, trebalo nametnuti Republici Srpskoj. Glavni kamen spoticanja bilo je formiranje dvodomne skupstine u Banja Luci.


Kako se javna rasprava blizila isteku roka sredinom aprila, koju je odredio Ustavni sud BiH, Petric je organizovao niz sastanaka devet najuticajnijih politickih stranaka u zemlji. Ovi sastanci su se okoncali 27. marta sa delimicnim uspehom.


Prema nekim domacim i zapadnim analiticarima, najvece dostignuce u pregovorima o ustavnim promenama bio je sporazum o uvodjenju dvodomne skupstine u RS. U njen sastav ce uci pripadnici razlicitih etnickih grupa koji bi se birali u skladu sa principom proporcionalne zastupljenosti na osnovu popisa iz 1991. godine.


Ovaj nacrt zakonskih predloga takodje predvidja da bi lica razlicite etnicke pripadnosti u oba entiteta trebalo imenovati na polozaje u zakonodavnoj, izvrsnoj i sudskoj vlasti u skladu sa njihovom proporcionalnom zastupljenoscu na birackim spiskovima.


Prema ovom sistemu, Hrvati bi izgubili paritet u odnosu na Bosnjake koji trenutno uzivaju u Federaciji BiH, ali bi i ovlascenja bosnjackih politicara delimicno bila suzena. Srpska dominacija u vladi RS takodje bi se delimicno umanjila.


Vlada RS bi se sastojala od premijera i 16 ministara, od kojih bi osam bili bosanski Srbi, petorica Bosnjaci i trojica Hrvati. Administracija Federacije bi takodje imala 16 ministara, od kojih bi osam bili Bosnjaci, petorica Hrvati i trojica Srbi.


Medjunarodna zajednica i vecina umerenih stranaka pozdravila je ustavne promene kao istorijski korak napred. "Danas je svakako dan koji oznacava najvecu politicku promenu u BiH posle Dejtona", izjavio je bosanski ministar inostranih poslova i predsednik SDP-a, Zlatko Lagumdzija.


Medjutim, ovu inicijativu su snazno kritikovale nacionalisticke stranke, SDA i HDZ, jer njihovi lideri veruju da bi sprovodjenje ustavnih promena dodatno oslabilo njihov politicki uticaj. Oni, takodje, smatraju da bi to islo na ruku multietnickim politickim partijama i strankama bosanskih Srba.


SDA se pozalila da se ovim ustavnim predlozima umanjuju ovlascenja donjeg doma parlamenta RS u vecoj meri nego sto je to slucaj sa donjim domom skupstine Federacije BiH.


Politicari u RS su takodje kritikovali ono sto smatraju pocetkom kraja srpske dominacije u RS. Ipak, oni su bili znatno manje glasni u svom negodovanju, ocito strahujuci od ekonomskih i politickih sankcija Zapada.


Predsednik RS i clan SDS-a, Mirko Sarovic ocenio je da se ovakvim ustavnim promenama prakticno ukida srpski entitet. Premijer vlade RS i predsednik PDP-a, Mladen Ivanic nazvao je ovaj sporazum "politickim cinom".


Vecina analiticara slaze se da ce entitetski parlamenti tesko uspeti da obezbede dvotrecinsku vecinu neophodnu za usvajanje ustavnih promena. Razlog za to je protivljenje SDA i HDZ-a u Federaciji, kao i rezervisanost mnogih stranaka u RS prema nekim ustavnim amandmanima.


Ipak, Petric je naglasio da se dokument donet 27. marta ne moze vise menjati, te da se mora primeniti u celosti u oba entiteta. "Ukoliko to ne ucine, videcemo sta cemo uraditi", pripretio je Petric.


Jedna od opcija bi bila da Petric iskoristi svoja ovlascenja i nametne ovaj ustavni dokument. To bi odgovaralo mnogim lokalnim, a pogotovo srpskim politicarima, koji bi radije izbegli da glasaju za ustavne promene u izbornoj godini.


Medjutim, Petric je ranije odbacio ovu opciju objasnjavajuci da bi se time ponistio sav mukotrpan trud koji je ulozen u pregovore o predlozenim promenama.


Frontline Updates
Support local journalists