Srbija: HAPSENJE MLADICA - USLOV ZA ULAZAK U NATO

Nespremnost jugoslovenskih vlasti da izruce Ratka Mladica Hagu ugrozava planove Beograda za prikljucenje programu “Partnerstvo za mir”.

Srbija: HAPSENJE MLADICA - USLOV ZA ULAZAK U NATO

Nespremnost jugoslovenskih vlasti da izruce Ratka Mladica Hagu ugrozava planove Beograda za prikljucenje programu “Partnerstvo za mir”.

Tuesday, 6 September, 2005

Beograd nece realizovati svoj plan o ulasku pod okrilje NATO-a u 2003. godini, zbog unutrasnjeg politickog rizika koji sa sobom nosi izrucenje lica optuzenih za ratne zlocine Haskom tribunalu, pogotovo bivseg vojnog komandanta bosanskih Srba, Ratka Mladica.


Zapadne diplomate i beogradski analiticari veruju da Mladic boravi u Jugoslaviji pod zastitom tajne sluzbe jugoslovenske vojske. Posmatraci kazu da se nijedna politicka snaga u zemlji ne usudjuje da preuzme rizik koji za sobom povlaci izrucenje coveka koga mnogi jos uvek smatraju nacionalnim herojem.


Uoci Nove godine, ministar unutrasnjih poslova Dusan Mihajlovic je ustvrdio da srpske vlasti nemaju cvrste dokaze o tome gde se nalazi Ratko Mladic. Da znamo da je u Srbiji, rekao je Mihajlovic, policija bi ga sigurno uhapsila.


Mihajloviceva izjava usledila je posle ponovljenih poziva medjunarodne zajednice za hapsenjem generala bosanskih Srba.


Na novembarskom samitu NATO-a u Pragu, generalni sekretar Dzordz Robertson je naglasio da Srbija ne moze saradjivati sa zapadnim vojnim savezom ukoliko ne ispuni svoje obaveze prema Hagu.


Istog meseca, glavni tuzilac Haskog tribunala Karla del Ponte posetila je Beograd da bi izvrsila pritisak na jugoslovenske vlasti da izruce Mladica.


Vecina srpskih zvanicnika se slaze da je prikljucivanje programu NATO-a "Partnerstvo za mir" kljucni korak ka postizanju dugorocnog cilja spoljne politike - punopravnog clanstva u NATO-u i ulazak u Evropsku uniju. Dilema sa kojom se suocavaju proistice iz cinjenice da bi izrucenje Mladica, sto je preduslov za ispunjenje njihovog cilja, moglo ozbiljno uzdrmati vladu kao sto je to bio slucaj sa izrucenjem Slobodana Milosevica 2000. godine.


U svojoj izjavi proslog meseca, ministar inostranih poslova Goran Svilanovic je izneo do sada najozbiljniju procenu situacije u kojoj se nalazi Beograd. "Nijedan od nasih ciljeva ne moze se ostvariti ukoliko ne saradjujemo sa Tribunalom za ratne zlocine pocinjene na teritoriji bivse Jugoslavije, i to ne ucinimo hapseci optuzene i prisiljavajuci ih da se pojave pred sudom", rekao je on.


Sa druge strane, zvanicnicima iz ministarstva odbrane u Beogradu izuzetno je stalo da se pridruze NATO. Radili su zajedno sa armijskim vrhom na utiranju puta ka ulasku zemlje u program "Partnerstvo za mir". Tokom nekoliko proteklih meseci mogla se uociti groznicava aktivnost na ovom polju jer su se inostrane delegacije sastajale sa zvanicnicima iz resora odbrane skoro svake sedmice.


Velika Britanija zastupa NATO u Jugoslaviji, a britanske vojne delegacije cesto posecuju Beograd. Komandant kopnenih snaga Velike Britanije general Majkl Dzekson nedavno je otvorio skolu jezika pri jugoslovenskoj vojnoj akademiji na kojoj ce oficiri uciti engleski sto je preduslov za integraciju u NATO.


Pripadnici elitnih armijskih jedinica ucestvovali su, takodje, na medjunarodnim vojnim manevrima i vezbama koji su se odrzavali u zemljama-clanicama NATO-a i "Partnerstva za mir". Na 14. medjunarodnom vojnom skupu odrzanom proslog novembra u Austriji, jugoslovenske specijalne jedinice su po prvi put uzele ucesca zajedno sa americkim i drugim zapadnim kolegama.


Na politickom planu takodje se ulazu znacajni napori kako bi zemlja postala clanica programa "Partnerstvo za mir". Delegacija saveznog parlamenta pozvana je da ucestvuje na 48. zasedanju parlamenta NATO-a u Istanbulu, odrzanom u decembru.


Srpska delegacija, koju cine Miroslav Filipovic, Borivoje Mijatovic i Boris Tadic, po prvi put je ucestvovala na skupu zapadne vojne alijanse - doduse u svojstvu posmatraca.


Kako tvrdi Filipovic, na sastanku u Beogradu je postignut dogovor da Beograd bude domacin seminaru NATO-a o regionalnoj stabilnosti 2003. godine. On je, takodje, ukazao na cinjenicu da ce se parlamentarni privredni komiteti alijanse sastati u Beogradu sledece godine.


Mnogi posmatraci tumace NATO ohrabrivanje Jugoslavije kao signal zemlji da vrata zapadnog vojnog saveza ostaju otvorena, uprkos tome sto je jugoslovenski zahteva za clanstvom u "Partnerstvu za mir" odbijen na praskom samitu odrzanom novembra meseca.


Posle vise meseci neformalnih, ali bliskih kontakata sa zemljama-clanicama NATO-a, mnogi u Srbiji su ocekivali da ce se na tom samitu materijalizovati poziv za pristupanje vojnom projektu zapadne vojne alijanse.


Robertson je umesto toga iskoristio prasku konferenciju da podseti Jugoslaviju, Hrvatsku i Bosnu da se ne mogu nadati clanstvu dok ne ispune svoje obaveze prema Haskom tribunalu. Govoreci o izgledima Beograda, portparol alijanse Avijan Kintije, dao je sledecu diplomatsku izjavu: "Mada je uspostavljena dobra saradnja, jos uvek se situacija mora bitno poboljsati."


Beogradu je jasno stavljeno do znanja koja su to poboljsanja neophodna tokom novembarske posete Karle del Ponte. Nakon sto je NATO odbio zahtev za pristupanjem programu "Partnerstvo za mir" u Pragu, glavni tuzilac Haskog tribunala je u Beogradu javno iznela svoje nezadovoljstvo nespremnoscu vlasti da saradjuju sa Hagom.


Teskoce Jugoslavije u saradnji sa Hagom izviru iz podela izmedju srpskog premijera Zorana Djindjica i saveznog predsednika Vojislava Kostunice. Glavni rivali na beogradskoj politickoj sceni medjusobno su suprotstavljeni po pitanju izrucenja.


Prozapadni reformista koji je izrucio Milosevica Hagu pre dve godine, premijer Zoran Djindjic, upravlja srpskim policijskim snagama, koje su zvanicno nadlezne za hapsenje lica optuzenih za ratne zlocine. Medjutim, njegova popularnost u Srbiji je na veoma niskom nivou i bilo kakav potez ka hapsenju Mladica dodatno bi oslabio njegovu poziciju. Stoga je malo verovatno da ce Djindjic preduzeti brzu akciju protiv bivseg vojnog komandanta bosanskih Srba.


Kostunica je, s druge strane, veoma kritican prema Haskom tribunalu i uziva znacajnu podrsku javnosti. U svojstvu saveznog predsednika i komandanta Vojske Jugoslavije, VJ, on nije nadlezan za hapsenje osumnjicenih i njihovo izrucenje Haskom sudu. Ipak, vojnu obavestajnu sluzbu - jedinu sluzbu te vrste u kojoj nisu sprovedene nikakve reforme posle Milosevicevog pada s vlasti - mnogi sumnjice da zapravo stiti Mladica.


Metju Holidej je slobodni novinar iz Beograda, a Daniel Sunter je urednik-koordinator IWPR-a za Srbiju.


Frontline Updates
Support local journalists