ŠEŠELJU NAMETNUT ADVOKAT

Sud gubi strpljenje zbog „opstrukcija“ okrivljenog.

ŠEŠELJU NAMETNUT ADVOKAT

Sud gubi strpljenje zbog „opstrukcija“ okrivljenog.

Monday, 11 September, 2006
Na suđenju srpskom ultra-nacionalističkom lideru, Vojislavu Šešelju, sudije su ove sedmice saopštile da će okrivljenom, uprkos njegovoj želji da se sam brani, biti dodijeljen stalni branilac.



Predsjedavajući sudija Alfons Ori (Alphons Orie) izjavio je 21. avgusta da je takva odluka donesena zbog upornih opstrukcija od strane optuženika i njegove „nespremnosti da razumije i poštuje osnovna pravila“ Tribunala.



Optuženikov branilac u pripravnosti, Tjarda van der Spel (Tjarda van der Spoel), zatražio je 25. avgusta dozvolu da se žali na tu odluku, ukazujući u svojoj izjavi na to da je, iako okrivljeni odbija svaki razgovor s njim, više nego jasno da želi sam zastupati svoju odbranu.



Lider Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislav Šešelj, optužen je u februaru 2003. za navodnu umiješanost u ratne zločine koji su u periodu od 1991. do 1993. počinjeni u Bosni i Hrvatskoj. Nakon što je optužnica potvrđena, on se ubrzo predao Tribunalu.



Pri prvom pojavljivanju pred haškim sudijama, 26. februara 2003., Šešelj je saopštio kako namjerava da se brani samostalno, ističući da je njegova odluka „konačna i neopoziva“. Ali tužioci su se tome oštro usprotivili, tvrdeći da okrivljeni samo želi da „nanese štetu Tribunalu i suđenje iskoristi za promociju srpskih nacionalnih interesa“.



Takođe su izrazili zabrinutost da bi se Šešelj, ako bi se sam branio, ponašao na „problematičan, opstruktivan ili skandalozan“ način, a sve u nadi da će time privući medijsku pažnju.



Prema propisima koji regulišu rad međunarodnih tribunala za ratne zločine, lica kojima se sudi imaju i pravo da sami zastupaju svoju odbranu pred sudom.



Međutim, to pravo može se i ograničiti ako se donese odluka da okrivljeni nije u stanju samog sebe zastupati efikasno, da time može naštetiti svom zdravlju ili značajno uticati na brzinu kojom bi se suđenje moglo odvijati.



Kada je zatražio dozvolu da uloži žalbu na sudsku odluku, branilac u pripravnosti rekao je da bi dodjeljivanje advokata Šešelju u krajnjem slučaju moglo značiti da suđenje mora početi ispočetka: „Odluka o dodjeljivanju advokata odražava se na pravičnost čitavog suđenja, jer predstavlja moguću osnovu za podnošenje žalbe u slučaju da okrivljeni bude osuđen.“



U svojoj odluci od 21. avgusta, sudije su zaključile da bi Šešelj, ukoliko bi se sam branio, „mogao u izuzetnoj mjeri i vrlo uporno ometati pravilno i efikasno odvijanje pravičnog suđenja“.



Objasnili su i da je njihova odluka da mu se nametne stalni branilac izazvana njegovim stalnim uvrjedljivim ponašanjem i svjesnim nepoštivanjem suda. Sudije su ukazale i na to da je Šešelj jednom prilikom ime zaštićenog svjedoka telefonskim putem otkrio neovlaštenoj osobi, koja je potom obećala da će svjedoka „onesposobiti“. U zaključku su sudije navele i da je jezik koji je Šešelj u svojim podnescima koristio u vezi sa svjedocima optužbe – „zastrašujući“.



Do sada je jedini optuženik kojem je bilo dopušteno da se sam brani bio bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević, koji je preminuo u haškom pritvorskom centru u martu ove godine. U njegovom slučaju tužioci su tražili da mu se dodijeli branilac zbog zabrinutosti za njegovo zdravlje i posljedice koje bi samostalna odbrana mogla izazvati.



Sudija Ori naveo je i da je Šešelj od samog početka suđenja pokretao „beznačajna ili lažna pitanja, što je takođe opstruktivno ponašanje“. Šešelju je takođe, kako se čini, predstavljalo veliko zadovoljstvo da se izruguje Tribunalu kad god mu se za to pružila prilika. On je, na primjer, izjavio da odjeća koju nose sudije loše utiče na njegovu psihu. Rekao je i da je oslabio „18 kilograma zbog psihološke frustracije izazvane vašim odorama“.



Šešelj je takođe obmanuo sud kada je riječ o zatvorskom tretmanu, tvrdeći da je mjesecima čekao na operaciju i da je to jednako „torturi“. Međutim, istraga koju je tim povodom sprovela Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija (PJUN) pokazala je da to nije istina.



U gotovo 200 pisanih podnesaka sudu, Šešelj se koristio krajnje nepristojnim i uvrjedljivim rječnikom kada je govorio o sudijama i sudskim zvaničnicima, uključujući i brojne branioce u pripravnosti koje mu je sud u međuvremenu dodjeljivao. Ti su se napadi odnosili na sve i svašta – počev od njihovog profesionalizma, preko etničke pripadnosti, do fizičkog izgleda.



Još uvijek nije utvrđen tačan datum početka suđenja Šešelju, ali sudeći po raspravama na statusnim konferencijama održanim u posljednjih nekoliko mjeseci, to bi se moglo desiti do kraja ove godine.



Katy Glassborow izvještava za IWPR iz Haga.
Frontline Updates
Support local journalists