Kosovski mirovnjaci pokusavaju da povrate reputaciju

Mirovne snage se nadaju da ce znacajna poboljsanja u obuci i prikupljanju obavestajnih podataka spreciti ponavljanje nasilnih nemira iz marta ove godine.

Kosovski mirovnjaci pokusavaju da povrate reputaciju

Mirovne snage se nadaju da ce znacajna poboljsanja u obuci i prikupljanju obavestajnih podataka spreciti ponavljanje nasilnih nemira iz marta ove godine.

Monday, 21 February, 2005

Francuski general Iv de Kermabon preuzeo je komandu nad mirovnim trupama pod vodjstvom NATO-a na Kosovu prosle sedmice, uz obecanja da ce poboljsati sposobnost mirovnih snaga da preduprede nasilje i unaprediti obavestajni rad na terenu.


Uz medijsku kampanju u kojoj se stanovnici Kosova pozivaju da obnove svoje poverenje u mirovne trupe, KFOR se ocito nada da ce ponovno povratiti reputaciju koja je dozivela tezak udarac zbog neuspeha u suzbijanju martovskog nasilja u pokrajini.


"Situacija je i dalje nestabilna tako da je nesumnjivo neophodno promeniti nacin na koji mirovne trupe deluju kako bi bile mobilnije, kako bi brze reagovale, ali i da bi se poboljsao obavestajni rad", kaze Kermabon, koji je na mestu komandanta mirovnih snaga od 18.000 vojnika zamenio nemackog generala Holgera Kamerhofa.


Promena dolazi u osetljivom trenutku za Kosovo, neposredno pre oktobarskih parlamentarnih izbora i samo sest meseci posle dvodnevnog talasa nasilja u kome je smrtno nastradalo devetnaest lica, a vise od 4.000 raseljeno.


Aktuelni sastav komande verovatno ce biti isti u trenutku kada se budu pokrenuli razgovori o konacnom statusu Kosova, sto se ocekuje u neko doba sledece godine.


Jedan broj nevladinih organizacija i agencija za monitoring, kao sto je "Human Rights Watch", "Amnesty International", Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, OEBS, i Medjunarodna krizna grupa, MKG, nedavno su kritikovali mirovne trupe zbog isuvise spore reakcije na dogadjaje, kao i zbog nepostojanja unutrasnje kohezije.


Sada, medjutim, i KFOR i medjunarodna UNMIK policija tvrde da su napravili znatna poboljsanja u nacinu na koji reaguju na erupcije nasilja poput martovskih dogadjaja.


"Poceli smo da uvezbavamo mere za kontrolu demonstracija sa vecim jedinicama nego sto je to bilo ranije", izjavio je Matijas Ardin, oficir za planiranje pri multinacionalnoj brigadi "Centar". "Vezbamo, takodje, zajedno sa UNMIK policijom".


Dajuci izjavu u kampu "Slim Lines", sedistu komande KFOR-a na Kosovu, u severnom predgradju Pristine, Ardin je rekao da su izvucene vazne lekcije iz martovskog nasilja.


"Martovski dogadjaji su ukazali na potrebu za uvezbavanjem vecih jedinica, kombinovanjem jedinica iz razlicitih nacionalnih kontingenata, da bi videli kako bi ti bataljoni mogli da deluju zajedno i saradjuju", dodaje Ardin.


Multinacionalna brigada "Centar" odgovorna je za oblast oko Pristine, ukljucujuci srpske enklave juzno i zapadno od grada.


Tokom prolecnog nasilja, svedske trupe koja su ovde stacionirane, zajedno sa Kosovskom policijskom sluzbom, KPS, i medjunarodnom UNMIK policijom neuspesno su se borili protiv albanskih demonstranata u srpskom selu Caglavica, gde su spaljene kuce na severnom obodu sela.


KFOR i UNMIK sada tvrde da redovno sprovode vezbe veceg obima kako bi se bolje pripremili za ubuduce. Drugog septembra je u kampu "Slim Lines" izvrsena vezba suzbijanja demonstracija – dan nakon sto je Kermabon preuzeo komandu nad KFOR-om. Nekoliko posmatraca veruje da ce opet doci do nemira u pokrajini.


Prisustvujuci ceremoniji primopredaje duznosti iz nemackih u francuske ruke, Misel Aliot-Mari, francuski ministar odbrane, je izjavio: "Ulazimo u period maksimalnog rizika. Situacija je mirna, ali je veoma krhka i varljiva".


Jos jedan hendikep koji je sputavao napore za zaustavljanje albanskih napada na etnicke manjine u martu mesecu bile su razlike u "pravilima angazovanja" izmedju razlicitih nacionalnih kontingenata KFOR-a.


"Svedskim trupama je dopusteno korisceno suzavca, ali ne i gumenih metaka", objasnjava kapetan Bjern Ridbek, zamenik komandanta svedske streljacke jedinice. Cesi, s druge strane, kaze Ardin, "usvojili su zakon koji dopusta ceskim trupama [smestenim u Prizrenu] da koriste gumene metke".


UNMIK kaze da sprovodi dodatnu obuku za suzbijanje demonstracija za pripadnike policije; opremajuci ih boljom opremom i uvodeci novu komandnu strukturu; i integrisuci KFOR, UNMIK i lokalnu policiju u jedinstvenu strukturu u slucaju nasilja velikih razmera.


Medjunarodna policija je prisiljena da hoda duz tanke linije koja razdvaja zelju da se nastupi odlucnije kako bi se zastitio red i zakon nakon martovskih nemira i potrebe da se uzimaju u obzir lokalne razlike i osetljivost stanovnika Kosova.


Nedavna upotreba UN policije za rasturanje demonstranata koji su blokirali dve vazne ulice u Pristini zestoko je kritikovana.


UNMIK policija je uhapsila 31 albanskog demonstranta 30. avgusta, na medjunarodni Dan nestalih lica, nakon sto su prethodno blokirali ulice, zahtevajuci da vlasti ubrzaju proces utvrdjivanja sudbine na hiljade Albanaca koji su nestali za vreme rata, pre pet godina.


Dok su snimci hapsenja bili emitovani u vise navrata na lokalnim vecernjim informativnim TV emisijama, neki od pripadnika UN policije su privatno sebi priznali da je ova akcija mozda bila greska.


Niradz Sing, portparol UNMIK-a, sugerisao je da se u buducnosti "zakon mozda nece striktno primenjivati, uzimajuci u obzir osetljivost javnosti i potencijal za nove javne nemire koji bi uklanjanje blokade ulica moglo imati".


U medjuvremenu, KFOR i UNMIK zajedno rade na poboljsanju svojih obavestajnih podataka o mogucim nemirima. Obe strukture pokusavaju da razviju sistematizovaniju analizu one vrste "okidaca" koji imaju potencijal za suzbijanje javnih nemira.


Malkolm Esbi, portparol UNMIK policije, rekao je da dobar deo ovoga predstavlja, prosto, zdrav razum. "Ako osobe odredjene etnicke pripadnosti napadnu osobe iz druge etnicke grupe, pri cemu se onda oni na neki nacin osvete – tada znate da su tenzije porasle. To nije bas kvantna fizika da bi je bilo tesko shvatiti, zar ne?", kaze on.


Sing dodaje da martovsko nasilje svima "otvorilo oci. Ljudi su znali da postoje frustracije zbog postojece politicke i ekonomske situacije, ali niko nije pretpostavljao da bi to moglo dovesti do nasilja takvih razmera kao sto se to zapravo i desilo".


"Lekcija je da bezbednosne institucije ovde moraju biti pripravne za najgore".


Uprkos svim pricama o promenama, mnogi kosovski Srbi, koji su najvise nastradali tokom dvodnevnog martovskog nasilja, rekli su da su izgubili poverenje u strance koji su poslati da ih stite.


"Nismo sigurni da im mozemo verovati [KFOR-u] ako se ponovo desi nesto kao sto je to bilo u martu ove godine", kaze Jelica Markovic, stara 63 godine, ciju je kuca u Caglavici spalila gomila albanskih demonstranata.


Ostali Srbi kazu su martovski dogadjaji, makar, naveli Srbe da se sami u vecoj meri pobrinu za sopstvenu odbranu kada dodje do nemira.


Jedan Srbin u Gracanici tvrdi da su neki iz njegove zajednice shvatili da je na njima da odbrane selo, makar nekoliko sati, u slucaju nasilja, pre nego sto bi im KFOR pritekao u pomoc.


Daniel Skoglund je slobodni svedski novinar iz Sarajeva.


Frontline Updates
Support local journalists