Albanija: Nano pokusava da ucutka medije

Socijalisticka vlada koristi finansijsku policiju da suzbije kriticko izvestavanje medija.

Albanija: Nano pokusava da ucutka medije

Socijalisticka vlada koristi finansijsku policiju da suzbije kriticko izvestavanje medija.

Tuesday, 6 September, 2005

Levicarska vlada premijera Fatosa Nanoa pojacava pritisak na nezavisne sve cescim finansijskim inspekcijama.


Vlada je proslog meseca poslala policiju da proveri racune nezavisnog dnevnog lista "Koha Jone" i televizijske stanice "Gjeli Vizion". Oba medija su razbesnela vladu kritikujuci premijera i njegovu zenu.


Mada je sve po zakonu, tajming i moguci politicki motivi policijske inspekcije su pobudili ozbiljne sumnje da se ove akcije zapravo koriste kako bi se zastrasili mediji.


Akcija finansijske policije dogodila se nakon sto je dnevni list "Koha Jone" kritikovao premijera zbog zloupotrebe sluzbenog polozaja. Tvrdi se da su motivi za policijsku inspekciju iskljucivo politicki. "To je uradjeno po nalogu Fatosa Nanoa da nas ucutkaju," smatraju novinari ovog dnevnog lista.


Artus Cani, direktor televizijske stanice "Gjeli Vizion", rekao je da je stanica uznemirila vlasti svojim kritickim izvestajem o zivotu koji je premijerova zena vodila u Grckoj pre nego sto je srela svog muza. Cani insistira da ce stanica i dalje objavljivati istrazivacke izvestaje o kontroverznim temama.


Ova bura na albanskoj politickoj sceni utoliko vise iznenadjuje jer je socijalisticka vlada do sada imala dobre odnose sa medijima.


Medjutim, cini se da su vlasti sve vise sklone da se svete saljuci finansijske inspekcije u dnevne listove i televizijske stanice zbog onoga sto smatraju neprijateljskim izvestavanjem.


To ne znaci povratak onom vremenu kada je vladala desnicarska Demokratska partija cije su metode zastrasivanja medija podrazumevala prebijanja i neprikrivene pretnje novinarima.


Pristup je drugaciji sada. Ukoliko se vladi ne dopada neki novinar, njega ce jednostavno ukloniti sa njegovog radnog mesta, bez obzira da li radi za medij koji je nominalno nezavisan ili ne.


Pocetkom oktobra, Arban Hasani, urednik nacionalnog televizijskog kanala "TeleArberia", smenjen je sto je predstavljalo kaznu za nepovoljno izvestavanje o vladinim naporima da se suoci sa posledicama septembarskih poplava. Nekoliko nedelja kasnije, Enton Abilekaj iz "TeleNorba Shqiptare TV" je otpusten iz slicnih razloga.


Mada se cini da ostali albanski mediji nisu spremni da izvestavaju o sve prisutnijoj cenzuri u zemlji, inostrane organizacije, kao sto je "Human Rights Watch", trazile su od Evropske Unije da se pitanje slobode stampe nadje na dnevnom redu u razgovorima sa Albanijom o pridruzenju EU.


Elizabet Andersen iz ogranka HRW za Evropu i centralnu Aziju je izjavila da je situacija ozbiljna. "Finansijski pritisak i drugi suptilni metodi vlasti su postali uobicajeni sto predstavlja ozbiljnu pretnju medijskim slobodama," kaze ona.


Vlada ne pokazuje znake popustanja u ovom sukobu sa medijima. Ministarstvo finansija je saopstilo da ce nastaviti da sprovodi kontrole poslovanja pojedinih medija. U Korci, gradu na jugoistoku zemlje, Fatos Nano je na partijskom skupu optuzio medije da dobijaju "prljavi" novac od mafije. "Medijske grupe koje finansira podzemlje pokusavaju da podele Socijalisticku partiju i takodje su postale prepreka za reforme," rekao je Nano.


Nakon sto je po treci postao premijer Albanije proslog jula, Nano je zauzeo tvrd stav prema novinarima rekavsi vladinim ministrima da svom osoblju ne dopuste da daju izjave medijima.


Pored toga, vlasti su odlucile da se drzavne institucije reklamiraju jedino u medijskim organizacijama koje ih podrzavaju. Privatne firme se takodje ustezu da se oglasavaju u medijima koji kritikuju vladu, strahujuci od finansijske policije.


Usled ovakvog pritiska, vecina stampanih i elektronskih medija otvoreno zastupaju provladine ili prosocijalisticke stavove u svom izvestavanju. Prec Zogaj, narodni poslanik iz politicke stranke desno od centra, kaze da vlasti sada poseduju "kontrolni paket akcija" u albanskim medijima.


Malo je verovatno da ce domaca stampa u ovom trenutku dati signal za uzbunu zbog stanja slobode stampe u zemlji. Vlasnici ne zele da ugroze buducnost svojih medija, stampe, TV i radio stanica, eventualnim napadima na vladu. Ali, ukoliko ne dignu svoj glas, reputaciju bi ozbiljno doveli u pitanje.


Henri Cili radi za Centar za slobodu stampe pri Istrazivackom institutu za demokratiju i razvoj.


Frontline Updates
Support local journalists