VAZAN TEST ZA SRPSKO PRAVOSUDJE
Sudjenje za zlocin pocinjen u Ovcari pokazat ce jesu li srpski suci dorasli zadatku procesuiranja ratnih zlocina
VAZAN TEST ZA SRPSKO PRAVOSUDJE
Sudjenje za zlocin pocinjen u Ovcari pokazat ce jesu li srpski suci dorasli zadatku procesuiranja ratnih zlocina
Trenutak u kojem su se ovog tjedna u Beogradu pred sudom pojavila sestorica Srba optuzenih za ratne zlocine pocinjene u Vukovaru 1991., bio je i pocetak jednog veoma vaznog ispita za Srbiju, ciji ce ishod umnogome odrediti njenu buducnost.
Svi optuzenici - Miroljub Vujovic, Stanko Vujanovic, Jovica Peric, Ivan Atanasijevic, Predrag Madzarevic i Milan Vojnovic - nekadasnji su pripadnici vukovarskog sastava Teritorijalne odbrane (TO). Pred sud su izvedeni zbog toga sto su, kako se navodi u optuznici, u noci izmedju 20. i 21. sudnoga/novembra 1991. iz vukovarske bolnice izveli ukupno 192 zatvorenika i potom ih, na poljoprivrednom dobru Ovcara, strijeljali.
Prvobitno su, zajedno s ovom grupom, bile optuzene jos dvije osobe, od kojih je jedna u medjuvremenu postala svjedok, dok je Marko Vojnovic neposredno pred pocetak sudjenja preminuo od povreda koje je zadobio prilikom pokusaja samoubojstva skakanjem kroz prozor.
U Srbiji je do sada vec odrzano ukupno devet sudskih procesa koji su pokrenuti zbog optuzbi za ratne zlocine, ali je ovo prvi slucaj u kojem se sudi Srbima zbog zlocina nad Hrvatima. Bit ce to ne samo izazov za ovdasnju javnost - koja ce se suociti s istinom o nizu zlocina pocinjenih u ime srpskog naroda - nego i ispit koji ce umnogome pokazati je li srpsko sudstvo sposobno za pravedan obracun s pociniocima ratnih zlocina.
Kao sto je poznato, postupci koji se vode pred Haskim sudom trebalo bi da budu okoncani do 2010. Zbog toga je Tribunal vec najavio kako se prvenstveno namjerava posvetiti kaznenom gonjenju najodgovornijih pocinilaca, te da od lokalnih sudova ocekuje da oni na sebe preuzmu sudjenja osumnjicenima nizeg ranga.
Srpska pak vlada zeli uciniti sve kako bi Tribunalu pomogla da uspjesno okonca svoj rad, jer se to poklapa i s neprekidno isticanim zahtjevima da se srpskim optuzenicima sudi pred domacim sudovima.
"Taj slucaj je pokrenut [pred srpskim sudom], i mislim da je to veoma dobro za Srbiju, zbog istine i zbog toga sto je u ovoj regiji, poslije tragicnih ratova, upravo to nesto sto je najpotrebnije", izjavio je ovog mjeseca premijer Vojislav Kostunica, na prvoj konferenciji za medije koju je odrzao nakon sto je izabran na tu funkciju.
Kriticari, medjutim, navode da Kostunica i njegova vlada nisu rukovodjeni iskrenom zeljom da osobe osumnjicene za ratne zlocine budu kaznjena, vec prije svega nastojanjem da dobiju garancije da pred Tribunalom Ujedinjenih naroda - koji jos uvijek uglavnom biva dozivljavan kao antisrpska institucija - nece biti pokretani novi slucajevi.
Brojne medjunarodne i lokalne nevladine organizacije, kao i sam OESS, pazljivo ce pratiti tok beogradskog procesa. Sve ce te institucije, zajedno sa Haskim tribunalom, procenjivati odvija li se sudjenje u skladu s postojecim medjunarodnim standardima.
"Pazljivo pratimo proces u cijoj je pripremi srpskim sudskim organima Haski tribunal uostalom i pomagao. Nadamo se da ce sudjenje biti izvedeno po najvisim standardima", izjavio je portparol Tribunala Dzim Lendejl (Jim Landale).
Sudjenje je pocelo tako sto su sestoricu optuzenika predstavnici osiguranja sproveli do njihovih mjesta u sudnici, koja se nalaze iza neprobojnog stakla.
Tokom trodnevnog saslusanja, svi su oni izjavili da se ne osjecaju krivima.
Neki su cak tvrdili da kobnog dana u studenom/novembru nisu ni bili na mjestu zlocina, odnosno da su pred sud dovedeni greskom, zbog zamjene identiteta.
Drugi su priznali da su bili na poljoprivrednom dobru, ali su objasnili da su se na tom mjestu zatekli samo zbog toga sto su se raspitivali za svoje prijatelje hrvatske nacionalnosti i zatocene rodjake, te da ni na koji nacin nisu povezani s ubojstvima.
Jedan optuzenik je ukazao da je iza citavog zlocina stajao Aleksandar Vasiljevic, koji je u to vrijeme bio nacelnik Kontraobavjestajne sluzbe (KOS) Jugoslavenske narodne armije (JNA).
S druge strane, glasnogovornik tuzilastva Bruno Vekaric izjavio je kako je uvjeren da ce tuzioci ipak uspjeti dokazati krivicu svih optuzenika.
Vekaric je takodjer konstatirao kako je siguran da ce ovo sudjenje citavom svijetu pokazati da je sudstvo u Srbiji sposobno za procesuiranje ovakvih slucajeva.
"Tuzilastvo je prikupilo mnostvo cvrstih dokaza koji ce potvrditi krivicu optuzenih, a srpsko sudstvo ce dokazati da je doraslo i tako slozenim procesima kao sto je ovaj", izjavio je on za IWPR.
Pripreme za sudjenje pocele su jos proslog svibnja/maja, kada je - u skladu s "izlaznom strategijom" Tribunala - glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte) beogradskim vlastima predala osam kutija dokazne gradje o zlocinima pocinjenim u Ovcari.
Dva mjeseca kasnije, srpski parlament je izglasao posebni zakon o sudjenjima za ratne zlocine. Ubrzo potom, u Beogradu su osnovani i posebni sud, ured tuzilastva, kao i posebna policijska jedinica za istragu i vodjenje takvih slucajeva.
U medjuvremenu su lokalne i medjunarodne nevladine organizacije, zajedno s vladama nekih zapadnih zemalja, organizirale i posebnu obuku iz oblasti medjunarodnog humanitarnog prava, koju su pohadjali suci, tuzioci, policijski inspektori i advokati.
Tako su srpske vlasti intenzivno pocele raditi na slucaju Ovcara. Osim spomenutih osam osoba, protiv kojih je podignuta optuznica, jos 16 ih se nalazi pod istragom.
S obzirom da je sudjenje tek pocelo, strucnjaci su za sada mahom oprezni u donosenju bilo kakvih zakljucaka.
Pravni analiticar beogradskog Fonda za humanitarno pravo (FHP), Jovan Nicic, izjavio je kako smatra da medju drzavnim duznosnicima postoji opci nedostatak politicke volje da svim krivcima za ratne zlocine bude i sudjeno.
On je ukazao i da je doticna optuznica sama po sebi nedovoljna, buduci da je njome obuhvacena samo vukovarska Teritorijalna odbrana, ali ne i JNA, koja je, po njegovom misljenju, podjednako odgovorna za zlocin. (I zaista, trojica oficira JNA - Mile Mrksic, Veselin Sljivancanin i Miroslav Radic - vec su optuzeni pred Tribunalom i predstoji im sudjenje u Hagu.)
Medjutim, Nicic je rekao i da, kada je rijec o ovom sudjenju, ipak postoje i neki ohrabrujuci signali.
Na primjer, kao ohrabrujuce po njegovom misljenju treba shvatiti to sto je sud zatrazio pravnu pomoc iz Hrvatske, zamolivsi Zagreb da mu omoguci uvid u dokumentaciju o ekshumacijama koje su - nakon sto su srpske snage 1995. napustile to podrucje - izvrsene u Ovcari i obliznjem Grabovu.
Jos nekoliko promatraca takodjer je pohvalilo najavu suca da ce na sudjenje pozvati i svjedoke iz Hrvatske.
Tuzilastvo je predlozilo popis na kojem se naslo 50 svjedoka iz Srbije, ali su suci izjavili da je veoma vazno da se pred sudom pojave i svjedoci iz Hrvatske, pogotovo najbliza rodbina zrtava, kao i ostali koji su bili ocevici zlodjela.
Ukazujuci na teskoce koje bi pratile eventualni dolazak hrvatskih svjedoka, tuzilastvo je najavilo da ce razmotriti mogucnost da svjedocenja budu uprilicena posredstvom video-linka.
Predsjedavajuci sudac Vesko Krstajic izjavio je da i sam, uz podrsku Haskog tribunala i stranih diplomata, cini sve kako bi osigurao dolazak svjedoka iz Hrvatske.
Prije no sto je sudjenje prekinuto, branioci su zatrazili da svi optuzeni budu oslobodjeni. Suci su odbile taj zahtjev i odlucili da osumnjicenici ostanu u pritvoru.
Nastavak sudjenja zakazan je za 27. travnja/aprila.
Milanka Saponja-Hadzic je redovna suradnica IWPR-a iz Beograda.
