Crna Gora: opozicija u raskoraku

Razocaranje Milom Djukanovicem je mozda sve vece, ali stare opozicione stranke nemaju od toga puno koristi.

Crna Gora: opozicija u raskoraku

Razocaranje Milom Djukanovicem je mozda sve vece, ali stare opozicione stranke nemaju od toga puno koristi.

Monday, 21 February, 2005

Crnogorska opozicija ne uspeva da zabelezi politicke poene na rastucem nezadovoljstvu javnosti vladom premijera Mila Djukanovica, tvrde analiticari.


Niz akcija koje su pokrenule opozicione stranke – od uobicajenih javnih protesta u Podgorici, pa do visemesecnog bojkota parlamenta – nisu narusili samopouzdanje vlade, niti su prevremene opste izbore koje opozicija zahteva ucinili imalo blizim.


U isto vreme, crnogorska opozicija je ophrvana internim medjusobnim sukobima. Protesti koje je opozicija organizovala "zbog teske ekonomske situacije i kriminalizacije drzave" otkazani su prosle sedmice jer celnici opozicije ne mogu da se dogovore oko toga ko ce imati primat na vanrednim izborima koje zahtevaju.


Prema rezultatima istrazivanja javnog mnjenja, koje je sproveo Centar za demokratiju, CEDEM, krajem juna, oko 36 odsto ispitanika veoma je nezadovoljno radom vlade.


Direktor CEDEM-a prof. dr Srdjan Darmanovic saopstio je da je vladajuca koalicija – Djukanoviceva Demokratska partija socijalista, DPS, i manja Socijaldemokratska partija, SDP – jos uvek jaca od udruzene opozicije sa ukupno oko 25 odsto podrske u javnosti.


Veselin Pavicevic, analiticar Centra za demokratiju i ljudska prava, CEDEM, tvrdi da opozicione stranke nisu uspele da se nametnu kao demokratska alternativa vlasti zbog nacina na koji sebe predstavljaju u javnosti.


"Oni promovisu na javnoj sceni nesto na cemu ne moze pocivati demokratska alternativa i zdrava infrastruktura", izjavio je za IWPR. "U sve sto je pocelo da se izgradjuje kao element sistema ubrizgali su nepoverenje. Ne postuju institucije, pocev od toga da bojkotuju parlament, pa nadalje."


Zapadni zvanicnici dodaju da su zahtevi opozicije za Djukanovicevom ostavkom kao predsednika vlade nerealni s obzirom da uziva podrsku apsolutne vecine u republickom parlamentu.


"Opozicija ne moze da ugrozi vladajucu koaliciju i primora je na raspisivanje prevremenih izbora", izjavio je za IWPR jedan zapadni zvanicnik koji je zeleo da ostane anoniman. "Ponasajuci se na takav nacin, oni su sami sebi pucali u nogu. Oni ne nude nista konstruktivno – samo kritiku vlasti. Nisu iskazali dovoljno fleksibilnosti."


Anketa na ulicama Podgorice pojacava utisak da opozicija nije uspela da iskoristi nezadovoljstvo javnosti aktuelnom vlascu za sticanje sopstvenih politickih poena.


"Svi su oni bili na vlasti, pa smo videli da imaju isti nacin razmisljanja", kaze Marko, sluzbenik iz Podgorice, za opozicione stranke. "Svi su oni isti."


"Koja su njihova resenja za bolji zivog gradjana?", pita se penzionerka Jadranka. "Kako misle da mi povecaju penziju?"


Osim odredjenog politickog deficita, veliki problem sa kojim se suocava opozicija je njen raznorodan karakter.


Cetiri stranke se i dalje zalazu za opstanak drzavne zajednice sa Srbijom, dok Liberalni savez, LS, Miodraga Zivkovica, zastupa ideju o nezavisnosti malene republike. Partije koje se zalazu za drzavnu zajednicu su Srpska narodna stranka, SNS, Andrije Mandica, Demokratska srpska stranka, DSS, Bozidara Bojovica, Socijalisticka narodna partija, SNP, Predraga Bulatovica i Narodna stranka, NS, Dragana Soca.


Zahtevajuci vanredne izbore i prelaznu vladu koja bi ih sprovela, opozicija je dva meseca u Podgorici jednom nedeljno organizovala mirne proteste.


Protesti su poceli zbog sudjenja lideru Liberalnog saveza Zivkovicu koga premijer Djukanovic tuzi zbog klevete, koje je pocelo pocetkom maja.


Crnogorska opozicija od juna prosle godine bojkotuje rad parlamenta jer je ukinut televizijski prenos skupstinskih zasedanja.


Opozicioni celnici su napustili skupstinu, tvrdeci da je vlast upotrebila svoj uticaj u savetu Televizije Crna Gora, TVCG, i nalozila joj da ukine prenose. Oni tvrde da je to naskodilo opozicionim interesima jer je time vlast ukinula mogucnost da crnogorska javnost cuje kritiku vladine politike.


U isto vreme, bojkot parlamenta je prakticno uklonio crnogorsku opoziciju iz sredista paznje javnosti, sto je doprinelo dodatnom padu rejtinga opozicionih stranaka.


Protesti opozicije zbog ukidanja prenosa skupstinskih zasedanja su tek jedna od nekoliko kampanja koje nisu uspele da ugroze samopouzdanje aktuelnih vlasti, uprkos narastajucem nezadovoljstvu javnosti radom Djukanoviceve vlade.


Pored toga, protestna okupljanja opozicije su slabo posecena. Prisustvuje im, u proseku, oko 3.000 ljudi, sto je razlog zbog koga Djukanoviceva DPS ne strepi previse od njih.


Dodatno nezadovoljstvo javnosti izaziva cinjenica da medju strankama koje se zalazu za opstanak u zajednici sa Srbijom vlada nesloga.


Socijalisticka narodna partija, SNP, Predraga Bulatovica, nekadasnja saveznica Slobodana Milosevica, najveca je opoziciona stranka, kojoj manje partije iz opozicionog bloka – SNS, DSS i NS – nastoje da preotmu biracko telo.


Zvanicnici SNP-a su otvoreno tvrdili u vise navrata da je cilj manjih stranaka da preotmu birace SNP-a, dok lideri NS-a, SNS-a i DSS-a u neformalnim kontaktima to ne kriju jer sebe smatraju istinskim predstavnicima Srba u Crnoj Gori, koji su pretezno za ocuvanje drzavne zajednice sa Srbijom.


Goruci problemi unutar opozicije su izasli na videlo sredinom prosle sedmice kada je predsednik Srpske narodne stranke, SNS, Andrija Mandic, posle visednevnih pregovora iza zatvorenih vrata javno saopstio da se stranke opozicije ne mogu dogovoriti oko procentualne zastupljenosti na zajednickoj izbornoj listi za vanredne izbore.


Mandic je dodao da nije sasvim jasno da li ce se prevremeni izbori uopste odrzati s obzirom da vladajuce stranke imaju stabilnu vecinu u parlamentu.


To je iritiralo lidere Narodne stranke i Liberalnog saveza Dragana Soca i Miodraga Zivkovica, koji su Mandica optuzili da je neozbiljan, dok je Soc istovremeno otkazivanje protestnih mitinga obrazlagao vrucinama i utakmicama evropskog prvenstva u fudbalu.


Ovakva situacija u opozicionim redovima ide u prilog i vladi i Grupi za promene, GZP, bivsoj nevladinoj organizaciji koja ne krije nameru da ucestvuje na sledecim izborima kao politicka stranka, a vec uziva podrsku oko 10 odsto glasaca.


Dragan Soc opisuje Grupu za promene kao "klasicnu 'one man' organizaciju bez koherentnog programa ili infrastrukture". U izjavi za IWPR Soc kaze: "Oni u javnosti egzistiraju na kritici pojedinih poteza vlasti i na podrsci medija, ukljucujuci tu i one provladine."


Soc je naglasio da "nista sto opozicija mnogo pre njih nije rekla oni nisu kazali", napominjuci da ce izbori jasno pokazati gde je mesto Grupi za promene.


Medjutim, po misljenju Srdjana Darmanovica, dolazak novog politickog aktera na scenu ce verovatno pomoci vladi jer ce na sledecim izborima drzati kljuc za formiranje parlamentarne vecine.


Portparol vladajuce DPS Predrag Sekulic se osvrnuo na ono sto je nazvao tipicnom "balkanskom" taktikom opstrukcije.


"Oni se ponasaju balkanski, a ne evropski jer prosto ne mogu da se naviknu da mandat vlade traje cetiri godine", kaze on.


"Oni nisu konstruktivna opozicija koja nudi predloge za resavanje postojecih problema", dodaje on. "U izbore su usli sta puno obecanja, a sada pokusavaju da prebrode nezadovoljstvo biraca okrivljujuci za sve vlast."


Nedjeljko Rudovic je novinar podgorickog dnevnog lista "Vijesti".


Frontline Updates
Support local journalists