IZVESTAJ IZ REGIONA: Sukob Optuzenih

Najvisi predstavnici bosanskih Srba pred Haskim tribunalom mogli bi jedni drugima potkopati odbranu.

IZVESTAJ IZ REGIONA: Sukob Optuzenih

Najvisi predstavnici bosanskih Srba pred Haskim tribunalom mogli bi jedni drugima potkopati odbranu.

Tuesday, 22 February, 2005

Dok tuzilastvo nastoji da se sto bolje pripremi za dosad najvece sudjenje za ratne zlocine u Hagu, sukobljene pozicije optuzenih sprecavaju da se medju njihovim advokatima razvije bilo kakva saradnja u cilju zajednicke odbrane, pri cemu se cak nazire i mogucnost da dodje do uzajamnog optuzivanja.


Optuzeni, vrhovne vodje bosanskih Srba, Momcilo Krajisnik i Biljana Plavsic, bili su rivali jos tokom rata, da bi se u poratnom periodu, posezuci za politickim i drugim sredstvima, jedno protiv drugog borili za vlast. Sada su se zajedno nasli u zatvoru gde njihov rivalitet moze dovesti do uzajamnog potkopavanja njihove odbrane.


Ulog ne moze biti veci, kako za odbranu, tako i za optuzbu. Slucaj bi mogao dovesti do konacne sudske odluke o odgovornosti vodjstva bosanskih Srba za genocid u Bosni, dok sam glavni tuzilac Karla del Ponte predstojece parnice smatra "nekom vrstom" sudjenja "Karadzicu u odsustvu".


Ratni vodja bosanskih Srba Radovan Karadzic jos uvek je na slobodi, a Statut suda fakticki ne dozvoljava sudjenja u odsustvu. "Zbog toga je neophodno da Karadzic bude izrucen Hagu pre no sto sudjenje zapocne", izjavila je Del Ponteova banjaluckom nedeljniku "Reporter".


I dok se obe strane bore da izadju na kraj sa kolicinom dokaza, kooptuzeni tesko da pomazu jedno drugome. Izvori bliski timovima pravnih zastupnika oboje optuzenih, potvrdjuju da njihovi medjusobni kontakti u najmanju ruku nisu srdacni, te da nema ni govora o zajednickoj strategiji odbrane. U aprilu su dvoje optuzenih jedno drugo sistematski ignorisali tokom svojevrsnog 40-minutnog pregleda slucaja.


"Nije iskljuceno da bismo u zavrsnoj fazi mogli ostvariti izvesne kontakte, barem utoliko da jedni drugima ne stojimo na putu", izjavio je jedan od Krajisnikovih advokata. Ali za sada, kaze izricito, advokati Plavsiceve izbegavaju taj kontakt.


Njeni advokati upozoravaju na to da Krajisnik "nema nikakvih sansi u Hagu". U izjavi za IWPR datoj u Banjaluci, clan njenog tima odbrane izrazava zabrinutost da bi ju Krajisnik "mogao povuci za sobom na dno".


Krajisnikov zastupnik, medjutim, veruje da raspolaze jacom odbranom. U okviru predsednickog sistema koji je tada bio na snazi, pozicija predsedavajuceg parlamenta je na papiru bila slaba, tako da ce biti tesko utvrditi odgovornost optuzenog za zlocine koje je izvrsila srpska vlast.


Slucajevi su spojeni odlukom sudskom veca, nakon predaje Plavsiceve. Nijedna strana nije s tim zadovoljna.


Termin Krajisnikovog sudjenja, prvobitno zakazanog za maj, odlagan je vec dva puta, najpre za kraj novembra, a potom za januar 2002. godine. Mogu se ocekivati i dalja prolongiranja.


Izvori iz Krajisnikovog tima odbrane veruju da stvarni razlog tih odlaganja jeste to sto tuzba jos uvek nije pripremila dokaze. Oni primecuju da su istrazitelji Tribunala tek pre tri nedelje ispitali nekadasnjeg nacelnika za kadrovska pitanja Vojske Republike Srpske, generala Manojla Milovanovica, ocito se usredredjujuci na umesanost dvoje optuzenih u troipogodisnju opsadu i granatiranje Sarajeva.


Drugi uzrok tih odlaganja, prema njihovim navodima, jeste nada da bi i Karadzic mogao biti uhapsen i izveden pred Tribunal, u kom slucaju bi se i njemu moglo suditi zajedno sa njegovim pomocnicima.


Plavsiceva, iako je stigla u Hag devet meseci nakon svog kooptuzenog, stalno trazi da joj se odobri vise vremena. U aprilu je njen zastupnik Tribunalu urucio i formalni zahtev za odvojena sudjenja, izrazavajuci zabrinutost u pogledu moguceg sukoba interesa. Zahtev je neopozivo odbijen.


Krajisnikova odbrana, premda nezadovoljna zajednickim sudjenjem, nije ulozila istovetni zvanicni zahtev. Medjutim, njegov advokat Goran Neskovic rekao je sudu da ce zbog spajanja slucajeva "sudjenje biti produzeno a sam posao odbrane otezan".


Kada je rec o slucaju takve slozenosti, tesko da je u pitanju mali problem. Januara meseca predsedavajuci sudija Ricard Mej odbacio je predlog optuzbe za dvogodisnji zajednicki sudski postupak kao "neprihvatljiv".


I pored toga, Mark Hermon, vodeci tuzioc u ovom postupku, izjavio je pred sudom da je njegov tim do sada identifikovao 800 "kljucnih dokumenata" koji terete Krajisnika, kao i otprilike 104.000 stranica "potencijalno znacajnih dokumenata". Pretrazivanje bezmalo tri miliona dokumenata se nastavlja.


Odbrani je dato 3.400 stranica pisanih izjava 123 svedoka koje tuzilac namerava da pozove na sudjenje.


Prema izjavi zastupnika odbrane, Neskovica, dokumenti o kojima je rec su "uglavnom zapisnici sa zasedanja Skupstine Republike Srpske, kao i zapisnici sa sastanaka Glavnog odbora Srpske demokratske stranke", vladajuce partije bosanskih Srba tokom rata.


Krajisnik priprema ambicioznu odbranu, u kojoj ce ucestvovati cak 12 advokata. Pored Neskovica, clanovi tima su i Amerikanac srpskog porekla Dejan Brasic, kao i Bosnjak Fahri Karkin.


Karkin je za vreme rata bio pripadnik bosanske armije, a njegovo naimenovanje je protekle zime u Sarajevu izazvalo skandal, uz tvrdnje o "branjenju neprijatelja".


I Krajisnik i Plavsiceva izjavili su pred sudom da za svrhe svoje odbrane ne raspolazu dovoljnom kolicinom novca. Stoga im je dodeljen uobicajeni mesecni iznos finansijske podrske koja prema registru Tribunala iznosi $25.000. Usled neuobicajeno obimnog dokaznog materijala, odbrani je dodeljena i dodatna suma od $500.000.


Ali izgleda oboje vrse posebno prikupljanje finansijskih sredstava.


Pristup Krajisnikove porodice fondovima Republike Srpske redukovan je otkako je Momcilo 1998. izgubio vlast, a pogotovo nakon sto je odveden u zatvor. Tada je njegov mladji brat Mirko otpoceo sa prikupljanjem priloga imucnih i saosecajnih Srba. U intervjuu od 14. decembra 2000, poznati srpski "biznismen" Momcilo Mandic izjavio je bijeljinskom magazinu "Ekstra" da je on glavni finansijer Krajisnikove pravne zastite.


Clanovi Plavsickinog tima odbrane, koji se nece pojaviti na sudu, tvrde da je Plavsickina odbrana delimicno finansirana od strane nekadasnjeg predsednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika, koji je, nakon sto je ona raskinula sa tvrdom srpskom strujom sa Pala, bio njen politicki saveznik.


Predvodnik njenog pravnog tima, americki advokat srpskog porekla Robert Pavic, vlasnik je kancelarije u Cikagu, sto bi odbrani moglo biti od pomoci pri obezbedjivanju podrske iseljenicke zajednice, kao i americkih lobija.


Ali problem koji kooptuzenici za sada nisu u stanju da rese jesu - oni sami. Po recima clanova njegovog tima odbrane, Krajisnik se plasi da bi njegov dugogodisnji rival na zajednickom sudjenju fakticki mogla postati vazan svedok optuzbe.


Njegov advokat Neskovic opoziva tu zabrinutost, buduci da bi se ovakva, kao i obrnuta mogucnost, pojavila cak I da su njihovi slucajevi bili odvojeno vodjeni.


Ali takva uloga optuzenih mogla bi biti opasna, s obzirom na vrste odbrane kakve se od timova ocekuju. Ne ocekuje se, naime, da ce bilo koji od timova poricati postojanje zlocina, nego da ce nastojati da dokazu kako njihovi klijenti nisu imali ovlascenja da ih narede.


"Jednostavno, nastojimo dokazati da g. Krajisnik nije bio pretpostavljeni onima koji su eventualno pocinili zlocine", pojasnio je Neskovic.


Iako je kao predsednik parlamenta bosanskih Srba raspolagao tek neznatnim ustavnim ovlascenjima, Krajisnik je u stvarnosti imao znacajnu vlast, koju je koristio kao nesporni drugi covek srpskog civilnog rukovodstva, da bi u kasnijoj fazi, posle 1994, raspolagao uticajem koji je prevazilazio cak i Karadzicev.


Upravo kada je rec o tim prakticnim pitanjima vrsenja vlasti nad bosanskim Srbima, Plavsiceva bi mogla nastupiti kao za Krajisnika veoma opasan svedok.


Sto se tice same Plavsiceve, "ona ce uspeti da dokaze da je u sistemu predstavljala samo ukras, politicku figuru, profesora koji je u sve to zalutao zato je sto je bila neka vrsta antikomuniste", rekao je njen bivsi zastupnik Simic.


Ima neke istine u tome. Iako u vreme rata nije napustala predsednicku kancelariju, Plavsiceva je postepeno bivala sve vise marginalizovana usled svog neslaganja sa preostalim delom vodjstva, da bi se najzad preorijentisala na humanitarni rad.


Ali uprkos tome, i ona ima razloga da strahuje od unutrasnjih svedoka. Tokom 1996, samozvani "srpski Adolf" Goran Jelisic, Plavsicevu je, kao jednog od dvoje bosanskih kopredsednika, prozvao zbog odgovornosti za masovna ubijanja i proterivanja nesrpskog stanovnistva u Semberiji i Posavini.


Medjutim, prema Simicevim recima, sam Jelisic - koji je u Hagu osudjen na 40 godina zatvora zbog ratnih zlocina pocinjenih protiv nesrpskog stanovnstva u severoistocnoj Bosni tokom 1992 - posetio je Plavsicku u njenoj celiji neposredno posto je ona dosla u Hag, zaklevsi joj se da nista slicno nikada nije rekao.


Zeljko Cvijanovic, stalni saradnik IWPR-a, redovno objavljuje u sarajevskom magazinu "Dani", kao i u drugim publikacijama.


Frontline Updates
Support local journalists