MADJARSKI STAV O HRVATSKOJ IZAZVAO BES PARTNERA IZ EU

Odluka Budimpeste da odstupi od zajednickog stava u pogledu pristupanja Hrvatske EU predstavlja znak da Madjarska smatra da joj pripada znacajna uloga na Balkanu.

MADJARSKI STAV O HRVATSKOJ IZAZVAO BES PARTNERA IZ EU

Odluka Budimpeste da odstupi od zajednickog stava u pogledu pristupanja Hrvatske EU predstavlja znak da Madjarska smatra da joj pripada znacajna uloga na Balkanu.

Tuesday, 2 August, 2005

Odlaganje pregovora o pristupanju izmedju Hrvatske i Evropske unije prouzrokovalo je rastucu politicku napetost u redovima EU, s obzirom na to da vise hrvatskih suseda lobira u korist njenog prikljucivanja – nasuprot snaznom protivljenju Britanije i drugih zemalja.


Najveci deo ovih razgovora obavlja se iza zatvorenih vrata u Briselu. Premijer Madjarske Ferenc Djirzani izazvao je bes Britanije, Francuske i Nemacke time sto se javno suprotstavio njihovoj politici u pogledu Hrvatske.


Ministri inostranih poslova EU u martu su odlucili da odloze pregovore o pristupanju Hrvatske, navodeci kao razlog nedovoljnu saradnju sa Medjunarodnim tribunalom za bivsu Jugoslaviju.


Oni su optuzili Hrvatsku da nije ucinila sve sto je u njenoj moci kako bi uhapsila bivseg generala hrvatske vojske Antu Gotovinu koga je Haski sud optuzio za ubijanje i proterivanje srpskih civila tokom ofanzive iz 1995, poznate pod nazivom Oluja.


Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je u martu da Zagreb nije u mogucnosti da uhapsi Gotovinu. "Sudeci po informacijama kojima raspolazemo, on se ne nalazi u Hrvatskoj. To je jedina i puna istina", rekao je on.


Medjutim, dok Britanija, pre svih, dovodi u pitanje ovu tvrdnju, Madjarska, Austrija, Slovacka i Slovenija imaju suprotno misljenje i zalazu se za hitno otpocinjanje pregovora sa Hrvatskom.


Ipak, nijedna od ovih zemalja nije otisla tako daleko kao Madjarska, ciji je premijer prosle nedelje za BBC izjavio da je odluka EU zasnovana na glasinama i tvrdnjama koje nisu potkrepljene dokazima.


Djirzani je tokom poslednjih nekoliko meseci – za vreme poseta Holandiji i Svedskoj – vec izneo slicne, iako manje direktne tvrdnje, ali najvecu napetost izazvali su njegovi komentari izreceni tokom razgovora za BBC.


Diplomata iz jedne od zemalja EU koje su najzasluznije za odlaganje pregovora sa Hrvatskom izjavio je za IWPR: "Razlicite zemlje mogu imati razlicite stavove. Medjutim, Madjarska je odlucila da javno prihvati hrvatsku verziju nasuprot tvrdnjama Haga, koji je osnovan rezolucijom Saveta bezbednosti UN i uziva podrsku madjarskih partnera iz EU i NATO."


Vise evropskih zemalja dostavilo je Madjarskoj tokom ove godine obavestajne podatke koji potkrepljuju njihove stavove, ali ih je Djirzani odbacio, navodeci da se radi samo o glasinama i optuzbama.


Dr Istvan Gjarmati, bivsi madjarski ambasador i clan Medjunarodne balkanske komisije, kaze da Madjarska ima pravo da izrazi skepticizam u pogledu ovih tvrdnji, posebno kada se ima u vidu nedavni fijasko sa informacijama o Iraku. "Ti podaci nisu dovoljno pouzdani", kaze on.


U nesto manjim razmerama, ovaj sukob podseca na iracko oruzje za masovno unistenje. Pod sumnjom se nalaze obavestajni podaci za koje nema dovoljno cvrstih dokaza. Posle neuspeha u pronalazenju oruzja za masovno unistenje u Iraku, oni koji sumnjaju nalaze se u jacoj poziciji nego sto bi to bio slucaj pre nekoliko godina.


Viktor Polgari, predstavnik za stampu madjarskog ministra inostranih poslova, izjavio je: "Madjarska zajedno sa nekolicinom drugih clanova EU deli stav da treba smesta otpoceti razgovore o pristupanju Hrvatske."


Madjarska navodi da je Hrvatska tokom poslednjih nekoliko meseci ucinila znatne napore da unapredi saradnju sa Haskim sudom. Pored toga, ona tvrdi da ne postoje cvrsti dokazi da Hrvatska ne cini sve sto je u njenoj moci kako bi uhvatila Gotovinu.


Iako je Madjarska prihvatila hrvatske navode, odbacivsi pri tome tvrdnje svojih partnera iz EU, Polgari ne misli da ih Madjarska na taj nacin omalovazava u korist Hrvatske.


Ironicno, do sada se Austrija, a ne Madjarska, najvise zauzimala za Hrvatsku u okviru evropskih institucija. Diplomate smatraju da je takvo interno lobiranje uobicajeni deo evropskih politickih obicaja – ali je istupanje u javnosti za njih neprihvatljivo.


Djirzani je relativno neiskusan u ovakvoj vrsti diplomatije i ranije je vec cinio ovakve iskorake. U februaru, posle fudbalske utakmice izmedju Madjarske i Saudijske Arabije, cestitao je timu na pokazanoj hrabrosti u borbi protiv saudijskih "terorista". Saudijska Arabija je nakon toga povukla svog ambasadora.


Neki analiticari spekulisu da je podrska Budimpeste Zagrebu rezultat nostalgije za danima Austrougarske monarhije, kada su Hrvatska i Madjarska bile blisko povezane.


Dr Gjarmati, s druge strane, tvrdi da ce Madjarska igrati znacajnu ulogu kao zastupnik balkanskih zemalja, na isti nacin kao sto je Poljska zastupala Ukrajinu.


Bez obzira na ugao gledanja, ekonomski uticaj Madjarske na Balkanu ubrzano se povecava. Madjarska naftna kompanija MOL i vodeca banka u zemlji, OTP, prosiruju svoje poslovne aktivnosti na Balkanu.


MOL vec poseduje udeo u hrvatskoj naftnoj industriji INA i mozda ce ga uvecati u narednim godinama, dok je u aprilu OTP uvecao svoje vlasnistvo nad jednom od hrvatskih banaka srednje velicine, Novom bankom, na vise od 96 procenata.


Direktor OTP?a Laslo Volf je ove godine najavio ambiciozne planove za ulazak na trziste Rumunije, Srbije i Turske.


Madjarska je sve vazniji cinilac u balkanskim poslovnim krugovima, i njeno zastupanje balkanskih zemalja u okviru EU najverovatnije ce se odvijati u interesu kompanija kao sto su MOL i OTP.


Odlaganje pregovora verovatno nece ozbiljno ugroziti napore Hrvatske da pristupi EU. Hrvatska je vec osigurala status kandidata i Oli Ren, komesar za prosirenje EU, u martu je izjavio da zeli da naglasi da "buducnost Hrvatske lezi u evropskoj porodici".


"Hrvatska je jedan od kandidata, i u pogledu toga se nista nije promenilo. Hrvatska je nacinila napredak, veliki napredak, i nadam se da ce poslednji kamen spoticanja uskoro biti uklonjen", rekao je on.


Medjutim, dok se to ne desi, politika EU izgleda nepromenjena, i cini se da je ne moze promeniti lobiranje zemalja koje podrzavaju Hrvatsku.


Jedan diplomatski izvor izjavio je za IWPR: "Puna saradnja sa Haskim sudom predstavlja osnovni stub politike EU prema Balkanu. Vise clanica EU ima veoma cvrst stav u pogledu toga. Proces prikljucenja je sacinjen od rigoroznih uslova. Da bi on funkcionisao, potreban nam je uspeh, ali ne po svaku cenu."


Nil Barnet pise o spoljnoj politici: www.neil-barnett.com


Frontline Updates
Support local journalists