SPORAN DATUM POČETKA KOSOVSKOG SUĐENJA
U postupku koji se pred Tribunalom vodi zbog etničkog čišćenja Kosova, obrana je nezadovoljna sudačkim zalaganjem da suđenje počne u srpnju/julu.
SPORAN DATUM POČETKA KOSOVSKOG SUĐENJA
U postupku koji se pred Tribunalom vodi zbog etničkog čišćenja Kosova, obrana je nezadovoljna sudačkim zalaganjem da suđenje počne u srpnju/julu.
Četvorica srpskih policijskih i vojnih generala – Sreten Lukić, Nebojša Pavković, Vladimir Lazarević i Vlastimir Đorđević – optuženi su 2003. Njihov je predmet spojen s predmetima trojice optuženika protiv kojih je postupak pokrenut 2001. Riječ je Dragoljubu Ojdaniću, načelniku generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ); Milanu Milutinoviću, bivšem predsjedniku Srbije; te Nikoli Šainoviću, bivšem potpredsjedniku jugoslavenske vlade.
Svima njima sudiTće se po četiri tOčke za zločine protiv čovječnosti i jednoj za kršenje zakona i običaja ratovanja, a povodom 16 odvojenih egzekucija koje su navodno počinile jedinice pod njihovom kontrolom, te 23 slučaja masovnih protjerivanja. Radi se o zločinima koji su se odigrali tokom kampanje terora i nasilja koja je nad kosovskim Albancima činjena u razdoblju od siječnja/januara do lipnaj/juna 1999.
U optužnici se navodi kako je u naznačenom razdoblju bilo deportirano oko 800.000 Albanaca, kako su jugoslavenske vojne snage „svjesno stvarale atmosferu straha i ugnjetavanja“ s ciljem da se kosovski Albanci primoraju na odlazak, te kako je „protiv albanskih civila provođena kampanja progona na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi“.
Šestorica okrivljenih su izjavili da se ne osjećaju krivima za ono za što ih terete ranije verzije optužnica. Svi optuženici su privremeno oslobođeni i nalaze se u Beogradu – osim Vlastimira Đorđevića, koji je još uvijek u bijegu.
Sudac Ian Bonomi (Iain Bonomy) bio je ovoga tjedna u prilici čuti različite argumente koje su advokati šestorice iznijeli protiv odluke da se početak suđenja zakaže za srpanj/jul.
Milutinovićev branilac Judžin O’Salivan (Eugene O'Sullivan) ukazao je na činjenicu da optužnice još uvijek nisu potvrđene, jer su branioci osporili posljednju verziju, dok tužilaštvo tek treba podići novu. Dodao je i da još uvijek nije određeno ni sudsko vijeće koje će voditi slučaj.
Također je napomenuo da bi zastupnici trebali steći uvid u ostale slučajeve koji se tiču Kosova – misleći na postupke koji se vode protiv bivših zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) – te podsjetio da su postojale izvjesne poteškoće kada je riječ o uvidu u cjelokupnu dokumentaciju o Miloševiću, koja ima oko 10.000 stranica i čiji se jedan dio također odnosi na kosovska događanja.
Sljedeće pitanje o kojem su advokati raspravljali ticalo se pristupa onim dokumentima iz arhiva Srbije i Crne Gore (SCG) koji idu u prilog njihovim klijentima.
Lazarevićev zastupnik Mihajlo Bakrač je istakao kako je od srpskog ministra unutrašnjih poslova zatraženo da proslijedi 3-4.000 stranica materijala koji bi mogao dovesti do oslobađanja njegovog klijenta, ali da taj materijal – kako je rekao – „pristiže veoma sporo“.
Tužilaštvo je pristalo da do 5. travnja/aprila podnese novu, izmijenjenu optužnicu protiv svih optuženih.
Tužilac Tomas Hanis (Thomas Hannis) također je najavio kako planira izvesti oko 80 svjedoka optužbe, ali i podnijeti još devedesetak pisanih izjava.
On je priznao i da je to za 20 do 30 svjedoka više no što je prvobitno bilo najavljeno i suglasio se sa sucem da bi sav materijal o svjedocima obrani trebao biti predat u roku od tjedan dana.
Sudac je zatražio da u zapisnik uđe i to kako se očekuje da će tokom suđenja, koje bi prema ranijim procjenama trebalo potrajati oko dvije i po godine, doći i do „suštinskog skraćenja“ postupka, kao i da on sam „ima drugačije viđenje vjerojatne dužine trajanja“ u odnosu na onu koju je predočilo tužilaštvo.
Sudac je ukazao i na to da je dokazni postupak optužbe na suđenju Slobodanu Miloševiću trajao svega 182 sata, te da očekuje da će optužbi u ovom slučaju – za iznošenje dokaza, unakrsno ispitivanje i ponovno saslušanje svih svjedoka optužbe – biti dovoljno oko 360 sati.
Sudac Bonomi je priznao da bi se činjenica da se radi o zajedničkom suđenju šestorici optuženika mogla negativno odraziti na dužinu postupka, ali je naglasio i da je postojalo „samo jedno poprište zločina“, te da između okrivljenih razlike postoje isključivo u stupnju zapovjedne odgovornosti, čime se po njegovom mišljenju ipak olakšava dokazni postupak optužbe.
Janet Anderson je direktorica programa međunarodne pravde IWPR-a u Hagu.