Makedonija zadovoljna dogovorom sa SAD

Strahovanja za bezbednost podstakla su Makedoniju da sa SAD potpise pakt o neizrucivanju americkih drzavljana.

Makedonija zadovoljna dogovorom sa SAD

Strahovanja za bezbednost podstakla su Makedoniju da sa SAD potpise pakt o neizrucivanju americkih drzavljana.

Tuesday, 6 September, 2005

Makedonski zvanicnici izjavljuju da su potpisali sporazum o neizrucivanju drzavljana SAD osumnjicenih za ratne zlocine, jer su zabrinuti za nestabilnu bezbednosnu situaciju u zemlji koju ne mogu kontrolisati bez pomoci Amerikanaca.


Takodje tvrde da su na ovaj nacin postigli diplomatsku pobedu, jer je u sporazumu upotrebljeno ime za koje bi inace zeleli da bude korisceno za njihovu zemlju - Makedonija.


Posle vise meseci pritiska americke administracije predstavnici Makedonije su 30.juna potpisali sporazum kojim se obavezuju da americke drzavljane nece izrucivati Medjunardonom krivicnom sudu, ICC. Sporazumom je otvorena mogucnost da zemlja nastavi da prima vojnu pomoc SAD.


Sjedinjene Americke Drzave protive se Medjunarodnom krivicnom sudu, prvom stalnom medjunarodnom sudu, u strahu da ce to postati forum za politicki motivisano proganjanje drzavljana SAD. SAD su pokrenule kampanju svetskih razmera u cilju potpisivanja sporazuma o imunitetu i obustavile vojnu pomoc za 35 zemalja koje su to odbile da ucine. Evropska unija, EU, protivi se takvoj poziciji SAD.


Strahovanje od gubitka vojne pomoci SAD i mogucnosti daljeg nasilja u zemlji naterali su Makedoniju da potpise sporazum. Posle medjunarodno posredovanog razresenja etnickog konflikta iz 2001.godine, u kojem su se sukobile makedonska vecina i albanska manjina, ova balkanska drzava je bila relativno stabilna.


Ali, brojni incidenti i dalje podgrevaju etnicke tenzije, a u njima uglavnom ucestvuju albanski militantni nezadovoljni brzinom implementacije Ohridskog mirovnog sporazuma.


Predsednik skupstine Nikola Popovski izjavio je da se situacija ne moze smatrati stabilnom ako bombe eksplodiraju gotovo svake sedmice.


"Potpisivanje bilateralnog sporazuma sa SAD ne predstavlja los potez, jer u politickom, bezbednosnom i vojnom smislu vise zavisimo od SAD nego od EU", rekao je Popovski.


Vlada strahuje da nerazresen status susedne provincije Kosovo takodje moze dovesti do izbijanja novog nasilja.


Dodatni motiv za vladu bila je podrska SAD za Jadransku povelju, zajednicki plan koji su izlozile Makedonija, Albanija i Hrvatska za ulazak u NATO do 2006.


"Makedoniji je potrebna podrska u slucaju neke buduce krize", izjavio je bivsi ministar spoljnih poslova Denko Malevski. "Daju nam snaznu podrsku za ulazak u NATO, pa se tako uz njihovu pomoc mozemo ukljuciti u jednu od dve glavne strukture na Zapadu


"Makedonija ne moze racunati na ulazak u EU dok ne resi pitanje bezbednosti. Moramo biti pragmaticni i misliti na nase odbrambene potrebe", kaze on.


Pored dobijanja garancija za vojnu pomoc, Makedonija je uspela da dobije i simbolicki vazan ustupak u pogledu zvanicnog naziva. Tokom pregovora o Medjunarodnom krivicnom sudu, vlada je izvrsila pritisak na SAD i izdejstvovala da sporazum potpise pod svojim izabranim imenom, Republika Makedonija, koje osporava njen sused Grcka.


Atina insistira da ime Makedonija - na koje polaze prava iz istorijskih razloga - moze biti korisceno samo za njenu severnu provinciju. Zbog grckog diplomatskog pritiska zemlja je posle odvajanja od Jugoslavije 1991.godine u svim medjunaordnim dokumentima navodjena kao Bivsa Jugoslovenska Republika Makedonija. Pregovori izmedju dve zemlje oko spornog imena nastavljaju se pod pokroviteljstvom UN.


Ali, u sporazumu sa SAD koristi se samo ime "Makedonija", pa je tako ovo prvi zvanicni bilateralni sporazum u kojem se ne koristi naziv Bivsa Jugoslovenska Republika Makedonija.


Za premijera Branka Crvenkovskog, sam ovaj ustupak opravdava pristanak na potpisivanje. "Mada to ne predstavlja konacno resenje spora, u pitanju je znacajan napredak u resavanju ovog osetljivog pitanja", izjavio je.


Atina je zestoko reagovala i njen ministar spoljnih poslova zahtevao je objasnjenje iz Vasingtona.


Nisu svi Makedonci uvereni u valjanost ovog sporazuma. Jovan Donev, iz ekspertske organizacije Evro-Balkan institut, izjavio je da je potpisivanje bilo neizbezno, imajuci u vidu potpunu dominaciju SAD u medjunarodnim odnosima.


"Evropska unija se jos nije konsolidovala, politicki ili vojno, i zato moramo stati uz supersilu - a to su SAD", kaze Donev.


On je upozorio da upotreba termina Makedonija "ne predstavlja garanciju da ce se spor zavrsiti tako sto ce Makedoniji konacno biti priznato njeno ustavno ime".


Vasington je takodje ublazio ocekivanja u pogledu razresenja spora o imenu izjavama da je upotreba reci Makedonija bila "neformalna i da ne odrazava promenu politike SAD".


Neki makedonski analiticari kritikovali su vladu zbog podrske sporazumu za koji mnogi smatraju da je u suprotnosti sa medjunarodnim pravom i da bi mogao udaljiti zemlju od cilja prilkjucivanja Evropskoj uniji. Oni zele da Evropska unija bude prihvacena kao najvazniji strateski interes.


EU je javno izrazila zaljenje zbog potpisivanja sporazuma, ali ne najavljuje politiku sankcija za drzave neclanice. Potvrdjeno je da nece biti preduzimane nikakve kaznene mere protiv Makedonije, u kojoj se nalazi oko 400 vojnika iz Snaga za brze intervencije EU koji su zamenili mirovne snage NATO-a.


Mada su neke zemlje clanice pokazale nezadovoljstvo, diplomate smatraju da je malo verovatno da ce ovaj dogadjaj imati dugorocnije posledice za zelje Makedonije da se prikljuci EU.


Borjan Jovanovski je novinar radija Glas Amerike.


Frontline Updates
Support local journalists