Kratke vijesti
Priredila: Rachel S. Taylor iz Haga (TU Br 368, 23-jul-04)
Kratke vijesti
Priredila: Rachel S. Taylor iz Haga (TU Br 368, 23-jul-04)
Tako su 19. srpnja/jula advokati nekadasnjeg premijera Jadranka Prlica, ministra obrane Bruna Stojica, vojnih zapovednika Slobodana Praljka i Milivoja Petkovica, sefa vojne policije Valentina Corica, te sefa komisije za razmjenu zatvorenika Berislava Pusica, izjavili kako bi njihovi klijenti trebalo da budu privremeno oslobodjeni.
Tokom dugog i povremeno kaoticnog saslusanja – na kojem je svakog od sestorice optuzenika zastupao vlastiti advokat – zastupnici su insistirali na tome da ce se njihovi klijenti svakako vratiti u Hag kada budu bili pozvani, jer zele da se pojave na sudjenju kako bi dokazali valstitu nevinost.
Kao dokaz za te tvrdnje, advokati su jos jednom ukazali na cinjenicu da su se svi oni u travnju/aprilu mjesecu dobrovoljno predali Tribunalu, i to skoro odmah nakon sto su bili obavijesteni da je protiv njih podignuta optuznica.
Branioci su takodjer istakli da bi suci, ukoliko ih brine eventualna neogranicena sloboda optuzenih do pocetka sudjenja, mogli razmotriti i mogucnost njihovog upucivanja u kucni pritvor.
U sudu su se pojavili i predstavnici vlada Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su iznijeli jamstva tih vlada da ce optuzenici, u slucaju da se kasnije odbiju vratitui u Hag, biti uhapseni.
Na drugoj strani, tuzilac Kenet Skot (Kenneth Scott) izjasnio se protiv privremenog oslobadjanja sestorice, obrazlozivsi to tvrdnjom da bi oni mogli vrsiti pritisak na svjedoke ili odbiti da se vrate kada ih Tribunal bude ponovo pozvao.
Takodje se zapitao i jesu li vlade Bosne i Hercegovine i Hrvatske zaista sposobne ispuniti garancije koje su dale.
Na samom kraju saslusanja, svaki se od sestorice optuzenika i neposredno obratio Tribunalu s molbom da bude privremeno pusten na slobodu.
Suci ce sada razmotriti prijedloge koje je podnijela obrana.
***
Konacnu presudu u sudskom postupku koji je vodjen protiv bivseg zapovjednika HVO-a, Tihomira Blaskica, Tribunal ce donijeti 29. srpnja/jula. Tako ce najzad biti priveden kraju proces koji je zapoceo prije vise od osam godina.
Blaskic je bio optuzen za teske povrede Zenevske konvencije, krsenje zakona i obicaja ratovanja, kao i zlocine protiv covjecnosti. Svi spomenuti zlocini odigrali su se u srednjoj Bosni pocetkom devedesetih. Tuzilastvo pritom nije tvrdilo da ih je Blaskic osobno pocinio, nego ga je optuzilo za zapovjednu odgovornost.
Blaskic je izmedju ostalog bio optuzen i zbog toga sto je njegova duznost bila nadziranje onih formacija koje su 1993. izvrsile napad na muslimansko selo Ahmici i tom prilikom pobile vise od 100 civila.
Optuzeni se Haskom tribunalu dobrovoljno predao 1996., da bi se potom izjasnio kao nevin o svim tockama optuznice.
U ozujku/martu 2000., sudsko ga je viece proglasilo krivim po svim tockama i osudilo na zatvorsku kaznu u trajanju od 45 godina. Bila je to u tom trenutku najduza kazna koja je uopce izrecena u Hagu, a ubrzo je uslijedila i Blaskiceva zalba.
U zalbenom je postupku obrana predocila veliki broj dokumenata, snimaka i ostalih dokaza, koji su joj navodno prije toga bili protiuzakonito uskraceni. Njen je zahtjev za ponovnim sudjenjem sudsko vijece, medjutim, odbacilo.
Saslusanja u okviru zalbenog postupka su se odigrala tokom dva tjedna u prosincu/decembru 2003., da bi potom suci obrani neocekivano izasle u susret i odobrile iznosenje novih dokaza, kao i nova svjedocenja.
Obrana tvrdi da ce njen klijent na temelju tih dokaza biti oslobodjen, dok tuzilastvo uporno tvrdi da se to nece desiti.
***
Tribunal je ovog tjedna objelodanio dokument u kojem se tuzilastvo negativno izjasnjava o prijedlogu da bivsi lider Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislav Seselj, bude privremeno pusten na slobodu.
U tom podnesku od 7. srpnja/jula, tuzioci iznose stav da suci ne bi trebalo da dozvole optuzenom da vrijeme do pocetka sudjenja provede kod kuce.
Preciznije, tuzioci su upozorili da ce Seselj, ukoliko se nadje na slobodi, najvjerojatnije pobjeci. Takodjer su istakli da nijedna vlada nije obecala da ce ga uhapsiti i predati Tribunalu u slucaju da on odbije ponovo se pojaviti.
Povrh toga su i dodale da “. . . postoji velika niposto tek ´teorijska mogucnost´ . . . da bi optuzeni pokusao ugroziti zrtve, svjedoke i ostale [sic!] ukoliko sudsko vijece bude pozitivno odgovorilo na njegov zahtjev za privremenim pustanjem na slobodu”.
Insistirali su i na tome da su sva dosadasnja odlaganja u sudskom postupku bila “rezultat opstrukcionog ponasanja optuzenika, a ne gresaka ili propusta u radu tuzilastva ili sudskog vijeca”.
Jos uvijek nije utvrdjeno kada ce biti odrzano saslusanje na kojem ce se raspravljati o Seseljevom zahtjevu.
Rachel S. Taylor je urednica IWPR-a u Hagu.
