SUDSKA HRONIKA: Slucaj Omarska - Optuzba Zahteva Dozivotnu Robiju

Optuzenima u slucaju Omarska sudi se za neke od "najtezih zlocina u novijoj istoriji", ali zastupnici odbrane uporno tvrde da je rec o oficirima nizeg ranga koji zbog kooperativnosti zasluzuju blazu kaznu.

SUDSKA HRONIKA: Slucaj Omarska - Optuzba Zahteva Dozivotnu Robiju

Optuzenima u slucaju Omarska sudi se za neke od "najtezih zlocina u novijoj istoriji", ali zastupnici odbrane uporno tvrde da je rec o oficirima nizeg ranga koji zbog kooperativnosti zasluzuju blazu kaznu.

Tuziteljica Suzan Somers zatrazila je protekle nedelje dozivotne kazne za Mladju Radica i Zorana Zigica, dvojicu od petorice optuzenih za zlocine protiv covecnosti pocinjene tokom leta 1992. u prijedorskim zatvorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Ona je, takodje, zahtevala zatvorske kazne, za Milojicu Kosa u trajanju od 25, a za Miroslava Kvocku i Dragoljuba Prcaca u trajanju od 35 godina.


Kvocka i Prcac bili su, prema optuznici, zamenici komandanta u Omarskoj - prvi od kraja maja do druge polovine juna 1992, a potonji pocev od kraja juna, pa sve do zatvaranja logora 6. avgusta iste godine.


Radic je optuzen da je bio razvodnik straze u Omarskoj, kao i za to da je licno pocinio nekoliko ubistava, teskih premlacivanja i silovanja zatocenih zena. Zigic je optuzen za nekoliko ubistava i premlacivanje i zlostavljanje zatvorenika u sva tri logora. On je navodno cesto bivao "posetilac" sva tri zatvorska centra. Kos je optuzen kao razvodnik straze u Omarskoj za zlocine koje su pocinili njegovi potcinjeni.


Somersova je izjavila da su sva petorica bili "oportunisticki, voljni ucesnici u nekim od najgorih zlocina koji su pocinjeni u novijoj istoriji". Rekla je da su svi sluzili "zajednickom cilju" prisilnog raseljavanja nesrpskog stanovnistva Prijedora zbog stvaranja etnicki ciste srpske para-drzave na podrucju Bosne i Hercegovine.


Tvrdeci da je njihova odgovornost dokazana izvan svake razumne sumnje, Somersova je dodala da ne postoje olaksavajuce okolnosti ni za jednog iz petorke, te da nijedan od njih nije iskazao pokajanje, zaljenje ili milosrdje spram zrtava.


Odbrana nije osporavala to da su se teski zlocini protiv Bosnjaka i Hrvata odista dogodili u Omarskoj i ostalim prijedorskim "istraznim centrima" u periodu od maja do avgusta 1992. Ali su advokati svih optuzenih tvrdili da njihovi klijenti nisu pocinili te zlocine, kao i da su u logorima zauzimali pozicije "na najnizem nivou odgovornosti".


Sa izuzetkom Zigica, optuzenima se sudi po osnovu komandne odgovornosti (clan 7.3 Statuta Tribunala) za zlocine pocininjene od strane njihovih podredjenih, a koje su oni propustili da sprece ili kazne. Zigic je optuzen za individualnu odgovornost (clan 7.1) zbog svojih licnih postupaka u logorima. Radic je takodje optuzen kao neposredni izvrsilac odredjenih zlocina. Medjutim, Kvocka, Prcac i Kos optuzeni su gotovo iskljucivo po osnovu svojih ovlascenja unutar logorske komandne strukture.


Odbrana je stoga nastojala da dokaze da se nijedan od cetvorice (tj. niko osim Zigica) nije nalazio ni na kakvom polozaju u Omarskoj, te da su svi bili "obicni strazari" bez ikakvih ovlascenja u odnosu na policijske oficire, vojnike ili posetioce logora.


Odbrana je zestoko reagovala na pomenuto zahtevanje strogih kazni, kao i na tvrdnju optuzbe o nepostojanju olaksavajucih okolnosti. Beogradski advokat Toma Fila, u svojstvu Radicevog zastupnika, istakao je da je njegov klijent saradjivao s tuzilastvom.


"Ucinio je sve sto je tuzilac od njega trazio", rekao je Fila. On je zapitao da li tuzilac, odbijajuci da to prizna kao olaksavajucu okolnost, "salje svim ostalim optuzenicima poruku da ne saradjuju, nego da se ponasaju onako kako se jedan od njih nedavno ovde ponasao" - sto je bila ocigledna aluzija na Slobodana Milosevica. Pri svom prvom pojavljivanju pred sudom, Milosevic je odbio da imenuje svog pravnog zastupnika i rekao da ne priznaje legitimitet Tribunala.


Nastavljajuci aluziju, Fila se, kao doskorasnji zastupnik bivseg jugoslovenskog predsednika, suprotstavio kazni koju je zahtevala optuzba.


"Ako se za obicnog strazara trazi dozivotna robija, sta cemo uciniti s onima koji su bili na visim polozajima? Hoce li njih konji vuci po zemlji ili cemo zahtevati uvodjenje smrtne kazne?" zapitao je Fila. On je pozvao sudije da nacine razliku izmedju onih sa "najnizeg nivoa" i onih koji su "kreirali politiku" koja je dovela do osnivanja logora.


Ocekuje se da ce sudije presudu doneti u septembru ili oktobru ove godine.


Mirko Klarin je visi urednik IWPR za pitanja Tribunala za ratne zlocine i glavni urednik novinske agencije SENSE.


Frontline Updates
Support local journalists