ZAPOVEDNICI BOSANSKE VOJSKE NISU RASPRAVLJALI O ULOZI MUDŽAHEDINA

Svedok na suđenju bivšem komandantu bosanske vojske tvrdi da nije znao da se mudžahedini terete za zlodela.

ZAPOVEDNICI BOSANSKE VOJSKE NISU RASPRAVLJALI O ULOZI MUDŽAHEDINA

Svedok na suđenju bivšem komandantu bosanske vojske tvrdi da nije znao da se mudžahedini terete za zlodela.

Monday, 17 September, 2007
Bivši visoki oficir bosanske vojske, koji je protekle sedmice svedočio na suđenju generalu Rasimu Deliću, izjavio je pred Haškim tribunalom da je za zločine koje su počinili inostrani pripadnici muslimanskih paravojnih formacija saznao tek nakon rata.



General Jovan Divjak, koji je za vreme rata bio Delićev zamenik, rekao je i da je prisustvovao samo jednom sastanku bosanske vrhovne komande na kojem je pominjan problem ponašanja „mudžahedina“.



Delić danas ima 56 godina: za komandanta Glavnog štaba Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) postavljen je u junu 1993., dok mu se u Hagu sudi zbog navodnog „kršenja običaja ratovanja“ u periodu od 1993. do 1995.



U optužnici se tvrdi da Delić nije preduzeo neophodne mere kako bi kaznio svoje potčinjene koji su u junu 1993. pobili zarobljene hrvatske civile i vojnike u selima Maline i Bikoši (opština Travnik, srednja Bosna).



Tužioci smatraju da je okrivljeni po prirodi svoje funkcije bio odgovoran za planiranje i upravljanje operacijama bosanske vojske, te ističu da je upravo on komandovao svim bosanskim formacijama, pa tako i muslimanskim dobrovoljcima iz inostranstva, od kojih su neki – u vreme kada se desio incident u Malinama i Bikošima – predstavljali deo redovnog sastava ABiH.



Divjak je – pojavljujući se od 11. do 13. septembra na Delićevom suđenju kao svedok optužbe – rekao da je za prisustvo mudžahedina u Bosni prvi put čuo 18. juna 1993., na jutarnjem sastanku Glavnog štaba ABiH.



On je sudu rekao da su ostali članovi Glavnog štaba izvestili o „problemima koje je ova grupa boraca iz inostranstva pravila“ na nekim područjima pod kontrolom ABiH.



„O njihovom ponašanju se raspravljalo zbog toga što nije bilo u skladu sa ponašanjem kakvo se očekivalo od pripadnika bosanske vojske“, rekao je svedok.



Kazao je i da je na pomenutom sastanku rečeno da se „grupa od 300-400 mudžahedina sukobljavala s policijom, da se nasilno ponašala prema lokalnom stanovništvu, od kojeg je krala hranu“.



Članovi Glavnog štaba su, po Divjakovim rečima, generalu Deliću tom prilikom sugerisali da bi „te borce iz inostranstva trebalo ili vratiti u zemlje iz kojih su došli, ili staviti pod komandu bosanske vojske“.



Na pitanje tužiteljke Lori Sartorio (Laurie Sartorio) o tome kakva je bila Delićeva reakcija na taj predlog, svedok je odgovorio: „Komandant Delić ga je prihvatio i pristao da o tome obavesti [tadašnjeg bosanskog predsednika Aliju] Izetbegovića.



„Znate li da je išta učinjeno u pogledu problema sa mudžahedinima nakon što se o tome raspravljalo na tom sastanku?“, pitala je Sartorio svedoka.



„Ne, to ne znam“, odgovorio je on. „Ali sam siguran da je general Delić izvestio predsednika o našim zaključcima.“



U optužnici se navodi da je 13. avgusta 1993. Delić izdao naređenje o uključivanju novoformirane jedinice dobrovoljaca iz inostranstva – pod nazivom El Mudžahid – u sastav Trećeg korpusa ABiH. Pre osnivanja te jedinice, mudžahedini su već bili „inkorporirani i potčinjeni“ Trećem korpusu, a sudelovali su – kako se tvrdi – i u borbenim operacijama, uključujući onu u Malinama/Bikošima.



Tužioci nastoje da dokažu da je Delić bio upoznat sa zločinima koje su počinili muslimanski dobrovoljci iz sastava ABiH, uključujući i one iz jedinice El Mudžahid, ali da nije kaznio počinitelje kojima je – zvanično – bio nadređen.



Divjak je sudijama prošle sedmice rekao kako je za to da je Delić potpisao naređenje o formiranju El Mudžahida saznao tek nedavno, kada su mu taj dokument pokazali tužioci Tribunala. Rekao je i da ne zna da li je okrivljeni samoinicijativno naredio osnivanje te jedinice, ili je to učinio po nalogu predsednika Izetbegovića.



Svedok je kazao i da je za postojanje El Mudžahida saznao 1994., „iz izveštaja koje smo primili od potčinjenih . . . u vezi sa operacijama u kojima je ta jedinica sudelovala zajedno sa Trećim korpusom“.



Dodao je i da se u tim izveštajima sa terena nisu pominjali nikakvi zločini.



Divjak je posvedočio i da – nakon pominjanog sastanka iz juna 1993. – o zločinima koji se pripisuju mudžahedinima više nikada nije raspravljano na sastancima Glavnog štaba kojima je prisustvovao.



Priznao je da je „čuo neke glasine“, ali je rekao da nije otkrio ništa što bi ih potvrdilo.



„Za zločine koje je ta jedinica navodno počinila čuo sam tek posle rata, prvenstveno na pojedinim suđenjima koja su održana pred ovim tribunalom“, kazao je on.



Merdijana Sadović je voditeljica programa za Haški tribunal IWPR-a.
Frontline Updates
Support local journalists