ZAGREB SPROVODI REFORMU MEDIJA

Najmocniji hrvatski medij, Hrvatska radio-televizija, HRT, trebalo bi pocetkom ovog mjeseca poceti bolnu transformaciju, od partijske televizije koja je jos uvijek pod kontrolom desnicarske Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, do profesionalne javne ustanove.

Ova ogromna kuca koja zaposljava oko 3000 ljudi izuzetno je mocna. Prema istrazivanjima javnog mnjenja HRT formira javno misljenje vise od 80 odsto gradjana u Hrvatskoj.

Hrvatski Sabor je prije dva tjedna izglasao novi zakon o HRT koji bi trebalo ubrzati i pravno regulirati proces pretvaranja drzavne televizije u javnu. Zakon je usvojio donji dom parlamenta, no gornji dom u kojem, za razliku od donjeg, vecinu ima HDZ, odbio ga je podrzati.

Prema hrvatskom Ustavu, ukoliko se dogodi takav slucaj, zakon ce ipak stupiti na snagu nakon dva tjedna sto ga je usvojio donji dom parlamenta.

Vise od deset godina, HDZ diktira sadrzaj i uredjivacku politiku HRT. Otkako je pobijedila na izborima u Hrvatskoj, nova vlast se bori da u ovoj televiziji razori HDZ uporiste.

Kada je stupila na vlast koalicija od sest stranaka, ona je promijenila samo direktora HRT, dok su na svim drugim funkcijama manje-vise ostali kadrovi iz vremena HDZ-a.

Nova vlast u proteklih godinu dana nije napravila "sijecu kadrova" i postavljanje svojih ljudi kako ne bi ponavljali praksu iz vremena HDZ-a.

To im se medjutim osvetilo, jer su se HDZ-ovi urednici na HRT-u u nekim kriznim situacijama otvoreno stavljali na stranu HDZ-a. Tako je, na primjer, bilo tokom nedavnih demonstracija desnice, povodom hapsenja generala Mirka Norca, osumnjicenog za ratne zlocine protiv civila.

Pokazalo se da pretvaranje drzavno-partijske televizije u javnu televiziju, za sto se u predizbornim obecanjima zalagala sada vladajuca sestorka, nije nimalo jednostavno.

To je postalo ocigledno polovinom februara, kada je doslo do zabrane televizijskog emitiranja jednog reklamnog spota splitskog tjednika "Feral Tribuna". Ovaj list je u Tudjmanovo vrijeme slovio kao najzesci kriticar njegove autoritarne vladavine.

Iako je u vrijeme vladavine HDZ bilo nezamislivo da se "Feralov" spot uopce prikaze na HRT-u, dobar dio stare svijesti jos uvijek je prisutan.

Reklamni spot bio je prst u oko desnici - u desetak sekundi vidi se rusenje Starog mosta u Mostaru, koji je srusila vojska bosanskih Hrvata, tokom rata u Bosni 1996.godine, a zatim se na ekranu pojavljuje posve crni kvadrat, a potom tekst: "Razmisli, sjeti se..."

"Feral" se zapravo poigrao sloganom koji je bio krilatica HDZ-a kojim su se obracali biracima uoci izbora plaseci ih povratkom "komunista" na vlast, kako su opisivali demokratsku opoziciju.

Jedan od plakata HDZ-a pred izbore, prikazivao je scenu s nogometne utakmice "Dinamo" - "Crvena Zvezda", 1990.godine, kad su, pred raspad Jugoslavije, dva nogometna tima igrala u Zagrebu. Susret je zavrsio sveopcom tucom izmedju srpskih i hrvatskih navijaca. HDZ-ov plakat uz tekst "Razmisli, sjeti se...", prikazivao je dva jugoslovenska policajca kako pendrekom tuku jednog hrvatskog navijaca.

Posebno je bilo zanimljivo obrazlozenje zabrane spota. Receno je kako crni kvadrat na ekranu, koji traje manje od dvije sekunde, dovodi u zabunu gledatelje, jer oni misle da je doslo do prekida programa.

Kad je cijela stvar pukla u javnosti, izazvavsi pravi skandal, director HRT-a, Mirko Galic, osobno se ispricao "Feralu", rekavsi kako je to uradjeno bez njegova znanja i nalozio da se unaprijed placeni spot objavljuje kako je bilo i dogovoreno.

Novi zakon bi smanjio, ako ne i posve iskljucio, utjecaj politike na rad HRT. Direktora vise ne bi imenovao parlament, kako je to do sada bio slucaj, vec bi se on birao javnim natjecanjem. Odluka o izboru direktora bila bi prepustena Vijecu HRT-a, tijelu sastavljenom od 15 osoba.

No, za razliku od dosadasnjeg u kojem bi glavnu rijec vodili politicari, novo Vijece HRT bilo bi sastavljeno od poznatih javnih i kulturnih radnika, predstavnika novinarske struke i nevladinih organizacija, dakle civilnoga drustva.

Uz kadrovske, HRT ce zahvatiti i velike organizacijske promjene. Radio, cija su tri programa bila u sastavu iste kuce, HRT-a, bit ce odvojen. Takodjer ce biti odvojen i sustav odasiljaca i veza, a sadasnja tri programa bit ce svedena na dva, dok ce se treci program privatizirati.

Ima onih koji ne vjeruju da ce zakon, sam po sebi, u potpunosti rijesiti problem.

Na primjer, Darko Matkovic, urednik na HRT-u i clan Foruma 21, skupine nezadovoljnih televizijskih novinara koja se jos u vrijeme vladavine Franja Tudjmana pobunila protiv nepodnosljivog utjecaja politike na program nacionalne televizije, kaze da je postojanje formirane javnosti kao arbitra jedan od preduvjeta koji se nikakvim zakonom ne mogu propisati.

"Problem je sto u Hrvatskoj javnost jos uvijek nema nikakvoga utjecaja. A to je zbog toga sto ne funkcionira civilno drustvo", rekao je Matkovic. "Pomanjkanje politickog i gradjanskog morala dopusta politickim mocnicima da telefonom uredjuju program, tako sto nazovu urednika i kazu mu sto zele, odnosno sto ne zele vidjeti na televiziji. HRT je upravo tako funkcionirao u Tudjmanovo vrijeme".

Dragutin Hedl je redovni dopisnik IWPR.