Zagreb Hapsi Sitnije Ribe

Racanova vlada poduzela je val hapsenja osumnjicenih ratnih zlocinaca, kako bi ublazila kritike Tribunala na racun suradnje Zagreba sa Hagom.

Hrvatska vlada nalazi se u procijepu kako udovoljiti zahtjevima Haskog suda, a istodobno ne ugroziti previse svoju poziciju. Na unutrasnjem planu na udaru je radikalnih opozicionih politickih snaga desnice, predvodjene HDZ-om, koja se uz potporu dijela katolicke crkve, odlucno protivi suradnji s Tribunalom, kvalificirajuci ga protuhrvatskom institucijom. S druge strane, ekonomski oporavak Hrvatske zahteva da se ona ukljuci u evropske tokove, sto je uslovljeno daljom saradnjom sa medjunarodnim sudom.

Poucena neredima koje je izazvalo uhicenje generala Mirka Norca u februaru/veljaci, optuzenog za ratni zlocin protiv civila u Gospicu 1991.od strane hrvatskih vlasti, Vlada Hrvatske sada taktizira s uhicenjem generala Gotovine, optuzenika za ratne zlocine, bojeci se mogucih incidenata. Zato je pokrenula niz procesa u kojima su osumnjicene sitnije ribe, kako bi Hagu pokazala da ipak nesto radi, a da pri tom previse ne iritira desnicu.

Tako je u Hrvatskoj zapoceo val uhicenja Hrvata, osumnjicenika za ratne zlocine pocinjene od samih pocetaka rata 1991. godine, do onih koji su uslijedili nakon ratne operacije "Oluja" kojom je 1995.godine okoncan rat u Hrvatskoj.

Nakon haskih kritika na racun vlade premijera Racana da osim proslogodisnjeg uhicenja skupine pripadnika HV-a, osumnjicenih za pokolj civila u Gospicu 1991. nije poduzela nista u procesuiranju ratnih zlocina, sredinom kolovoza/avgusta, u Bjelovaru su uhicena cetiri visa policijska funkcionera, pod sumnjom da su 1991. pocinile ratni zlocin nad ratnim zarobljenicima.

Bjelovar je grad na sjeverozapadu Hrvatske u kojem je 1991. bio veliki garnizon JNA. Hrvatske snage policije i HV-a, na pocetku rata 1991. zauzele su kasarnu JNA u gradu i zaplijenile veliku kolicinu oruzja. Dio zarobljenih vojnika i rezervista JNA je pusten, a za dio se sumnjalo da su pobijeni.

Prvo osumnjiceni u bjelovarskom procesu Luka Markesic, tereti se da je kao tadasnji zamjenik sefa policije omogucio preostaloj trojici osumnjicenika da odvedu sedam ratnih zarobljenika na streljanje. Ratni zarobljenici su streljani, ali je jedan uspio prezivjeti. On je danas glavni svjedok na buducem sudjenju.

Hapsenjem ove cetvorice u Bjelovaru, Racanova vlada, uoci podnosenja izvjestaja Vijecu sigurnosti UN-a o suradnji Hrvatske i Haskog suda, zeli pokazati odlucnost da sama procesuira zlocine koji su se dogodili. Ukoliko se u izvjestaju Del Ponte suradnja Zagreba sa Hagom ocijeni negativno, Hrvatska bi se mogla naci pod UN sankcijama.

Do hapsenja u Bjelovaru doslo je neoposredno pred tajni susret zamjenika hrvatskog premijera Gorana Granica s glavnom tuziteljcm ICTY-ija, Karlom Del Ponte u Hagu, 30. avgusta/kolovoza. Hrvatska vlada je nastojala da ovaj sastanak drzi u tajnosti kako bi val hapsenja osumnjicenih za ratne zlocine predstavila kao svoju inicijativu, nezavisnu od pritisaka Haga.

Na podrucju Sibenika i Knina doslo je do uhicenja zbog sumnji u pocinjene ratne zlocine nakon "Oluje". Pocetkom proslog tjedna uhicena su cetiri bivsa pripadnika Hrvatske vojske iz Dalmacije pod sumnjom da su pocinili nekoliko ubojstava civila, uglavnom staraca nakon zavrsetka ratnih operacija, u selima gdje su vecinom zivjeli Srbi.

Bivsa HDZ-ova vlast je 1999. povela sudjenje nekolicini pripadnika HV-a, za ubojstva civila u selu Varivode, na sibensko-kninskom podrucju. Medjutim, tadasnje HDZ-ovo pravosudje, okarakteriziralo je ubojstva civila, kao obicno ubistvo s motivom koristoljublja, a ne kao ratni zlocin. I to je sudjenje nedavno obnovljeno.

Inkriminacija je prekvalificirana u ratni zlocin, a osumnjicenici su pusteni na slobodu jer se ustanovilo da oni uopce nisu sudjelovali u zlocinu, vec da su ubojstva pocinjena od strane drugih osoba koje su bile pod zastitom tadasnjih HDZ-ovih tajnih sluzbi. Ocekuje se da uskoro pred lice pravde budu privedeni pravi pocinitelji zlocina u Varivodama.

U pokusaju da demonstrira rjesenost da suradjuje sa Hagom, hrvatska vlada uputila je zahtjev glavnom i drzavnom odvjetniku Radovanu Ortynskom da dostavi popis svih ratnih zlocina koje su pocinili Hrvati. Vlada je najavila da ce jos ove godine ustrojiti i poseban ured pri drzavnom odvjetnistvu koji ce se baviti samo ratnim zlocinima.

Slijedeci sudski procesi koji se ocekuju, jer su istrage pred drzavnim odvjetnistvima skoro zavrsene, su slucajevi masakriranja ratnih zarobljenika u sibenskom vojnom pritvoru 1992. i masakriranju ratnih zarobljenika nakon akcije Hrvatske vojske u Miljevci 1993. godine, te mucenja ratnih zarobljenika u splitskom vojnom zatvoru Lora iz 1991. i 1992. i 1993. godine.

Drzavni odvjetnik iz Sibenika Zeljko Zganjer, pokrenuo je jos 1999. godine istragu na osnovu novinskih svjedocenja bivseg vojnog policajca Marija Barisica, koji je svjedocio da su 1992. godine u vojnom pritvoru Kuline, muceni i ubijani ratni zarobljenici, te da je 1993. godine, nakon akcije HV-a u Miljevci pobijeno vise ratnih zarobljenika.

Barisic je u novinama svjedocio i o mucenjima ratnih zarobljenika u splitskom zatvoru Lora. Prosle godine drzavni odvjetnik iz Splita, na osnovu tih svjedocenja pokrenuo je istragu koja je sada pred podizanjem optuznica.

Prema iskazima Marija Barisica, ali i drugih svjedoka, cini se da odgovornost za zlocine u sibenskom i splitskom vojnom pritvoru snosi ista skupina osoba, pripadnika vojno kontraobavjestajne sluzbe SIS i Vojne policije. Svjedok Mario Barisic je o zlocinima jos u vrijeme kada su se dogadjali obavjestavao, nadlezne: sefa vojne policije Matu Lausica, pomocnika ministra obrane Josipa Perkovica, ministra obrane, pokojnog Gojka Suska i pokojnog predsjednika Franju Tudjmana. Tadasnji vrh vojne vlasti na ta upozorenja nije reagirao.

Iza ovih procesa valja ocekivati da se otvori istraga o ubojstvima 20-ak osoba srpske nacionalnosti u Sisku 1991. o cemu takodjer postoje svjedoci, koji kao glavnog naredbodavca terete sadasnjeg sisackog zupana i visokog duznosnika HDZ-a, Djuru Brodarca.

Ministar pravosudja Stjepan Ivanisevic, ali i glavni drzavni odvjetnik Radovan Ortynski najavili su obnovu procesa u slucaju Pakracka poljana. O tom se slucju puno pisalo proteklih devet godina, a u prvom planu uvijek je bio Tomislav Mercep, koji je zapovijedao postrojbom smjestenoj u Pakrackoj poljani..

Vodjen je i sudski postupak gdje su osumnjiceni bivsi pripadnici rezervne policije, tereceni da su zbog koristoljublja zlostavljali civile i ratne zarobljenike 1991. i 1992. na podrucju Pakraca u sredisnjoj Hrvatskoj. Medjutim, pod pritiskom tadasnjih HDZ-ovih tajnih sluzbi, svjedoci koji su trebali teretiti okrivljene, promijenili su iskaze, a osumnjiceni su pusteni na slobodu. Novi proces Pakracka poljana, temeljit ce se na novim dokazima i novim svjedocima i bit ce inkriminiran kao ratni zlocin.

Svi ovi procesi vode se u Hrvatskoj. Da li ce najnovili talas uhicenja ublaziti kritike Haga, ostaje da se vidi. Hrvatske vlasti su nedavno objavile da znaju kako se haski osumnjicenik general HV-a u mirovini Ante Gotovina, jos nalazi u Hrvatskoj. On je prema nalogu haskog tuziteljstva vec trebao biti uhicen i sproveden do Haga. Glavna haska tuziteljica Carla del Ponte, upozorila je kabinet premijera Racana da je duzan sto skorije uhititi i predati generala Gotovinu, haskom pravosudju.

Zeljko Peratovic novinar je dnevnog lista "Vjesnik" u Zagrebu.