U Bosnu Stize Ekipa 'Nesalomivih'

Kao odgovor na vesti o korupciji koja sve vise uzima maha u Bosni, Robert Frowick sa svojim timom, bas kao nekadasnji Eliot Ness, sa timom 'Nesalomivih', dolazi iz Sjedinjenih Drzava da ispita slucaj.

U Bosnu Stize Ekipa 'Nesalomivih'

Kao odgovor na vesti o korupciji koja sve vise uzima maha u Bosni, Robert Frowick sa svojim timom, bas kao nekadasnji Eliot Ness, sa timom 'Nesalomivih', dolazi iz Sjedinjenih Drzava da ispita slucaj.

Thursday, 10 November, 2005

U pokusaju da ispita sta stoji iza izvestaja i spekulacija medija o korupciji u Bosni, americki tim pokusava da pronadje nestale milione.


Na celu istrage je Robert Frowick, diplomata koji se vratio u Bosnu, gde je prethodno boravio kao vodja misije Organizacije za bezbednost i kooperaciju u Evropi, sa zadatkom da otkrije sta se desilo sa 5, 1 biliona dolara medjunarodne pomoci.


Frowickovo putovanje ima za cilj da ispita cinjenicno stanje. Ono je posledica objavljivanja clanka u novinama "New York Times", proslog meseca . U clanku se tvrdi da je od kraja rata u Bosni u decembru 1995.godine navodno nestalo oko bilion dolara.


Po objavljivanju ovog clanka, neke bosanske vodje koje su spomenute u ovom clanku odlucile su da tuze ove novine za klevetu, dok je americki Stejt Department je odbio da prihvati pomenute tvrdnje. Kao odgovor "New York Times" je na naslovnoj strani delimicno opozvao originalni clanak, priznajuci da su neki delovi bili preuvelicani i navodili na pogresno misljenje. Medjutim, spekulacije nisu prestale.


Mnogi, naime, u Bosni veruju da tvrdnje koje navodi "New York Times" predstavljaju samo kap u prepunoj casi. Veruje se da su neke frakcije u samom Vasingtonu koje zele da smanje americku novcanu pomoc Bosni namerno pustile da se objave ove vesti. Americka agencija za medjunarodni razvoj (USAID) je vec pocela sa ogranicavanjem svojih projekata.


U medjuvremenu, price o korupciji u raznim delovima bivse Jugoslavije su u takvom porastu da se medjunarodne novinske agencije jedva mogu snaci u dnevnim izvestavanjima lokalnih medija. Novine kao sto su "Feral Tribun" ili hrvatski "Jutarnji List" kao i bosanske novine "Slobodna Bosna" i "Dani" izgleda da svakodnevno otkrivaju nove slucaje kriminala i korupcije.


U mnogo cemu clanak u listu "New York Times" predstavlja samo bledi nagovestaj detaljnih izvestaja koje objavljuju lokalni novinari. Njihov cilj nije samo da se obelodani korupcija i vec da se postave temelji za ekonomski prosperitet zemlje u buducnosti.


Ubrzo po dolasku u Sarajevo, Frowick se susreo sa Alijom Izetbegovicem, predsednikom bosanskog tripartitnog predsednistva i jednog od licnosti koja se spominju u clanku "New York Times". U svetlu ovog sustreta Izetbegovicev pomocnik Mirza Hajric obavestio je javnost da je siguran da ce Frowick otkriti da nije doslo do pronevere medjunarodnog novca.


Sam Izetbegovic pozvao je medjunarodnu zajednicu da iznese na videlo dokaze na kojima se navodne optuzbe zasnivaju. U medjuvremenu, najveci donatori kao sto su Evropska zajednica, Svetska banka i americka vlada imaju precizne mehanizme kontrole njihovih izdataka u Bosni.


Pa, koliko je preovladala korupcija u Bosni i da li postoje dokazi za nju?


Neke od medjunarodnih agencija zale se da je nekoliko miliona dolara blokirano na racunima BH banke, jedne od najvecih bosanskih banaka koja je na rubu bankrotstva. Medjutim, banke u svetu propadaju, ne samo u Bosni, i postoje pravni nacini kojim se novac moze povratiti.


Inace, negde oko sedam hiljada nadgrobnih spomenika za grobove ekshumiranih zrtava rata, naruceno je i placeno, ali nikad nije isporuceno u Tuzli. Radi se o desetinama hiljada nemackih maraka sto nije ni blizu sume od bilion dolara o kojoj se prica.


Istovremeno, mnogi od najblizih Izetbegovicevih saradnika su poslednjih godina dosli do novca pa su sada vlasnici hotela, velikih preduzeca, restorana ili diskoteka, cak i samog aerodroma i jedne avionske kompanije.


Nekoliko visih oficira pretezno mulimanske bosanske armije koji su ucestvovali u ratu, odnedavno grade luksuzne hotele i motele na Jablanickom jezeru u juznoj Bosni. Ipak, pre pocetka rata nijedna od ovih licnosti nije bila bogata.


Stavise, situacija u delovima Bosne koji su pod kontrolom armije drugih etnickih grupa gotovo je identicna. Pripadnici hrvatskih visih krugova u Bosni upravljaju najvecim i najboljim preduzecima i hotelima na teritoriji koja je pod njihovom kontrolom. Sada i bosansko - srpska elita uziva od posleratne obnove.


Povoljne prilike za razne pronevere novca poreklom su iz doba rata, kada su ogromne svote gotovog novca cirkulisale na sve strane. Tom prilikom razni nekonvencionalni metodi prikupljanja novca improvizovani su da bi se doslo do prihoda. Pri nedostatku bilo kakvog sistema racunovodstva, tesko je utvrditi gde je oticao novac.


Ratne vodje su su brzo pretvarale u mirnodopske biznismene. Imajuci prednost apsolutne vlasti nad teritorijom koja je pod njihovom kontrolom, mnogi od njih su nastavili sa starom praksom iz rata, narocito sa krijumcarenjem.


U vecini slucajeva, jedino sto je ostalo istraziteljima je novosteceno bogatstvo, ali nema dokaza o tome da se do njega doslo ilegalnim putem.


Ali, kada ljudi koji su ziveli od skromnih plata pre rata odjednom postanu veliki bogatasi, sigurno je da ce se postavljati pitanja, narocito ako su oni bivsi ili sadasnji politicari.


Bivsi bosanski ministar unutrasnjih poslova Bakir Alispahic, na primer, sada je jedan od vlasnika hotela i fabrike za prozivodnju boja. On je tesko mogao ustedeti bilo sta od svoje skromne policijske plate. Jos jedan od Izetbegovicevih prijatelja Senad Sahinpasic Saja, koji je bio vlasnik male prodavnice u Gorazdu pre rata, sada je vlasnik banke, izdavackog preduzeca i nekoliko drugih kompanija.


Tu je i Mehmed Alagic. Bivsi predsednik opstine iz Sanskog Mosta, i komandant bosanske armije za vreme rata, Alagic je postao vlasnik nekoliko nekretnina koje dostizu velicinu od nekoliko hiljada kvadratnih metara. Njega je nedavno otpustio visoki predstavnik Carl Vestendorp jer je predstavljao prepreku mirovnom procesu.


Takozvani ZPP biroi za placanje racuna, koji su ostali jos iz vremena komunisticke vlasti, upotrebljavaju se umesto komercijalnih banaka da bi gradjani platili porez, struju, plin i vodu kao i ostale racune. Veruje se da ovi biroi predstavljaju jedan od kanala finansiranja vladajucih partija.


Informacija o svakodnevnom cirkulisanju nekoliko miliona nemackih maraka iz obracunskih centara koje kontrolise elita bosanskih etnickih grupa,vec je davno poznata cinjenica. Medjunarodne organizacije, vec godinu dana bezuspesno pokusavaju da zatvore ZPP i uvedu novi sistem placanja.


Frowick ce verovatno izvestiti americki Kongres da se moze uci u trag velikoj sumi medjunarodnog novca. Medjutim, da bi se uslo u trag novcu koji s pravom pripada samim stanovnicima Bosne, to bi zahtevalo detektivski njuh "nesalomivog" borca protiv kriminala iz Cikaga, Elliota Nessa.


Janez Kovac je pseudonim nezavisnog novinara iz Sarajeva.


Frontline Updates
Support local journalists