Tracak nade za rumunsku sirocad

Selo u Karpatima pruza utociste rumuskoj ulicnoj deci.

Tracak nade za rumunsku sirocad

Selo u Karpatima pruza utociste rumuskoj ulicnoj deci.

Tuesday, 6 September, 2005

Na severu glavnog grada, u senci planina Karpata, selo Valea Plopului nudi utociste nezbrinutoj rumunskoj deci. Ovde se, za razliku od prljavih i zapustenih sirotista koja su sokirala Zapad u toku poslednjih deset godina, seoski domacini staraju o napustenoj deci i samohranim majkama u svojim kucama.


Devetogodisnji Eugen jedan je od devet sticenika porodice Nedoliou. Zivahnih ociju i razigran on odaje utisak sigurnosti i zadovoljstva.


"Eugena je majka napustila odmah nakon rodjenja. Ovde je doveden kada je imao samo mesec dana", kaze pedesetosmogodisnja Filofteia. "Veoma je poseban...posto je on prvo nezbrunuto dete o kome sam se starala".


Filofteia ga je primila na zahtev oca Tanasea, krupnog pravoslavnog svestenika sa crnom bradom koji vodi seosku parohiju. Ona se zbog toga nikada nije pokajala.


"Nas dom nije lep, ali svako dete je dobrodoslo", rekla je Filofteia. Deca je zovu "mama Sita". Odlucila je da se brine o sirocicima, kada su njena deca otisla. "Oni (sirocad) mi znace sve. Nista vise nije vazno".


Otac Tanase inspirsao je ne samo "mamu Situ", vec i mnoge druge zene poput nje. Pre devet godina, on je zajedno sa drugim lokalnim svestenicima i doktorima osnovao Pro Vita, jednu organizaciju ciji je cilj bio da se obezbedi smestaj samohranim majkama i sirocadima u parohiji kod lokalnih porodica.


"Nasa incijativa je jedinstvena", rekao je cetrdesetpetogodisnji otac Tanase, "i mi je sprovodimo bez pomoci drzave".


Polako u pocetku, on je poceo da podstice domacinstva da prime zene i decu. Kako se njihov broj povecavao, tako je on dobijo sredstva od humanitarnih organizacija kao sto su World Vision i Holt. On sada moze da plati porodicama oko milion lea, ili 35 dolara mesecno, da prime dete i pruze mu ne samo krov nad glavom vec i sredinu punu brige i ljubavi. Do sada je ovo selo prihvatilo oko 208 majki i dece.


Kuce Velea Plopului daleko su od uzasnih sirotista koja su dospela u centar svetske javnosti nakon pada Nicolae i Elene Ceaucescu. Tada je oko 150.000 sirocadi raslo u prljavim i oronulim drzavnim institucijama. Neuhranjenost je bila cesta pojava, a mnoga od dece bila su obolela od side.


Nakon jedanaest godina, oko 119.000 dece jos uvek se nalazi u drazavnim sirotistima. Mnoga od njih poticu iz porodica koje su toliko siromasne da nemaju sredstava da vode brigu o njima.


Uslovi u mnogim institucijama su se poboljsali. Odeca, medicinska oprema, igracke i televizijski aparati pokloni su humanitarnih organizacija sirom sveta, sto je dovelo da sirotista postanu toplija, zdravija i srecnija mesta. Medjutim, situacija je i dalje veoma sumorna.


Rumunska stampa s vremena na vreme pise o zalosnim uslovima koji vladaju u sirotistima. Slike pokazuju da deca spavaju, po dvoje u krevetu, u ogromnim i hladnim sobama. Fizicko kaznjavanje je ucestala pojava, a zaposleni cesto kradu hranu koja je namenjena deci.


"Oni koji daju novac imaju najbolje namere", kaze novinarka Cristina Liberis. "Medjutim, mnogi ljudi koji su se ukljucili u rad sirotista otkrili su da su mogucnosti za zloupotrebu velike".


Vlasti u Bucharestu nalaze se pod sve vecim pritiskom da ucine kraj mukama rumunske nezeljene dece. U okviru pregovora za pristup u EU, od Rumunije se zahteva da poboljsa uslove zivota dece bez domova, kao i one koja zive u sirotistima, da uvede program kontracepcije i sprecavanja trudnoce kako bi umanjila broj nezeljenih trudnoca.


"Osnovni propust vlade sve vreme je sto nije nasla nacin da zaustavi praksu napustanja dece", rekla je Liberis. "Nikada nije postojao koherentan program seksualnog obrazovanja za mlade zene".


Medjutim, reformska komunisticka vlada Iona Iliescua, koja je dosla na vlast proslog novembra, nedavno je uvela mere "kojim se obezbedjuju novi zivotni uslovi" za ovu decu.


"Nasi napori skoncentrisani su na uspostavljanje programa hraniteljskih porodica, sto predstavlja novi koncept u Rumuniji", rekla je Brandusa Predescu, sef drzavne agencije koja se bavi socijalnim pitanjima deteta, ANPCA.


"Nema drugog resenja za sudbinu napustene dece", dodala je ona. "Zeleli bi da zatvorimo najveca sirotista".


Plan ima zdravu ekonomsku podlogu. Dok poreski obveznici placaju 150 dolara mesecno po detetu u sirotistu, pronalazenje hraniteljske porodice kosta trecinu tog iznosa.


Medjutim, pojedine nevladine organizacije upuzoravaju na opasnost ovakvog programa. Drzavne beneficije mogle bi podstaci neprikladne hranitelje da prihvate dete. Suma od pedeset dolara je dva puta veca od iznosa koji zaradjuju najsiromasniji slojevi u zemlji. Nedavna smrt usvojenog deteta u Bucharestu povecala je zabrinutost da nema pravilnog nadgledanja ovog programa. Reforma drzavnog sistema je veoma skupa i spora. Jedan socijalni radnik koji je zeleo da ostane anoniman ukazuje da je u interesu vlade da se odrzi taj status quo.


"Nema velikog interesovanja da se ovde izmeni situacija", kaze ovaj socijalni radnik, objasnjavajuci da bi oko 100.000 nekvalifikovanih radnika u ovom sektoru moglo da izgubi posao ukoliko dodje do preispitivanja ovog sistema.


Vlada je takodje izlozena kritikama zbog zakona o usvajanju, za koji mnogi veruju da je vise okrenut profitu nego sto sluzi interesima dece.


Po rumunskom zakonu, sirotista se delimicno finansiraju od sredstava koja stranci placaju za usvojenje. Tako ona agencija za usvajanje koja donosi vise sredstava dobija na raspolaganje i vise dece.


"U mnogim slucajevima usvajanja od strane stranaca, dete postaje predmet koji se prodaje i kupuje za gotov novac", kaze Emma Nicholson, izaslanik Evropskog parlamenta zaduzen za Rumuniju. Ona se zalaze da se ukine postojeci zakon o usvajanju.


Sudeci po Predsescu iz ANPCA, domaca i strana usvajanja povecana su za 38 i 29 odsto. Prosle godine stranci su placali prosecno 10.000 dolara da bi usvojili 3.163 dece.


Nicholson je posetila Valea Plopului prvi put u toku prosle sedmice. Ona je iskazala podrsku domacinima koji su otvorili svoja vrata sirocadima. "Rumunija mora pre svega raditi na tome da spreci napustanje dece, a onda mora pronaci resenje kojim bi se pomogle lokalne hraniteljske porodice".


Marian Chiriac je redovni dopisnik IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists