Tirana i Beograd obnovili diplomatske odnose

U svojoj odluci da ponovo uspostavi diplomatske odnose sa Beogradom Tirana je savladala protivljenje nacionalista.

Tirana i Beograd obnovili diplomatske odnose

U svojoj odluci da ponovo uspostavi diplomatske odnose sa Beogradom Tirana je savladala protivljenje nacionalista.

Tuesday, 6 September, 2005

Izgleda da je Tirana smirila proteste nacionalista na Kosovu i u Albaniji oko uspostavljanja diplomatskih veza sa Jugoslavijom.


Kosovski lideri gledaju na obnavljanje ovih veza kao na izdaju. Njihove zalbe iskoristila je albanska opozicija da napadne vladu.


Medjutim, nakon razgovora izmedju zamenika ministra za spoljne poslove Albanije, Pellumba Xhuftija i kosovsko-albanskih lidera u Pristini, nacionalisticki protesti su utihnuli.


Izgleda da je Tirana ubedila kosovske lidere da nije okrenula ledja Kosovu, da njen cilj u stvari predstavlja napor da se uspostavi cvrsta osnova kampanje za nezavisnost ove pokrajine.


Diplomatski odnosi izmedju dve zemlje obnovljeni su 17. januara, cetiri dana nakon incijative iz Beograda, izjavljuje se u saopstenju albanskog ministarstva inostranih poslova.


Bivsa jugoslovenska vlada prekinula je veze izmedju dve drzave marta 1999. godine, posto je Albanija podrzala NATO bombardovanje.


Uspostavljanjem diplomatskih veza, Albanija implicitno prihvata Rezoluciju 1244 Ujedninjenih nacija, na osnovu koje je Kosovo pokrajina Srbije, sto je dovelo do neprijatnih reakcija kosovsko-albanskih politicara koji se zalazu za nezavisnost ove pokrajine.


Xhufijeva poseta Pristini izgleda da je donekle umirila situaciju. Nekoliko dana kasnije, Ramush Haradinaj, lider Alijanse za buducnost Kosova, u ratu komandant OVK , izjavio je za radio "Glas Amerike" da podrzava odluku Tirane I da veruje da ce ovaj potez biti pozitivan za kosovske Albance.


Predstavnici Tirane u Beogradu omogucice kosovskim Albancima da u glavnom gradu Jugoslavije imaju glas i neku vrstu opomene novim vlastima da jos ima bezbroj problema koje treba resiti u pokrajini, kao sto ce im pruziti znacajan uvid u ono sto jugoslovenske vlasti spremaju da ucine po tom pitanju.


Najvaznije pitanje je sudbina kosovsko-albanskih zatvorenika koji se trenutno nalaze u srpskim zatvorima. Kosovari zahtevaju njihovo oslobadjanje, ali nijedna politicka partija u Pristini ne usudjuje se da dodje u Beograd da bi razgovarala o ovom, ili bilo kakvom drugom pitanju u svetlu predstojecih opstih izbora tokom ove godine.


U saopstenju albanskog minstarstva inostranih poslova 21. januara, kojim se potvrdjuje uspostavljanje diplomatskih odnosa se kaze: "Albanska vlada jasno je stavila do znanja da su oslobadjanje kosovskih politickih zatvorenika i sudbina nestalih u toku sukoba na Kosovu pitanja od kljucnog znacaja koja nove beogradske vlasti moraju tretirati kao prioritet i na demokratski nacin".


U zelji da iskoriste nelagodu albanske vlade nakon obnavljanja diplomatskih odnosa, opozicioni politicari su se pridruzili kosovskim Albancima osudjujuci ovaj potez kao "suvise brz". Glavna opoziciona partija, demokrate nekadasnjeg predsednika Sali Berishe, izjavili su da je vlada trebalo da navede preduslove pre bilo kakvog sporazuma sa Beogradom.


Berisha je ponovio stare optuzbe da su vladajuci socijalisti "povezani s Beogradom" i da ne uzivaju podrsku kosovskih Albanaca.


Neprijateljske reakcije koje je izazvala ova odluka otkrili su nedostatak koordinacije unutar albanske vlade. Kontroverzne izjave I komentari doveli su u pitanje cinjenicu da li je uopste doslo do uspostavljanja veza ili se o njima samo diskutuje.


Predsednik parlamentarnog komiteta za inostrane poslove, Sabri Godo izjavio je 22.januara u jednom televizijskom intervjuu da ce morati da trazi objasnjenje od ministra inostranih poslova. "Nije mi jasno da li su veze obnovljene ili su poceli razgovori o tome da se one uspostave", rekao je Godo za TV Arberia. "Ovo poslednje trenutno bi predstavljalo najboljni nacin".


Ova izjava kontradiktorna je u odnosu na saopstenje koje je dan ranije izdalo ministarstvo za inostrane poslove, kao i komentaru specijalnog izaslanika UN, Carla Bildta koji je rekao da je Tirana prethodne nedelje uspostavila diplomatske odnose sa Beogradom.


Portparol albanskog ministarstva za inostrane poslove, Sokol Gjoka pokusao je da malo bolje osvetli stvar rekavsi da "nema mesta za zbunjenost". Tirana je pozitivno odgovorila na inicijativu iz Beograda upucenu 17. januara rekao je on, dodavsi, "naravno, mora se slediti odredjena procedura".


Albanski ministar inostranih poslova Paskal Milo izjavio je da je se konsultovao za zapadnim vladama, narocito Sjedinjenim Drzavama, pre nego sto je se dogovorio sa jugoslovenskim vlastima.


Situacija je i dalje zamrsena usled protivrecnih izjava da se lider socijalista Fatos Nano susreo sa jugoslovenskim predsednikom Vojislavom Kostunicom u toku nedavne posete Grckoj.


Nano je 1997.godine ozbiljno uzdrmao svoj kredibilitet kod kuce i medju kosovskim Albancima nakon sto se susreo sa jugoslovenskim predsednikom Slobodanom Milosevicem.


Ocigledno zabrinut da bi susret s Kostunicom mogao da ima negativne posledice, portparol Nanoa je ubrzo demantovao te izjave. Sledeceg dana, medjutim, grcka stampa je objavila da se Nano susreo sa jugoslovenskim ministrom za inostrane poslove Goranom Svilanovicem u jednom hotelu u Atini.


Konacno, po povratku u Tiranu, Nano je rekao da se susreo sa Kostunicom i Svilanovicem u Atini, i da je diskutovao o sudbini kosovsko-albanskih zatvorenika, "nestalih lica" i "demokratskom i mirnom razvoju Balkana".


Nanove akcije nece naici na podrsku ni u Albaniji ni na Kosovu, ali ce poboljsati njegov polozaj na Zapadu. On se susreo sa americkim ambasadorom Josephom Limprechtom na povratku u Tiranu, sto ukazuje da je Washington odobrio njegovu odluku da se sastane s Kostunicom.


Llazar Semini je koordinator IWPR u Tirani i nekadasnji direktor projekta u Pristini.


Frontline Updates
Support local journalists