SVEDOK TVRDI DA PLJAČKA U KRAJINI NIJE BILA ETNIČKI MOTIVISANA

Svedok odbrane je na suđenju Markaču izjavio kako je pljačka nakon Operacije Oluja bila neselektivna.

SVEDOK TVRDI DA PLJAČKA U KRAJINI NIJE BILA ETNIČKI MOTIVISANA

Svedok odbrane je na suđenju Markaču izjavio kako je pljačka nakon Operacije Oluja bila neselektivna.

Thursday, 17 December, 2009
Bivši pomoćnik hrvatskog ministra unutrašnjih poslova, Joško Morić, izjavio je ove sedmice pred Haškim tribunalom da je masovna pljačka koja je usledila nakon Operacije Oluja predstavljala zločin i da nije bila etnički motivisana.



Kao svedok odbrane na suđenju bivšem šefu hrvatske policije, Mladenu Markaču, Morić je rekao da je pljačkom koja se dogodila u avgustu 1995. podjednako bila zahvaćena hrvatska, kao i srpska imovina. Ti postupci su, po njegovim rečima, „bili pojedinačni, a ne organizovani“.



Markač se, zajedno sa generalima Antom Gotovinom i Ivanom Čermakom, tereti za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bilo proterivanje srpskog stanovništva sa hrvatskog područja Krajine tokom 1995. Operacijom Oluja hrvatske su snage u avgustu 1995. povratile područje Krajine, koje su od 1991. kontrolisali pobunjeni Srbi.



U optužnici se navodi da je Gotovina u toj ofanzivi bio glavnokomandujući operativni komandant za južni deo Krajine; da je Markač bio zadužen za specijalne policijske jedinice; te da je Čermak komandovao kninskim garnizonom.



Morić je posvedočio da je, nakon što je ministarstvo saznalo da se u Krajini dešava pljačka, 18. avgusta 1995. on lično izdao naređenje policijskim snagama da se usredsrede na sprečavanje zločina.



Njegova namera, kako je rekao, nije bila da uvede faktičku amnestiju za već počinjene zločine, nego da spreči da se dogode novi.



Tužiteljka Prašanti Mahindaratne (Prashanti Mahindaratne) je Morića upitala da li je izdao makar jedno naređenje za sprovođenje istrage o zločinima koji su se desili pre 18. avgusta 1995.



„Nisam mogao to da učinim“, odgovorio je Morić, koji je rekao da je za policiju praktičnije bilo to da sa istraživanjem zločina počne tek pošto uspostavi kontrolu nad dotičnim područjem.



Mahindaratne je Moriću predočila iskaz svedoka optužbe Stjepana Buhina, bivšeg koordinatora hrvatske policije, koji tvrdi da je pokušao da prijavi incident u selu Grubori, gde je – prema optužnici – hrvatska specijalna policija pobila srpske civile.



Tužilaštvo tvrdi da je Markač pokušao da prikrije ubistva u selu Grubori, te da je navodne počinitelje – koji su sutradan po napadu na Grubore navodno počinili još jedan zločin, u selu Ramljani – poslao u Zagreb, a da ih pri tom nije kaznio.



Prema Buhinovom svedočenju iz 2008., Morić mu je lično telefonirao kako bi ga upozorio da se ne meša u stvari koje su izvan domena njegove odgovornosti.



Morić je tada rekao kako Buhin nije odgovoran za istrage zločina, već samo za osnovne policijske aktivnosti.



Na pitanje o razlozima zbog kojih je Buhin potom bio povučen sa terena, Morić je rekao kako ne samo da je bilo vreme da se Buhin vrati iz Krajine, nego je i on sam – kao njegov komandant – bio nezadovoljan time što je Buhin intervenisao u stvari koja je mimo njegove nadležnosti.



Morić je dodao da se hrvatska policija suočavala sa brojnim izazovima – poput osiguravanja granice sa Bosnom i Hercegovinom, održavanja reda u ostatku Hrvatske, te borbom protiv preostalih srpskih snaga u Krajini.



Tužilac se pozvao na izjavu tadašnjeg hrvatskog ministra odbrane, Gojka Šuška, koji je upozorio na to da je situacija u Krajini neprihvatljiva zbog toga što se tamo pljačkaju čak i hrvatske kuće.



„Znači li to da je pljačkanje srpskih kuća bilo prihvatljivo?“, upitala je Morića Mahindaratne.



Morić je odgovorio kako se, koliko je njemu poznato, na udaru pljačkaša nalazila i srpska i hrvatska imovina.



„Pljačkaši se nisu obazirali na nacionalnost i nije ih bilo briga kome kuća pripada“, rekao je on.



Goran Jungvirth je obučeni izveštač IWPR-a iz Zagreba.
Frontline Updates
Support local journalists