Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ SARAJEVO

Pise: Vjera Bogati iz Haga (TU 299, 03-07 februar 2003)
By IWPR

Profesor Kosta Cavoski, koji je nastupio kao svjedok obrane na sudjenju generalu Galicu - optuzenom za opsadu Sarajeva i teror nad civilnim stanovnistvom - tom je prilikom izjavio: "To je bio casus belli."


On je odbacio mogucnost da je Srpska demokratska stranka (SDS), kao vodeca partija bosanskih Srba, odgovorna za izbijanje sukoba. "Srpski narod niposto nije imao namjeru izazvati rat. Jedina stvar koju je zelio bilo je osigurati vlastiti opstanak [unutar bivse drzave Jugoslavije, od koje se Bosna odvojila u travnju/aprilu 1992.]", rekao je on.


Kada ga je Galicev tim branilaca pozvao da izlozi svoj ekspertski nalaz u vezi s genezom bosanskog sukoba, Cavoski je za sve sto se dogodilo okrivio vodecu muslimansku partiju, Stranku demokratske akcije (SDA). "Onoga trenutka kada se SDA odlucila boriti za citavo Sarajevo, rat se vise nije mogao izbjeci", ustvrdio je.


On je objasnio da je umesto toga mogla biti prihvacena ideja podele grada - pri cemu bi Muslimani imali kontrolu nad gradskim jezgrom, a Srbi nad okolnim oblastima u kojima su predstavljali vecinu.


Dva kljucna momenta, koja su po misljenju Cavoskog i dovela do izbijanja sukoba, bili su deklaracija o "takozvanoj nezavisnosti" Bosne i Hercegovine (proglasena potkraj 1991.) i odbijanje bivseg predsjednika te republike da prihvati takozvani "Kutiljerov plan", kojim je bilo predvidjeno i stvaranje autonomnih oblasti za Srbe.


"Zivot svih Srba u istoj drzavi predstavljao bi mnogo bolje rjesenje", konstatirao je Cavoski.


Optuzba je pak ukazala da je Cavoski zanemario niz znacajnih dogadjaja koji su prethodili deklaraciji o nezavisnosti. Prije svega povezivanje svih bosansko-hercegovackih opcina u kojima je na vlasti bio SDS.


A kad mu je spomenuto da je vodja bosanskih Srba Radovan Karadzic tokom 1991. Muslimanima pretio da im, ukoliko nastave traziti nezavisnost, prijeti nestanak, Cavoski je izjavio kako "nije u stanju sjetiti se svih pojedinosti".


Potom je optuzba svjedoka otvoreno optuzila za pristrasnost. Ukazala je i na njegove politicke veze s rukovodstvom bosanskih Srba, kao i na uvjerenja koja svjedok zastupa u svojim knjigama. U jednoj od njih, koja nosi naslov Hag protiv pravde, Cavoski je cak skicirao i mogucu Karadzicevu odbranu, pri cemu se - po rijecima optuzbe - o Tribunalu izrazio "veoma nepovoljno".


Cavoski je pak rekao da je u toj prilici izvrsio kriticku analizu rada medjunarodnog suda, sto su ucinili i mnogi drugi pravni eksperti iz razlicitih dijelova svijeta. Nije, medjutim, komentirao navode po kojima je svojevremeno od drzave Jugoslavije osobno trazio obustavljanje svake daljnje suradnje s Hagom.


Suci su odlucile da kredibilitet Cavoskog kao sudskog vjestaka nije podriven cinjenicom da je on protivnik Tribunala. "Svatko ima pravo na svoje misljenje", konstatirao je predsjedavajuci sudac Alfonsus Ori (Alphonsus Orie).


Na zasebnoj sesiji, odbijen je Galicev zahtjev za izuzecem suca Orija iz slucaja Sarajevo.


Problem na koji je ukazivala obrana ticao se okolnosti da je Ori tokom prosle godine potvrdio prosirenu optuznicu protiv odbjeglog generala Ratka Mladica, gdje se pak pojavljuju i izvjesni navodi koji su na sudjenju Galicu osporeni.


Predsjedavajuci sudac Prvog sudskog vijeca, Liu Dakun (Liu Daqun), zakljucio je da "sugerirati kako bi sudac Ori mogao pobrkati cinjenice koje se spominju u optuznici protiv Mladica s cinjenicama koje su potvrdjene na sudjenju Galicu, znaci insinuirati da on nije kadar profesionalno obavljati svoju duznost. A ta teza pokazala se kao potpuno neosnovana."


Vjera Bogati dopisnica je IWPR-a iz Haga i novinarka novinske agencije SENSE.