SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ GALIC

Pise: Vjera Bogati iz Haga (TU Br. 288, 4 - 8 novembar, 2002)

SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ GALIC

Pise: Vjera Bogati iz Haga (TU Br. 288, 4 - 8 novembar, 2002)

Odluka da se ne izvrsi evakuacija Sarajeva, po rijecima odbrane, znacila je da su se vlasti unapred opredelile da one same - a ne Galic, kao zapovjednik korpusa koji je izvrsio opsadu-na sebe preuzimu krivicu za sve civilne zrtve granatiranja.


Svjedok odbrane Izo Golic, koji je tokom opsade bio zapovjednik artiljerijske jedinice bosanskih Srba, izjavio je da srpske trupe "nisu znale koliko je civila ostalo u gradu".


Dodao je i da su srpski civili bili evakuirani sa svih lokacija koje su se nalazile nadomak zona ratnih djelovanja, te da srpski zapovjednici nisu imali jasnu predstavu o tome je li bosanska vlada postupila na isti nacin ili je pak svoje civile "ostavila u neposrednoj blizini vojnih ciljeva iz nekog narocitog razloga".


Golic je zapovijedao jedinicom koja je opsluzivala minobacace od 120 mm i ciji su se polozaji nalazili na planini Trebevic, ponad sarajevske doline.


Svjedok je izjavio da je njegova jedinica samo uzvracala na artiljerijske napade bosnjacke strane, te da ni u jednoj prilici nije pucala po civilima.


On je rekao da su civilne zrtve predstavljale svojevrsnu nezeljenu "kolateralnu stetu", koju su mogli izazvati i losa kvaliteta minobacacke municije, kao i nedovoljna obucenost artiljerijskih jedinica.


Jedan zasticeni svjedok obrane, koji je nastupio pod sifrom DP-11, izjavio je pak da su civili mogli poginuti i od metaka i srapnela koji su se odbijali o betonske zidove i tako mijenjali putanju.


DP-11 je za sebe rekao da je bio pripadnik Prve sarajevske brigade u vojsci bosanskih Srba, te da je osobno sudjelovao u zestokim borbama koje su vodjene za uspostavu kontrole nad podrucjem Zidovskog groblja.


Rekao je i da su meci, ispaljeni tokom tih borbi, odbijajuci se o betonske zidove groblja, mogli otici i u pravcu naseljenih dijelova grada.


Svjedok je takodje potvrdio da su jedinice bosanske vlade - prilikom napada na srpske polozaje oko groblja, u lipnju/junu 1992. - koristile i otrovni plin, napominjuci da je on bio jedini koji je prezivio napad na polozaj na kome se nalazio. Nije iznio podatke o zrtvama.


Obrana zeli dokazati kako su jedinice pod Galicevom komandom jednostavno branile vlastite polozaje u samom Sarajevu i oko njega, te da ni na koji nacin nisu nastojale izazovati blokadu tog grada.


Zamoljen da prokomentira pojedinacne snajperske incidente opisane u optuznici, svjedok je izjavio da srpske jedinice nisu bile u prilici steci potpuni uvid u situaciju na terenu, posto su im visoke zgrade zaklanjale pogled na zonu borbenih djelovanja.


Optuznica Galica tereti po osnovu individualne krivicne odgovornosti, ali i zbog zapovjedne odgovornosti za zlocine protiv covjecnosti (ukljucujuci ubojstvo i necovjecno ponasanje) i krsenja zakona i obicaja ratovanja (protiuzakonito vrsenje terora nad civilima i napadi na civile).


U njoj se navodi i da je Galic zapovjedanje nad Sarajevsko-romanijskim korpusom preuzeo 10. rujna/septembra 1992., kao i da je tu duznost vrsio gotovo pune dvije godine.


Dragomir Milosevic, vojni starjesina bosanskih Srba koji je na tom mjestu zamijenio Galica, takodje je, kao zapovjednik korpusa, optuzen za slicne zlocine (pocinjene u kasnijoj fazi rata).


Vjera Bogati je specijalna dopisnica IWPR-a iz Haga i novinarka novinske agencije SENSE.


Frontline Updates
Support local journalists