SUDSKA KRONIKA: POSLJEDNJE SASLUSANJE PLAVSICEVE

Pise: Chris Stephen iz Haga (TU 293, 9-14 decembar, 2002)

SUDSKA KRONIKA: POSLJEDNJE SASLUSANJE PLAVSICEVE

Pise: Chris Stephen iz Haga (TU 293, 9-14 decembar, 2002)

Olbrajtova je pred sudom izjavila kako je Plavsicevu upoznala neposredno po okoncanju bosanskog rata, kada je ona nacinila zaokret i, uprkos tome sto je do tada bila nacionalist, pocela podrzavti Zapad. "Zakljucila sam da je u pitanju veoma konfliktna osoba", rekla je Olbrajtova.


Plavsiceva ima 72 godine, a prije dva mjeseca je - kao jedna od osoba optuzenih za progon nesrpskog stanovnistva - priznala krivicu za zlocine protiv covjecnosti. Ovakva njena odluka dovela je do toga da tuzioci povuku preostalih sedam tocaka optuznice, od kojih se jedna odnosi na ucesce u genocidu.


Plavsiceva je pred Tribunalom vec izjavila da kao bivsa suradnica Radovana Karadzica zali zbog toga sto je ranih devedesetih sudjelovala u etnickom ciscenju u Bosni, u kojem je zivot izgubilo vise od 100.000 ljudi.


Pred sudom Olbrajtova je pak govorila o vlastitoj uzasnutosti etnickim ciscenjem. "Bilo je nezamislivo da se te stvari dogadjaju i da su cinjene", kaze ona. "A izgledalo je da se sve to radi na vrlo promisljen nacin."


Izjavila je i kako se iz tog vremena sjeca i televizijskih snimaka na kojima se moglo vidjeti kako srpske snage odvode Hrvate i Muslimane u logore, pri cemu je citavom tom kampanjom djelimicno upravljala i sama Plavsiceva.


"Za svakoga tko je promatrao sto se desava, postalo je sasvim ocigledno da sve to podsjeca na slike koje pamtimo iz Drugog svjetskog rata", tvrdi ona. "Vidjeli smo slike ljudi koje odvode u nesto sto moze biti nazvano jedino koncentracionim logorima."


Drugi vazan svjedok bio je Karl Bilt (Carl Bildt), bivsi medjunarodni Visoki predstavnik. On je pred Tribunalom izjavio kako je imao utisak da usprkos svom visokom polozaju Plavsiceva nije bila dio radikalnog rukovodstva koje je organiziralo etnicko ciscenje.


"Ona nikada nije sudjelovala ni u kakvim raspravama, ni u kakvom donosenju odluka i ni na kakvim sastancima na kojima se diskutiralo o kljucnim pitanjima rata, mira i vlasti", rekao je on.


Treci svjedok bio je Robert Frovik (Robert Frowick), koji se tokom 1996. i 1997. nalazio na celu misije Evropske organizacije za sigurnost i ssradnju (OESS) u Bosni, i koji je bio zaduzen za nadzor izbora.


Frovik je rekao da se Plavsiceva, koja je 1996. izabrana za predsjednicu bosanskih Srba, potpuno samostalno opredijelila za raskid s radikalnim rukovodstvom Srpske demokratske stranke (SDS), na cijem se celu nalazio Karadzic. Formirala je i vlastitu stranku - Srpski narodni savez (SNS) - koja je na izborima odrzanim potkraj 1997. osvojila vecinu.


Svjedok je dodao da je spomenuta partija, nakon pobjede, vladala u koaliciji s 18 hrvatskih i muslimanskih zastupnika, koji sve do tada u parlamentu Republike Srpske (RS) nisu imali nikakav utjecaj.


"Rezultat tih izbora bio je znacajan napredak u pogledu sprovodjenja Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je on. "Jedino ona je medju bosanskim Srbima podrzavala Dejtonski mirovni sporazum."


U pitanju je bila velika promjena, buduci da je Plavsiceva tokom rata nosila nadimak Gvozdena Lejdi. Kao srpski clan tadasnjeg zajednickog bosanskog predsjednistva ona je 1992. usla u povijest time sto je javno zagrlila zloglasnog zapovjednika paravojnih trupa Zeljka Raznatovica "Arkana", i to nakon sto su njegove jedinice ubile vise desetina Muslimana u Bijeljini.


Tokom bosanskog rata, ona je uzivala reputaciju ideoloskog predvodnika rasisticke politike koju je sprovodio SDS, a koja je pocivala na tezi da su Muslimani rasno inferiorni u odnosu na Srbe.


U svojoj uvodnoj izjavi, Tuzilastvo je istaklo da je Plavsiceva "javno obrazlagala i opravdavala etnicko ciscenje nesrpskog stanovnistva".


Tokom prvog dana saslusanja, Plavsiceva ni na koji nacin nije reagirala na izjavu dobitnika Nobelove nagrade Elija Vizela (Elie Wiesel) - koji je i sam preziveo holokaust - da jedino priznanjem vlastite krivice na pravi nacin sluzi covjecanstvu.


"Citav civilizirni svijet uzda se u Vas i Vasu savjest", rekao je on. "Presuda koja ce Vam biti izrecena, odjeknut ce preko svih nacionalnih i etnickih granica."


Ocekuje se da ce suci presudu saopciti tokom sijecnja/januara 2003.


Chris Stephen sef je ureda IWPR-a u Hagu.


Frontline Updates
Support local journalists