SUDSKA KRONIKA: OPTUZNICA PROTIV SESELJA
Pise: Mirko Klarin iz Haga (TU 300, 10-15 februar 2003)
SUDSKA KRONIKA: OPTUZNICA PROTIV SESELJA
Pise: Mirko Klarin iz Haga (TU 300, 10-15 februar 2003)
Ljudi iznad cijih se glava nalazio najveci znak pitanja bili su Zeljko Raznatovic "Arkan" i - Vojislav Seselj.
I jedan i drugi predvodili su naoruzane bande u Hrvatskoj i Bosni za koje je u vise navrata pred sudom receno da su sudjelovale u zlodjelima pocinjenim tokom rata.
Zapecacena optuznica protiv Arkana sastavljena je u rujnu/septembru 1997., da bi njeno postojanje bilo javno potvrdjeno u proljece 1999., u vrijeme vojne intervencije NATO-a u Srbiji. Arkan je, sijecnaj/januara meseca 2000., ubijen u Beogradu.
Optuznicu protiv Seselja glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte) potpisala je u sijecnju/januaru ove godine, a dokument je potvrdjen 14. veljace/februara.
Dosadasnjeg lidera Srpske radikalne stranke (SRS) u optuznici koja ima 14 tocaka tereti se za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Ta krivicna djela navodno je pocinio u razdoblju od kolovoza/avgusta 1991. do rujan/septembra 1993. u Hrvatskoj, Bosni, kao i u srpskoj pokrajini Vojvodini.
Seselju se pripisuje pojedinacna, a ne takozvana zapovjedna odgovornost. To znaci da ga optuzba ne smatra odgovornim zbog toga sto nije sprijecio zlocine koje su pocinili pripadnici njegovih jedinica.
Umjesto toga, on je optuzen za svjesno sudjelovanje u zajednickom zlocinackom poduhvatu s ciljem nasilnog i kontinuiranog raseljavanja nesrpskog stanovnistva iz dijelova Hrvatske, Bosne i Vojvodine.
U optuznici se tvrdi da je Seseljev doprinos zajednickom zlocinackom poduhvatu visestruk. Navodi se, najprije, da je on regrutirao, naoruzavao i usmjeravao srpske dobrovoljacke jedinice, ciji su pripadnici ponekad nazivani "Seseljevcima".
Dalje se navodi da je sudjelovao i u "planiranju i pripremi" zauzimanja seoskih naselja u istocnoj i zapadnoj Slavoniji, koja su u Hrvatskoj izvrsena tokom 1991. Takodje mu se na teret stavljaju isti takvi zlocini pocinjeni u Bosanskom Samcu i Zvorniku u Bosni, kao i protjerivanje tamosnjeg nesrpskog stanovnistva.
Treci Seseljev navodni doprinos zajednickom zlocinackom poduhvatu bilo je nesto sto se u optuznici spominje kao "ekstremna etnicka retorika" i "ratna propaganda".
U optuznici se tvrdi da su Seseljevi provokativni govori njegove sljedbenike podsticali na cinjenje ratnih zlocina, ukljucujuci i ubojstva, silovanja, mucenja, pljacke, rusenja i protjerivanja.
Navodi se i da je 6. svibnja/maja 1992. Seselj u Hrtkovcima odrzao vatreni govor u kojem je pozvao na protjerivanje Hrvata, kao i da je javno procitao popis stanovnika tog sela koji, zbog toga sto su hrvatske nacionalnosti, trebaju napustiti mjesto stanovanja.
Nakon tog govora je navodno i uslijedila kampanja napada i terora, prilikom koje je lokalnim Hrvatima bilo zaprijeceno smrcu u slucaju da ne pristanu otici. Tokom sljedeca tri mjeseca, Hrvati su napustili selo, a njihove kuce bile su opljackane i zauzete.
Pri tom se u optuznici tvrdi da svi spomenuti zlocini mogu biti opisani kao "prirodne i predvidive posljedice" Seseljeve propagande.
Mirko Klarin je visi urednik IWPR-a u Hagu i glavni urednik novinske agencije SENSE.
