Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Sudska Kronika: Izrecena presuda Mitru Vasiljevicu

Pise: Vjera Bogati iz Haga (TU br. 291, 25-29 novembar, 2002)
By IWPR

Suci su, medjutim, Vasiljevica oslobodili optuzbe da je sudjelovao u ubojstvu 60 muslimanskih muskaraca, zena i djece, koji su bili zatvoreni u jednu kucu u Visegradu i potom zivi spaljeni.


Optuzeni je priznao da je prisustvovao ubojstvu koje se u Visegradu odigralo 7. srpnja/juna 1992. (na obali Drine), ali je tvrdio da je za taj zlocin odgovoran Milan Lukic, inace lider jedne od zloglasnih paravojnih formacija.


On je izjavio da je Lukic - protiv koga je u Hagu takodje podignuta optuznica, ali koji je jos uvijek u bjekstvu - na lice mjesta doveo sedmoro civila, kojima su njegovi ljudi potom pucali u ledja. Ubijeno je njih petoro, dok ih je dvoje prezivjelo tako sto su odglumili smrt i bili takodjer baceni u rijeku. Kasnije su se oporavili i na sudu pojavili kao svjedoci.


Tokom procesa Vasiljevic je tvrdio da je Lukica molio da zatvorenicima postedi zivote, ali su suci ipak zakljucili da se on svojevoljno pridruzio Lukicu i tako postao suucesnik u visestrukom ubojstvu s predumisljajem.


Stoga je i proglasen krivim za zlocine protiv covjecnosti, kao i za krsenja zakona i obicaja ratovanja.


Na temelju cinjenice da su zrtve ubijene samo zbog etnickog porijekla, sudsko vijece je - razmatrajuci optuzbe za zlocine protiv covjecnosti - Vasiljevica proglasilo krivim i za progon na politickoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi.


Prilikom rasprave o drugom zlocinu - tj. spaljivanju civila u visegradskoj Pionirskoj ulici, na dan 14. lipnja/ juna 1992. - Vasiljeviceva odrana pozivala se na optuzenikov alibi.


On je naime tvrdio da je doticnog dana bio prisutan u Pionirskoj ulici, te da je cak i razgovarao s nekima od zrtava, ali da je nesto kasnije pao s konja i slomio nogu. Nakon toga je - i prije no sto se zlocin odigrao - bio prebacen u bolnicu.


Vijece je prihvatilo izjavu jednog od lijecnika iz bolnice u Uzicu (Srbija), koji je potvrdio Vasiljevicev alibi i iznio misljenje da dokumenti o njegovom prijemu u tu ustanovu nisu krivotvoreni.


Otuda u zakljucku presude, koju je procitao sudac Dejvid Hant (David Hunt) stoji: "Tuzilastvo, medjutim, nije uspjelo izvan svake razumne sumnje dokazati da se optuzeni nalazio u Pionirskoj ulici onda kada su Muslimani prisiljeni da udju u kucu kako bi potom bili spaljeni."


Otezavajucu okolnost za optuzenog je predstavljala cinjenica da su zlocini za koje je proglasen krivim - po rijecima sudaca - bili pocinjeni iz diskriminatornih razloga, odnosno zbog etnicke mrznje.


Visegradska kampanja protiv lokalnih Muslimana predstavljala "jednu od najopseznijih i najokrutnijih akcija etnickog ciscenja koje su izvedene tokom rata u Bosni i Hercegovini", prilikom koje je pocinjeno nasilje poprimilo netipicne razmjere cak i za srpske paravojne formacije, istakli su suci.


Oni su zakljucile da je Vasiljevic sudjelovao u "sistematskoj i sirokoj kampanji ubijanja, silovanja i zlostavljanja nesrpskog stanovnistva, a narocito Bosnjaka (bosanskih Muslimana)."


Optuzba i obrana imaju pravo na izrecenu presudu podnijeti zalbu u roku od 15 dana.


Vjera Bogati je dopisnica IWPR-a iz Haga i novinarka novinske agencije SENSE.