Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SUDSKA HRONIKA: Slucaj Tuta & Stela

Odbrana se poziva na odluku o zalbi u slucaju Kupreskic kako bi osporila iskaz svedoka optuzbe.
By

Sudjenje vojnim zapovednicima bosanskih Hrvata, Mladenu Naletilicu "Tuti" i Vinku Martinovicu "Steli", nastavljeno je protekle sedmice pokusajem advokatskog tima odbrane da se jedan deo iskaza svedoka optuzbe diskvalifikuje pozivanjem na nedavnu odluku zalbenog veca u slucaju "Kupreskic i ostali".


Odlukom bez presedana, u oktobru su ukinute presude protiv trojice bosanskih Hrvata osudjenih za masakr civila koji se 1993. odigrao u Ahmicima (centralna Bosna); razlog su bile manjkave optuznice i "podbacaj" pravde.


Vece je tada izricito kritikovalo pozivanje na dogadjaje koji nisu prethodno navedeni u optuznici, buduci da je to znacilo da optuzeni nisu bili u prilici da pripreme odgovore.


Naletilicevi advokati tvrdili su protekle nedelje da je pomenutom odlukom uspostavljen presedan po kome optuzba ne sme da iznosi nikakve znacajne dokaze vezane za dogadjaje koji se ne pominju u izvornom tekstu optuznice.


Otuda je, u trenutku kada se tuzilac Ken Skot spremao da zasticenom svedoku postavi pitanje o incidentu u kome je ucestvovao optuzeni, Tutin tim advokata izneo stav da to nije prihvatljivo, buduci da doticni dogadjaj nije pomenut u optuznici.


Medjutim, sudija Morin Harding Klark je izrazila uverenje da je to - ukoliko dokazi sluze samo da bi se uopsteno pokazalo sta je sve Naletilic morao videti ili cuti - prihvatljivo.


Tuzilac Skot tvrdio je da je Naletilic, kao komandant "Kaznjenicke bojne" Hrvatskog vijeca obrane (HVO) za mostarsku oblast, nedvosmisleno znao za maltretiranja bosnjackih zatvorenika, buduci da je svedok, bivsi zatocenik, insistirao na tome da se Naletilic susreo sa zatocenicima na ulici u Mostaru upravo onda kada su oni bili odvodjeni na front.


Svedok je rekao da je, tokom zatocenistva u nekoliko logora u mostarskoj oblasti, u vise navrata zestoko premlacivan, kao i da je Naletilica i Martinovica vidjao kako posecuju logor.


On je opisao incident koji se dogodio kada je Martinovic odabrao 10 zatvorenika za prisilan rad; prema njegovim recima, od njih deset "znam samo jednog koji je jos uvek ziv".


Svedok je potkrepio i tvrdnje optuzbe da su u Bosni prisutne bile i zvanicne hrvatske trupe, sto po optuzbi potvrdjuje medjunarodni karakter hrvatsko-bosnjackog sukoba u Bosni.


U prilog tome naveo je i da je vojnik koji ga je prvi zaustavio u Mostaru i poveo ga u zatvorski logor govorio sa dalmatinsko-primorskim akcentom.


On je takodje rekao da je u leto 1993. godine sa grupom zatocenika bio poslat u akciju prikupljanja tela mrtvih hrvatskih vojnika na frontu u Hercegovini, nedaleko od Mostara. "Dali su nam komad zice sa nekakvom kukom i rekli nam da izvlacimo samo one vojnike koji na sebi imaju specijalne cizme - onakve kakve nose jedinice hrvatske vojske", kaze on.


Optuzba ce reci da to osnazuje tezu da je Hrvatska prikrivala prisustvo vlastitih trupa u Bosni i Hercegovini zbog toga sto je i te kako bila svesna da je ono protivzakonito.


Vjera Bogati je specijalni dopisnik IWPR iz Haga i novinar novinske agencije SENSE.